Ivica Veža: Kako smo od zemlje cijenjenih razvojnih intituta spali na zemlju 4K

Više puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens razvoja hrvatskoga gospodarstva, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost. Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.  Posljedice se vide i po visini GDP-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve više se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije više godina, sa 4K (kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Još jednom napominjem da. naravno, nemam ništa protiv prva dva zanimanja. Zaključak?. Danas mladi imaju najčešće dvije mogućnosti.. učlaniti se u “voljenu” stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru. Ostaju ipak još neke inovativne mogućnosti preživljavanja, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog šatora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput našeg (kako piše Aleksa Šantić)? Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj našoj? Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunološki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se nešto i pokrene..

U BLOKADI, BEZ PLAĆA...

Kako smo od zemlje cijenjenih razvojnih intituta spali na zemlju 4K

Piše: Prof. dr. sc. Ivica Veža
Izvor: slobodna Dalmacija


Ivica VežaCijeli svoj život vezan sam za pomorstvo i brodogradnju. Od odrastanja uz oca kapetana u "Jadroliniji", koji mi je usadio ljubav prema moru i brodovima, preko stipendije i rada u splitskom Škveru, projekata za “Brodotrogir" i “Brodosplit”, pokretanja Brodograđevnog klastera Splitsko-dalmatinske županije, pa do člana Nadzornog odbora “Brodosplita”, prije njegove privatizacije, te dugogodišnjeg rada kao profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu.

Stoga sam spremno pozitivno odgovorio na poziv moga tadašnjeg ministra Ministarstva obrazovanja i znanosti prof. Pave Barišića da postanem član Nadzornog odbora Brodarskog instituta - BI u Zagrebu. Motivacija mi je bila da doprinesem u okviru svojih kompetencija njegovu daljnjem razvoju.

Međutim, u tom momentu nisam znao da se BI nalazi u financijskoj blokadi, da mjesecima zaposlenici nisu dobili plaće, da se događa stalni odlazak renomiranih stručnjaka itd. Pomislio sam, da je sve u redu, pa ne bi me ni pozvali. Obično me uvijek čeka neki vrući krumpir.

Inače, Brodarski institut d.o.o. (BI) osnovan je prije 69 godina (18. lipnja 1948. godine) Uredbom Vlade tadašnje FNRJ. Osnovna zadaća Brodarskog instituta bila je istraživanje tehničkih, znanstvenih i ekonomskih problema u svezi s projektiranjem i izgradnjom brodova, brodskih pogona te opreme i materijala. Dovršetkom izgradnje značajne infrastrukture i laboratorija (koji su i danas respektabitni, certificirani i, neki od njih, jedinstveni u ovom kraju Europe) BI je svečano otvoren 10. rujna 1959. godine.

U to vrijeme, BI je glasio kao jedna od najmodernijih tehničkih ustanova svoje vrste u svijetu. Kroz 20 god,na od svog nastanka, BI prerasta u institut koji objedinjuje tri područja djelova nja: Institut za brodogradnju. Institut za brodsku hidrodinamiku i Institut za mornaričko naoružanje i opremu. U to vrijeme, BI je zapošljavao preko 400 zaposlenika strojarske, brodograđevne, elektroničke i drugih tehničkih struka, od kojih su mnogi bili | istaknuti znanstvenici i stručnjaci koji su uvelike doprinijeli razvoju znanosti i i obrazovanja visokoškolskih kadrova.


Pisma ministrima - bez odgovora

Brodarski institut danas predstavlja institut tehničkih znanosti u području pomorskih i zelenih tehnologija. Eksperimentalni razvoj proizvoda do izrade prototipa, poslovi po sistemu ključ u ruke, projektiranje, nadzori, proračuni, mjerenja i ispitivanja glavne su aktivnosti Instituta. Brodarski institut dominantno podupire domaću industriju, a strani ga partneri I prepoznaju kao pouzdanog partnera u razvojnim projektima i transferu i tehnologija.

