Jubilej hrvatske himne

hrvatska himnaJedan od simbola hrvatske državnosti svakako je hrvatska himna "Lijepa naša domovino", koju je napisao (ispjevao) hrvatski pjesnik i preporoditelj Antun Mihanović, podrijetlom iz Poljica, 1835. godine. Mihanović se rodio u Zagrebu 1796., a umro je 1861. u Klanjcu. Bio je tajnik Banskog stola, vojni auditor i konzul u Beogradu i Solunu. U 19. godini života napisao je "Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku" 1815. godine. U Danici i beogradskoj Uraniji objavio je nekoliko pjesama, među njima je prva bila "Horvatska domovina". Pjesma je prvi put objavljena 1835. u desetom broju Gajeve "Danice". "Horvatsku domovinu" ili prema prvom stihu "Lijepu našu" uglazbio je Vinkovčanin Josip Runjanin, a prvi put javno je izvedena 1861.  Kao nacionalna himna prihvaćena je 1891. U ovoj jubilarnoj godini bilo bi zgodno i prigodno da se tijekom studenoga u gradovima i većim selima organiziraju priredbe koje bi počinjale izvođenjem himne. Dakako, u njezinu čast ...

Jubilej hrvatske himne

U ovoj jubilarnoj godini bilo bi zgodno i prigodno da se tijekom studenoga u gradovima i većim selima organiziraju priredbe koje bi počinjale izvođenjem himne. Dakako, u njezinu čast
 
Piše: Zdravko Šimunić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
Prigodom 100. obljetnice nastanka himne (1935. godine) Družba braće hrvatskog zmaja odlučila je da se toj himni podigne spomenik u Zelenjaku (klanac između Kumrovca, Klanjca i Tuhlja), odnosno na mjestu gdje je prema narodnoj predaji ispjevana. Spomenik je podignut za samo tri mjeseca, prikupljenim dobrovoljnim novčanim prilozima diljem Hrvatske, a dio novca donirala je i Družba hrvatskog zmaja.
 
antun mihanovićSpomenik je u formi obeliska, u njega je uzidana spomen-ploča s prvim stihovima "Lijepe naše", a ispod njih uklesan je natpis: "U ovom kraju spjevao je godine 1835. Antun pl. Mihanović hrvatsku himnu 'Lijepa naša domovino' o stotoj godišnjici ovoga događaja i tridesetogodišnjici opstanka Družbe Braće Hrvatskog Zmaja podigoše ovaj spomenik doprinosima hrvatskog naroda Braća Hrvatskog Zmaja 1935."
 
Iznad toga uzidan je reljef koji prikazuje Antuna Mihanovića, a djelo je akademskog slikara R. Ivankovića. Spomenik je od armiranog betona, sa svih strana obložen kamenim pločama (i vandali ga još nisu, hvala Bogu, ukrali, op.ur.) . U njega je ugrađena na pergameni ispisana spomenica na kojoj su se potpisali svi članovi meštarskog zbora.
 
Svečano otkriće spomenika obavljeno je 24. studenoga 1935. u nazočnosti više od 20.000 ljudi koji su tu došli s hrvatskim zastavama uz pjevanje rodoljubnih pjesama, predvođeni limenim glazbama. Okolna sela podigla su slavoluke, a na kućama su bile istaknute hrvatske zastave.
 
Za vrijeme NDH "Lijepa naša" bila je službena državna himna. U vrijeme Titove Jugoslavije državnom je himnom proglašena 1972. U ovoj jubilarnoj godini te himne bilo bi zgodno i prigodno da se tijekom studenoga u gradovima i većim selima organiziraju priredbe koje bi počinjale izvođenjem himne.
 
Dakako, u njezinu čast.

ukraden kip Antuna Mihanovića
Ukradeni kip Antuna Mihanovića u Gatima