Bez novih tehnologija nema budućnosti za brodogradnju

brodosplitEvo nekoliko važnih činjenica o hrvatskoj brodogradnji koje se ne bi smjele zaboraviti. Hrvatska je brodogradnja u državnom vlasništvu, to jest u većinskom državnom vlasništvu, pa nije pošteno kriviti brodograditelje za stanje brodogradnje. Naime, brodogradnja je u posljednjih petnaestak godina, bilo na državnoj, bilo na lokalnoj razini, bila sredstvo političkim strukturama za postizanje osobnih ili stranačkih ciljeva. Drugim riječima, putom kojim trenutačno HDZ prolazi moraju proći sve stranke koje su obnašale vlast od 2000. do danas, jer su i one doprinijele ovakvu stanju brodogradnje... Kako nismo dovoljno ulagali u tehnološki razvoj brodogradilišta -– prodali smo banke strancima koji ne žele podupirati industriju (brodogradnju), a političarima dopustili da u brodogradilištima (osim u Uljaniku) vode glavnu riječ – trenutno stanje u hrvatskoj brodogradnji ne iznenađuje..., piše Ivica Tijardović na stranicama Vjesnika ...

BRODOGRADNJA

Bez novih tehnologija nema budućnosti za brodogradnju

Piše: Ivica Tijardović / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

brodosplitKad sam potkraj osamdesetih radio u Brodosplitu, očekivao sam da ću dobiti prigodu i govoriti o materiji koju sam tad u splitskom škveru najbolje poznavao (bilo je riječi o poslovanju nekoliko isporučenih brodova), no o tom su predmetu odlučivali samo članovi Komunističke partije.

Želim reći da su u posljednjih dvadesetak godina ljudi samo promijenili dres, no i dalje igraju istu igru, jer se mentalitet nije promijenio. Politika odlučuje o svemu, pa i o onome o čemu ne bi trebala.

Dok se u hrvatska brodogradilišta općenito vrlo malo ulagalo, južnokorejsko brodogradilište Hyundai Heavy Industries, na primjer, sagradilo je tvornicu robota koja će moći na godinu proizvesti 4000 robota koji će biti korišteni u raznim industrijama poput automobilske. Brodogradilište želi do 2014. postati treći najveći proizvođač industrijskih robota na svijetu.

Brodogradilište je testiralo prototip postrojenja od 500 kilovata za proizvodnju električne energije pomoću morske struje, tj. razlike u plimi i oseci. Budući da se to brodogradilište bavi raznim djelatnostima, za gradnju brodova potkraj prošle godine zaposlili su 9274 radnika. Od toga ih je u neposrednoj proizvodnji radilo 73 posto, 12 posto u administraciji, a inženjera je bilo 15 posto.

brodosplit Dakle, za uspješnu brodogradnju struka mora biti dominantna, a bez investicija u nove tehnologije i istraživanja nema budućnosti u brodogradnji. Brodogradilišta se mogu prodati samo onim kupcima koji mogu dokazati podrijetlo novca kojim kupuju brodogradilište i koji imaju jasne planove o razvoju brodogradnje.

Da smo to načelo primijenili u svim našim prodajama i rasprodajama Hrvatske, danas sigurno ne bismo politički i gospodarski bili na koljenima. Netransparentni izvori prihoda i kapitala potiču korupciju pa i u tome treba tražiti izbor naših problema koji nas kao narod i zemlju sputavaju u razvoju. Brodogradnja je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti gdje sunce nikad ne zalazi pa su mogućnosti brodogradnje neiscrpne.

Ima više smjerova kojima bi brodogradnja mogla krenuti, a navest ću samo neke.

Prijevoz ugljikova dioksida posebno građenim brodovima koji će se pohraniti negdje u dubinama, tj. u podmorju. Naime, predviđa se da bi do 2050. trebalo smanjiti ispuštanje ugljikova dioksida u atmosferu za 50 posto, a neki smatraju čak i za 80 posto, kako bi se izbjegla katastrofa globalnih razmjera uzrokovana zagrijavanjem atmosfere. Taj ugljikov dioksid treba negdje smjestiti, a za prijevoz potrebni su i brodovi. Procjenjuje se da bi se samo u Europi potrebe za transportom ugljikova dioksida, na primjer termoelektrana na ugljen, mogle mjeriti u stotinama milijuna tona na godinu.