Ova četiri mjeseca koliko sam član NO-a mogu naglasiti da direktor i NO  čine sve u okviru svojih mogućnosti da BI opstane. O problemu i potrebnoj  pomoći sam pisao jedanput ministru Barišiću i dva puta sadašnjoj ministrici Divjak, ali odgovora nema... Zašto | su me onda izabrali u NO? Kako je to u drugim državama?

Jučer sam dobio godišnji izvještaj za 2016. godinu jednog od 69 Fraunhofer instituta u Njemačkoj, Fraunhofer Institute for Production Technotogy (Institut za proizvodne tehnologije) IPT iz Aachena, s kojima imamo dugogodišnju suradnju. Njihova osnovna formula za uspjeh je povezivanje tehnologija i ljudskih resursa.

Imam iskustvo rada više od dvije godine kao gost istraživač na institutima Fraunhofer-IPA u Stuttgartu i Fraunhofer-IPK u Berlinu, te dobro poznajem način funkcioniranja instituta najveće grupe instituta u području razvojnih i primijenjenih istraživanja u svijetu Fraunhofer Geselleschaft.

Fraunhofer IPT ima 450 zaposlenika, koji su 2016. ostvarili prihod od 27,6 milijuna eura. Od toga čak 75 posto od samofinanciranja. Oko 5,3 milijuna eura uprihodili su od projekata financiranih za potrebe regije i Njemačke, dok su 10,5 milijuna eura ostvarili u suradnji s gospodarstvom.

Od 450 zaposlenika njih 219 su stalno zaposleni, a u Istraživanja je uključeno čak 50 posto studenata. Oko 70 posto znanstvenika imaju između 25 i 35 godina, koji nakon diplomiranja, pored rada na projektima za gospodarstvo, pripremaju disertacije. Nakon doktoriranja skoro svi odlaze raditi u razvojnim odjetima industrijskih poduzeća.


Spali smo na 4K

Više puta sam pisao o potrebi osnivanja razvojnih instituta. koi bi bili spiritus movens razvoja hrvatskoga gospodarstva, posebno industrijskih poduzeća. I dalje smatram da država bez inovacija, novih proizvoda i usluga temeljenih na znanju nema ni budućnost.

Bez suvisle strategije u svim segmentima. od uprave, gospodarstva, znanosti i obrazovanja, poljoprivrede, turizma i dr., nema napretka.

Posljedice se vide i po visini GDP-a, gdje smo danas pali na pretposljednje mjesto u EU-u. Nažalost, sve više se ostvaruje strategija razvoja RH o kojoj sam pisao prije više godina, sa 4K (kuhari, konobari, kurve i kriminalci). Još jednom napominjem da. naravno, nemam ništa protiv prva dva zanimanja.

zemlja 4K


Zaključak

Danas mladi imaju najčešće dvije mogućnosti.. učlaniti se u “voljenu” stranku i onda na putu bez skrupula napredovati, te doći do nekog sigurnog radnog mjesta rezerviranog samo za uhljebe, ili uzeti kartu za putovanje u inozemstvo u jednom smjeru.

Ostaju ipak još neke inovativne mogućnosti preživljavanja, na primjer iznajmljivanje turistima postavljenog šatora na teraci kuće. Hoćemo li im osigurati uvjete da ostanu, jer ih sunce tuđeg neba neće grijati poput našeg (kako piše Aleksa Šantić)?

Hoćemo li im osigurati kvalitetna i kreativna radna mjesta, gdje će pokazati svoje znanje i kroz motivaciju osigurati budućnost kako svojoj obitelji, tako i Lijepoj našoj?

Takva radna mjesta su sigurno i ona na Brodarskom institutu, koji bismo morali, kao i Imunološki zavod, spasiti. I zato sam kao odgovorni član Nadzornog odbora ovo imao potrebu napisati za javnost. Možda se nešto i pokrene.

Povezani članci

Who's Online

We have 159 guests and no members online