Don Frano Ivanišević: Samo narodi školom prosvijetljeni znati će sobom upraviti

Pučka škola u JesenicamaNa mladjima svijet počiva — davna je mudra besjeda u našemu narodu. Pučka škola u Jesenicama kroz 50 godina svoga djelovanja dala je selu 70% pismenih ljudi, podgojila je novi mladi naraštaj sposoban za daljni razvitak i napredak. Kada su mladi učenici podrasli do zrele dobe. okućili se i stupili na upravu svoje imovine, nisu se htjeli držati one: "pleti kotac ko i otac" već su poletili u svijet, na novi rad, na obrt i trgovinu. U zadnjoj polovini toga razdoblja (1890. — 1910.) opazilo se je u Jesenicam veliko natjecanje za radom i napredkom. Dale su dosta povoda tomu i slabe ljetine u polju. Peronospera zarazila lozu, znatno su spale cijene vinu (cijena 10 — 15 kruna po hekt.) usljed talijanske klauzole. Ne dolazi svako zlo za gore. Pošto se vino, glavni proizvod sela, nije moglo prodati ni darovati na konobi, trebalo mu je tražiti izvoza i tržišta vanka. Bila je sretna misao nekojih brodara, da pokušaju tom prodajom u Trstu i Rijeci, najvećim pomorskim lukam, gdje se našega vina dosta pije...


DON FRANO IVANIŠEVIĆ 

Razvitak sela Jesenice

Poglavlje "Razvitak sela" iz knjige don Frane Ivaniševića: "Pučka škola u Jesenicama"

Piše:
Don Frano Ivanišević
Foto: TZ Dugi Rat

težak

Bilo je u najgrdjem vaktu (1891—1904) kada je talijansko vino bilo poplavilo ta tržišta, jer mu bila otpuštena visoka uvozna carina.

Prvi je pokušao Filip Brnićević 1892. kada je odvezao u Trst pun brod (braceru) vina. Nije nikako mogao prodati onako na veliko, nužda ga je nagnala, da otvori prodaju na malo. Upalilo, prodao do kapi. Kada mu i drugi put tako pošlo za rukom, namjesti u gradu Trstu malenu krčmu, u kojoj se posao sasvim dobro uputio.

jedrenjaci

Ovaj uspjeh potakao je i druge, tako da kroz samih desetak godina bilo je u Trstu trgovaca vinom iz Jesenica 23, koji su ukupno imali 47 gostiona i prodaja, u Rijeci 7 njih sa 9 prodaja, u Beču 4 sa 6 prodaja, u Mariboru 1, u Tržiću 1.

Za ovakav posao neophodno je potrebito da se znade čitati i pisati, ne samo gospodar posla već i sluga. Tko je znao bolje pisati i račune voditi taj sluga zahtijevao je od gospodara i bolju plaću.

Zaslužuje istaknuti, da od 36 gospodara ovih krčama, samo je njih 12 otvorilo prodaju kao vlastiti gospodari, dočim 24 u početku bili su sluge, a kada se upoznali sa trgovištem i poslom otvorili kasnije po sebi prodaju i postali samostalni gospodari.

Zadnjih godina prodavalo se je u ovim krčmam na godinu 30—40.000 hekt. domaćega vina iz Jesenica, Podstrane, Tugara i bližnje okolice, što je selu donašalo velike koristi.

Znatno se je razvila i trgovina po moru malim brodovljem, jedrenjačam, kojih se nabavilo u Jesenicama do 24. Najveće su
one nabavljene iz Pirana, od 40 tona registra, za koje se je plaćalo do 10.000 K.

jedrenjaci

U zadnje vrijeme nabavio se je i maleni parobrod "Knez" koji plovi svakdano uz poljičku obalu izmedju Splita i Omiša.

Gotovo svi pomorci i trgovci posagradili su kuće uz more, te je na Krilu, Gajinam, Suhompotoku, Supetru, Malom Ratu i Orihu postalo novo naselje sa kakovih 30—40 obitelji.

Nekoji objači trgovci nakupovali su u Trstu i Rijeci kuća, koje predstavljaju vrijednost od više stotina hiljada kruna.


U kulturnom pogledu

Napram ovom materijalnom blagu u trgovini trebalo je uputiti razvitak sela i drugim pravcem, naime da steče i drugo veće blago, a to je moralno kulturno blago nauka.

Malo je djece iz Jesenica pohadjalo srednje škole. Našla se je dobrotvorna ruka, te je nekoliko siromašnije a darovitije djece pripomogla i uputila na gimnaziju i učiteljište. To je dalo povoda, da se maknu i drugi imućniji, te svoju darovitiju djecu posvete višoj školi i nauku.

Danas Jesenice broji 4 mirska svećenika župnika, 1 redovnika franjevca, 4 djaka bogoslovca u Zadru, 2 apsolvirana učenika trgovačke škole, 1 koji sada pohadja tu školu, 8 gimnazijalaca, od kojih 2 dobrovoljca u vojničkoj službi, 2 realca jedan je u vojništvu, 2 učitelja i 3 učiteljice.

Učenici i učenice iz Jesenica uopće veoma dobro uspijevaju na srednjim školam i učiteljištima, jer im je pučka škola postavila dobar temelj.

Za vas moralni i materijalni napredak ovoga sela ima dakle najveću zaslugu u prvom redu pučka škola.

stara kuća

***

Vara se ljuto ko misli, da naš hrvatski narod nije sposoban za kulturu i napredak. Takova se objeda čuje jedino iz zlobnih ustiju naših narodnih dušmana. U nižim slojevima našega pučanstva skriva se jaka moć duha, treba ju samo probuditi.

Naš narod ima zdravih kriterija, shvaća svaku zdravu misao, dobra se lako prihvaća. Oživiti u njemu samosvijest, ljudski i narodni ponos, da se za se misli, o svojim žuljevima da živi, nikomu da ne robuje, veliko je moralno odkupljenje.

Narodi gospodarstveno i kulturno jaki — makar brojem i maleni bili — ne propadaju.

ribari

Na vidiku su nove uredbe ljudskih slojeva, uz više moći će slobodno živiti i niži Pod kapom nebeskom niko ne smije da bude bez svoga prava i svoga slobodnog odregjivanja.

Mali i veliki odlučivati će jednako o svojoj sudbini, ali samo narodi školom prosvijetljeni znati će sobom upraviti.


Don Frane Ivanišević
Jesenice, u listopadu 1917.

Povezani članci

Who's Online

We have 155 guests and no members online