Informacije kradu hakeri, ali i zaposlenici

Napadi na internetske stranice agencija američke i južnokorejske vlade te nekoliko tvrtki još su jednom pokazale svu ranjivost interneta. Gotovo sve tvrtke posjeduju antivirusnu zaštitu i imaju vatrozid, odnosno računalo na kojem se nalazi softver koji provjerava kakve informacije ulaze i izlaze s tvrtkine računalne mreže na internet. Na prvome mjestu napadača i dalje su hakeri koji to rade zbog samo sebi znanih interesa, zabave ili potrage za informacijama. Odmah za njima računalne sustave ugrožavaju nezadovoljni zaposlenici. No, zanimljivo je kako u napadima na računalne sustave američkih tvrtki sve češće sudjeluju konkurentske tvrtke ...

ONLINE SIGURNOST

Udari na globalnu mrežu sve su učestaliji

 
Informacije kradu hakeri, ali i zaposlenici. Američke tvrtke smatraju kako ih špijuniraju konkurentske tvrtke i strane vlade

 
Piše: Vanja Majetić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Napadi na internetske stranice agencija američke i južnokorejske vlade te nekoliko tvrtki još su jednom pokazale svu ranjivost interneta.
 
Prema nedavnom istraživanju američkog FBI-ja, zaposlenici u američkim tvrtkama povjerljivim informacijama najčešće ne mogu fizički i virtualno pristupiti, pa su stoga najčešći načini na koje američke tvrtke štite svoje podatke tako da se onemogući njihov pristup.
 
Drugim riječima, radnici ne mogu otići u prostoriju u kojoj se nalazi glavno računalo, niti mogu putem računalne mreže pristupiti direktorijima u kojima se nalaze povjerljivi podaci. To je najčešći način zaštite informacija iznutra.
 
Izvana su, pak, sve učestaliji napadi putem interneta.
Tako gotovo sve tvrtke posjeduju antivirusnu zaštitu i imaju vatrozid, odnosno računalo na kojem se nalazi softver koji provjerava kakve informacije ulaze i izlaze s tvrtkine računalne mreže na internet.
 
Kao dodatnu zaštitu od napada s interneta sve više tvrtki zapošljava stručnjake za sigurnost. Druge pak tvrtke šifriraju povjerljive datoteke, koriste isključivo sigurne, odnosno šifrirane komunikacijske veze, te radnicima daju digitalne identifikacijske kartice pomoću kojih se može odrediti imaju li pristup nekim informacijama ili ne.
 
Biometriku, koja predstavlja budućnost zaštite računalnih sustava, koristi tek svaka deseta tvrtka. Takvi oblici zaštite variraju od skeniranja otiska prsta, provjere glasa, skeniranja oka itd.
 
U budućnosti se planira razviti biometrička zaštita koja bi se temeljila na DNK analizi i koja bi samim time bila potpuno sigurna.
 
Usprkos svoj toj zaštiti, hakerski upadi s interneta i dalje rastu. Tako je na primjer 1999. godine polovica američkih tvrtki bila pogođena hakerskim napadima. Danas, deset godina kasnije, gotovo 80 posto tvrtki zabilježilo je hakerski upad.
 
Na prvome mjestu napadača i dalje su hakeri koji to rade zbog samo sebi znanih interesa, zabave ili potrage za informacijama. Odmah za njima računalne sustave ugrožavaju nezadovoljni zaposlenici. No, zanimljivo je kako u napadima na računalne sustave američkih tvrtki sve češće sudjeluju konkurentske tvrtke.
 
Svaka četvrta od deset američkih tvrtki tvrdi kako joj računalni sustav napadaju konkurentske tvrtke unutar SAD-a, dok konkurencija izvan SAD-a sve manje ugrožava sigurnost njihovih sustava.
 
