Gradnja vjetroelektrana je prava prilika za Brodosplit

vjetroelektraneNajveće bogatstvo Hrvatske je njezino more. Ako ga već značajno ne koristimo, osim za turizam, i to na način da od toga ostvarujemo minimalne zarade u odnosu na one koje bismo mogli, onda barem iskoristimo snagu vjetrova koja se nalazi u Jadranskom moru od pamtivijeka. Dubine uz našu obalu gdje pušu vjetrovi nisu velike, i to DIV, novi upravitelj (vlasnik) Brodosplita mora iskoristiti. Apsurd bi bio da kupujemo strane vjetroelektrane (turbine) kad možemo proizvesti sami svoje uz pomoć naših nadarenih inovatora. Ako se DIV upusti u projekte te vrste pored brodograđevnih (na primjer gradnja brodova za instaliranje tih vjetrenjača), Brodosplit se ne bi trebao brinuti za budućnost. Vjetar, bilo na kopnu bilo na moru, mora napokon dobiti priliku u Hrvatskoj i pokazati što zaista može na radost hrvatske industrije. Ovo je prilika za nespremnu Vladu, sklonu prodaji i zaduživanju, da pokaže spremnost za industrijski razvoj Hrvatske..., piše Dr. sc.Ivica Tijardović na stranicama Vjesnika ...

Gradnja vjetroelektrana je prava prilika za Brodosplit

Apsurd bi bio da kupujemo strane vjetroelektrane (turbine) kad možemo proizvesti sami svoje uz pomoć naših nadarenih inovatora. Ako se DIV upusti u projekte te vrste pored brodograđevnih (na primjer gradnja brodova za instaliranje vjetrenjača), Brodosplit se ne bi trebao brinuti za budućnost

Piše: Ivica Tijardović / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Početkom veljače 2012. uz obalu okruga Cumbria (Velika Britanija) u Irskom moru na površini od oko 73 četvorna kilometra, na dubini između 18 i 26 metara, uz promjenu razine mora uslijed plime i oseke od osam metara, pušten je u probni pogon najveći sustav vjetroelektrana (102 turbine svaka snage 3,6 MW) na svijetu na moru, i to njemačkog proizvođača vjetroturbina Siemensa.

vjetroelektrane


Engleski projekti vjetroelektrana "Walney 1" i "Walney 2"

Sustav ukupne snage 367 MW sagrađen je i instaliran tijekom 2010. i 2011. kroz projekte Walney 1 i Walney 2, a moći će opskrbljivati električnom energijom u idealnim uvjetima oko 320.000 kućanstava (u kasnijoj fazi i 750.000).

Walney je inače otok od kojega su na daljini od oko 14 do 26 kilometara instalirane u morsko dno vjetroelektrane, jedna od druge udaljene između 750 i 960 metara, pa pomorske publikacije glede sigurnosti na moru redovito izvješćuju o njihovim pozicijama, tako da navigatori znaju što ih očekuje na moru ako plove tim područjem. Projekt Walney 2, koji čini 51 vjetroelektrana, instaliran je u pet i pol mjeseci, što je također svojevrstan rekord. Dijametar lopatica rotora turbine za Walney 1 je 107 metara, a za Walney 2 trinaest metara više.

vjetroelektraneNajviša točka lopatice rotora je od mora udaljena 137, tj. 150 metara. Vlasnici projekta Walney 1 i 2, tj. oni koji će ubirati prihode, su danska kompanija Dong Energy s podružnicom u Velikoj Britaniji (vlasništvo 50,1 posto), zatim Skottish and South Energy (25,1 posto) te nizozemski mirovinski fond zajedno s Ampere Equity Fundom kojim upravlja Triodos Investment management (24,8 posto). Cijena cijele investicije vrijedi oko 1,6 milijardi dolara.

Velika Britanija trenutačno ima instaliranih vjetrenjača na moru ukupne snage oko 1,5 gigavata (GW; gigavat je tisuću megavata), a do 2020. ta bi snaga trebala narasti do 18 GW.

Hoće li se to ostvariti prije svega ovisi o britanskim političarima, jer neki među njima prigovaraju da su vjetroelektrane na moru skuplje od onih na kopnu (3,3 milijuna funti za jedan megavat na moru, tj. 1,25 milijuna funti za jedan megavat na kopnu), a također prigovaraju da su investicije u vjetroelektrane skupe.

S obzirom na to da vjetar ne puše uvijek i ne istom snagom, vjetroelektrane su u 2011. u Velikoj Britaniji bile iskorištene - one na kopnu svega 27,4 posto, a one na moru 36,7 posto.


