Jadranska magistrava: Cesta od Splita do Ploča opasna za život

Kritične točke na magistralnom potezu od Podstrane do Makarske, kad su odroni stijena u pitanju, nezahvalno je tražiti. Čitava ta dionica, duga više od 50 kilometara, praktički je jedna velika kritična točka.
1. Posebno opasne stijene vozačima prijete u Jesenicama, Lokvi i Medićima.
2. Stijene na Dubcima, naravno, u posebnoj su kategoriji. U kombinaciji s burom, i jučer smo se uvjerili, sličnije su kakvoj apokaliptičnoj kulisi nego ubavoj turističkoj razglednici.
3. Kolnik od Strožanca do Omiša zapušten je i najgori je u državi ...

JADRANSKA MEGASTRAVA

"Pravo je čudo da pod stijenama još nitko nije poginuo"

Piše: Vinko vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Cesta zatrpana odronom, promet reguliraju semafori, a cestari i teška mehanizacija drhte na buri. Prsti im se ukočili, a bager gusjeničar taman došao da mu žlicu promijene u pikamer.



U Medićima smo. Na plus šest, a zbog bure se činilo da je minus dvanaest. Planinari su se taman bili popeli na klisuru s koje se u nedjelju, u vrijeme rane mise, na Jadransku magistralu odronilo šest tona kamenja, a odozdo su im podršku davali cestari.

− Još ne znamo šta ćemo − vrti glavom nadcestar omiške Nadcestarije Vicko Božić.

- Svako malo se na ovome istome mistu odroni zemlja. Ovo nam je treći put u malo vrimena da saniramo štetu. Pravo je čudo kako dosad niko nije nastrada − krste se cestari i u Podgori.


Jadranska megastrava

A Ivo Vulić se odavno prekrstio. Kao inženjer s dugogodišnjim iskustvom rada u Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama, svega se na našim prometnicama nagledao. A srednjodalmatinske, uvjerava nas, zasigurno su najgore. Taj dio Jadranske magistrale, poglavito potez od Strožanca do Makarske rivijere, slobodno bi se mogao preimenovati u Jadransku magistravu.



− Za razliku od kolnika od Strožanca do Omiša, koji je najgori u državi, kolnik do Makarske još je u dobrom stanju. No, sve okolo je zapušteno do te mjere da je pravo čudo kako još nitko nije nastradao pod kamenjem i odronjenom zemljom. Bojim se, na žalost, da netko treba poginuti prije no što se ozbiljno prihvatimo rješavanja ovog problema − upozorava Vulić.

Srednja Dalmacija, žesti se naš sugovornik, sasvim je prometno zapuštena. Na cestovnom je repu, pri čemu se ništa ne čini da se to promijeni.


Srednja Dalmacija je prometno zapuštena

− Sad će opet biti po meni, ali ja naprosto ne mogu šutjeti kad vidim da su nam cestogradnju iz ruku stručnjaka oteli klimavci, odnosno politički ulizice kojima je jedino bitno Zagrebu se dodvoriti.

A iz Zagreba se do srednje Dalmacije ne vidi. Pogledajte samo ceste u okolici Rijeke, Zadra, pa čak i Šibenika, pa ih usporedite s cestama oko Splita, Makarske ili Omiša, čije je prometno rješenje sramota za struku.

U Zagrebu nitko ne mari za to što upravo te ceste imaju najveći promet i što su najopasnije. Novac uvijek ide negdje drugdje, a stijene, kad ih već spominjemo, padaju uvijek na istome mjestu − žestok je nedavno umirovljeni inženjer.



Sanacija stijena, nastavlja Vulić, smije biti samo potpuna, a djelomična rješenja, kakvima najčešće svjedočimo, nalikuju lijepljenju flastera na prostrijelnu ranu.

− Evo, i sada je u Podgori odron probio čeličnu mrežu, što samo potvrđuje da nije pronađeno pravo rješenje. Ne kažem da je naš fliš, teren koji je kombinacija gline i tupine, lako zaštititi od odrona. Skupo je to, poglavito kad su požari oslobodili prostor za prodor vode, no tehnologija je toliko uznapredovala da je, po meni, smiješno što nam odroni kamenja i dalje predstavljaju pogibelj na cesti − zaključuje Vulić.


PROČITAJTE VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 316 guests and no members online