Nasuprot tomu, u špijuniranju putem interneta sve više sudjeluju strane vlade. Tako je prije deset godina tek petina ispitanih zabilježila napad koji su izvele tajne službe neameričke vlade, dok danas čak svaka treća američka tvrtka tvrdi kako je špijuniraju strane vlade.
 
Usprkos mogućnostima krađe informacija i špijuniranju, najčešći oblici napada na sigurnost računalnih mreža američkih tvrtki i dalje su virusi. Njih u zadnjih godinu dana nadopunjuju hakerski napadi s ciljem rušenja web stranica tvrtki.
 
U bogatim zemljama Zapada redovito se istražuje koji je krajnji doseg moderne tehnologije, osobito telekomunikacija. Nedavno je američka analitička tvrtka Pew Internet & Amerian Life Project u suradnji s nekoliko američkih tehnoloških sveučilišta provela istraživanje među znanstvenicima o budućnosti interneta, te je došla do zanimljivih zaključka o tome da će se internet u idućih deset godina gotovo sasvim integrirati u naše fizičko okruženje i da će opseg korištenja te komunikacije porasti do neslućenih razmjera.
 
No, dio znanstvenika složio se da će se u razdoblju od deset godina dogoditi najmanje jedan katastrofalan napad na globalnu mrežnu infrastrukturu, koji će dovesti do vrlo ozbiljnih posljedica, među kojima se najčešće navodi pad elektroenergetske mreže.
 
Time je po tko zna koji put dovedena u pitanje i sigurnost interneta kao oblika svakodnevne komunikacije.
 

Bioračunala
 
Govoreći o sigurnosti interneta i računala, pojedini znanstvenici imaju asa u rukavu u vidu bioračunala, koje se još razvija, a trebalo bi raditi na principu korištenja impulsa koji prolaze kroz neuronsku mrežu, kao što funkcionira naš živčani sustav.

Bioračunala


Veliki dio znanstvenika tvrdi da je upravo bioračunalo budućnost komunikacija, jer pruža apsolutnu sigurnost i zaštitu podataka, a prema nekim predviđanjima, za pet godina će bioračunala ući u masovnu proizvodnju i svakodnevnu uporabu.
 
U aktivnom svijetu inovacija u sektoru telekomunikacije razvijaju se već poznati materijali, ali druge namjene, poput stakla, te optička vlakna i fotoni.
 
Već postoje tehnološka rješenja prijenosa podataka, signala putem staklenih niti te silikonskih fotona koji umjesto elektrona prenose fotone što se kreću znatno brže i time smanjuju vrijeme prijenosa podataka, a time i informacije koja se šalje. No, takvo što je iznimno skupo, pa se još razvijaju tehnologije koje bi bile dostupnije cijenom.
 
Jedna od jeftinijih i pristupačnijih tehnologija na polju telekomunikacija je elektronički broj, odnosno ENUM. Riječ je o internetskom protokolu koji omogućuje da se svaki telefonski broj prikaže u obliku internetske adrese. Većina znanstvenika smatra da je ta tehnologija zastarjela i nedovoljno sofisticirana i da nikad neće doživjeti uzlet.
 
Još jedno istraživanje, također u SAD-u, dokazalo je da tehnologije iz dana u dan mijenjaju svijet. Primjerice, era blogova gotovo je uništila izdavačku djelatnost i industriju vijesti.
 
Tijekom tog istraživanja došlo je do podjele među znanstvenicima. Jedna skupina smatra da bi internet mogao dovesti do porasta broja ekstremnih religijskih i političkih skupina te da bi taj vid komunikacije implementiran u sustav zdravstvene zaštite mogao povećati broj medicinskih pogrešaka.

No, u vrijeme kad se informatička pismenost smatra kriterijem pismenosti, korištenje interneta i mobilnih telekomunikacija smatra se jedinim mjerilom upućenosti u lokalne i globalne događaje.

Povezani članci

Who's Online

We have 176 guests and no members online