Brodogradnje ima šanse i u gradnji vjetrenjača i brodova koje će te vjetrenjače prevesti do položaja na moru gdje će biti instalirane. Vjetrenjače se već grade u škverovima Poljske, Danske, Njemačke itd. Jedna danska kompanija u prosjeku svaka tri sata instalira jednu vjetrenjaču negdje u svijetu. Južnokorejsko brodogradilište Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering namjerava za deset godina ostvarivati 30 posto svojih prihoda od proizvodnje vjetrenjača. I južnokorejsko brodogradilište Samsung Heavy Industries namjerava od 2015. na godinu graditi 500 vjetrenjača. U Velikoj Britaniji namjeravaju zaposliti čak 27.000 škverana za gradnju vjetrenjača (Vjesnik, 21. veljače 2011). Prema tome, bez inovacija u brodogradnji mali su vam izgledi za uspjeh.

Prije godinu dana ugledni časopis Solutions iz Velike Britanije, inače dobro poznat brodograditeljima, objavio mi je tekst pod naslovom »Europskoj brodogradnji treba pružiti poštenu šansu« u kojem kritiziram južnokorejsku i kinesku brodogradnju zbog velikih državnih potpora brodogradnji, a Europskoj uniji predbacujem što se odriče brodogradnje u korist drugih izvora prihoda. Nakon toga očekivao sam da će me netko iz Vlade, to jest pregovaračkog tima, kontaktirati, no to se nije dogodilo.

brodosplit Na temelju svih spoznaja, svojih i kolega koji također poznaju brodogradnju, možemo slobodno zaključiti da je hrvatska politika u pristupnim pregovorima s EU-om pogriješila što nije u te pregovore uključila i dobre poznavatelje brodogradnje s međunarodnim ugledom koji bi se argumentima znali suprotstaviti EU-ovoj birokraciji.

Treba znati da je EU od 2004. zabranio svojim članicama potpore brodogradilištima jer se tražilo rješenje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OCED-a), čiji su članovi EU, Južna Koreja, Japan..., kako kontrolirati državnu potporu što se tiče financiranja brodogradnje na svjetskoj razini.

Ti su pregovori potkraj prošle godine propali zbog azijske brodogradnje, prije svega južnokorejske, jer se nisu htjeli odreći potpore koju daju svojim brodogradilištima. Cijela je Europa 2010. imala 4 posto naručenih brodova, tri azijska diva 69 posto, a po bruto tonaži Europa 1,6 posto, a tri azijska diva 90 posto. Dakle, dominacija azijske brodogradnje nije slučajna.

Naime, kineska dominacija u brodogradnji nije nastala zahvaljujući kvaliteti, nego zbog kineske politike koja želi zaposliti što veći broj Kineza, nižih primanja Kineza u odnosu na Europu, Južnu Koreju ili Japan i zbog velike novčane potpore kineskih vlasti u brodogradnju. Zbog takvog netržišnoga kineskog pristupa svaka industrijska grana u svijetu može biti pod nadzorom Kineza ako bi oni tako odlučili.

Mogli bismo reći da je Japan postao sila (a poslije jedina brodograđevna sila) početkom pedesetih prošlog stoljeća, kad su Japanci odlučili graditi brodogradilišta za najveće brodove onog doba. Radna snaga u Japanu bila je jeftina, a europska brodogradilišta s vremenom nisu mogla konkurirati japanskima bez državne potpore pa se brodogradnja pomalo selila na istok, to jest u Japan.

brodosplitBrodovi građeni u Japanu u tom razdoblju nisu bili kvalitetni kao oni u Europi, no s vremenom se kvaliteta popravila i Japanci su postali poznati i po kvaliteti. Jednako se dogodilo s južnokorejskim brodogradilištima, a danas se to događa s kineskim brodogradilištima.

Bez međunarodnog dogovora što se tiče brodogradnje ostale će se države morati zaštititi od azijskih brodograđevnih divova pa je sasvim moguće da kad Hrvatska jednog dana uđe u EU, budu opet dopuštene više potpore brodogradnji.

I na kraju, hrvatska je brodogradnja prije 1991. kotirala vrlo visoko u svijetu zbog malih plaća u odnosu na razvijene zemlje, zatim zbog državnih potpora brodogradnji (država je pokrivala gubitke brodogradnje) i zbog toga što je Južna Koreja tek bila u usponu, a Kine praktično nije ni bilo.

Nakon 1991. pa sve do danas Južna Koreja blista, a Kina danas dominira. Kako nismo dovoljno ulagali u tehnološki razvoj brodogradilišta -– prodali smo banke strancima koji ne žele podupirati industriju (brodogradnju), a političarima dopustili da u brodogradilištima (osim u Uljaniku) vode glavnu riječ – trenutno stanje u hrvatskoj brodogradnji ne iznenađuje.

Povezani članci

Who's Online

We have 115 guests and no members online