Britanci ozbiljno ulažu u vjetrolektrane

U idealnim uvjetima, krajem 2011. vjetroelektrane su mogle zadovoljiti godišnje potrebe za električnom energijom 4,7 milijuna britanskih kućanstava. Količina proizvedene električne energije u Velikoj Britaniji u 2011. bila je za oko četiri posto niža nego godinu ranije. U 2011. najviše je u Velikoj Britaniji proizvedeno električne energije pomoću plina (39,8 posto, tj. 6,1 posto manje nego 2010.), zatim pomoću ugljena (29,7 posto, tj. 1,4 posto više nego 2010.), pomoću nuklearki (18,9 posto, tj. 2,6 posto više nego 2010.), pomoću obnovljivih izvora energije (9,5 posto, tj. 2,7 posto više nego 2010.).

Da Britanci ipak misle ozbiljno ulagati u vjetroelektrane svjedoči i podatak da se u zadnjih deset godina investiralo pet milijardi funti u proizvodnju električne energije pomoću vjetroelektrana, a da se do 2020. namjerava investirati još 50 milijardi funti.

Svjesni su da cijena nafte i plina neće biti jeftinija, a da njihovi izvori presušuju, tako da su ih prisiljeni uvoziti, a to nije jeftino. Za razliku od nafte i plina, vjetra će uvijek biti, pa je logično investirati u industriju vjetroelektrana u kojoj je trenutačno zaposleno oko 10.600 osoba, a za deset godina bi ih moglo biti zaposleno još 70.000.

Vjetroelektrane su inače skuplje u odnosu na proizvodnju električne energije na primjer fosilnim gorivom, no s većom ukupnom snagom vjetroelektrana smanjuje se i cijena po proizvedenom kilovatu električne energije. Inače, proizvodnja električne energije plinom je kratkoročno najjeftinija, a dugoročno je to nuklearna energija.

vjetroelektrana

Vjetroelektrane su ekološki vrlo čiste i, u vremenima zabrinutosti svijeta glede emisija štetnih plinova koji stižu u atmosferu, vrlo prihvatljive. Da bi osigurali temelje vjetroelektrana od erozije koja može nastati uslijed morskih struja i valova, oko vjetroelektrana će se postaviti oko 70.000 tona kamenja.

Kad je riječ o Dong Energyju, vodećoj kompaniji na svijetu za proizvodnju električne energije vjetroelektranama instaliranim na moru, onda treba reći da ukupna snaga svih njihovih vjetroelektrana, i na moru i na kopnu, prelazi tisuću megavata, a da se gradi vjetroelektrana ukupne snage od 1300 megavata. Od vjetrenjača je kompanija ostvarila prihod od 397 milijuna eura u 2010., a u 2011. već 579 milijuna eura.


Što Hrvatska može iz svega ovoga naučiti?

Što Hrvatska može iz svega ovoga naučiti? Pa najveće bogatstvo Hrvatske je njezino more. Ako ga već značajno ne koristimo, osim za turizam, i to na način da od toga ostvarujemo minimalne zarade u odnosu na one koje bismo mogli, onda barem iskoristimo snagu vjetrova koja se nalazi u Jadranskom moru od pamtivijeka.

brodosplitPomorci su to shvatili davno prije svih, pa je stoljećima vjetar bio glavno porivno sredstvo brodovima. Bez vjetra se ne bi otkrili novi kontinenti. Brzi jedrenjaci plovili su preko oceana većim brzinama nego što danas plove na primjer tankeri. Istina je da moderni brodovi mogu slijediti smjer koja će ih dovesti do odredišta brže nego jedrenjake, ali jedrenjaci ne troše gorivo.

Dubine uz našu obalu gdje pušu vjetrovi nisu velike, i to DIV, novi upravitelj (vlasnik) Brodosplita mora iskoristiti. Apsurd bi bio da kupujemo strane vjetroelektrane (turbine) kad možemo proizvesti sami svoje uz pomoć naših nadarenih inovatora. Ako se DIV upusti u projekte te vrste pored brodograđevnih (na primjer gradnja brodova za instaliranje tih vjetrenjača), Brodosplit se ne bi trebao brinuti za budućnost.

Vjetar, bilo na kopnu bilo na moru, mora napokon dobiti priliku u Hrvatskoj i pokazati što zaista može na radost hrvatske industrije. Ovo je prilika za nespremnu Vladu, sklonu prodaji i zaduživanju, da pokaže spremnost za industrijski razvoj Hrvatske.

Povezani članci

Who's Online

We have 463 guests and one member online

  • admin