Kraj anonimnih komentara na internet portalima?

Anonimni komentatoriTreba li ukinuti anonimne komentare na portalima i dopustiti da se javljaju samo oni koji su spremni i potpisati se ispod vlastitih riječi pa stoga i odgovarati za ono što iznose, ili bi to pak bilo cenzuriranje najslobodnijeg, novog medija – interneta? Neke je sloboda interneta toliko ponijela da se u sjeni anonimnosti otvoreno iživljavaju, vrijeđaju pripadnike druge nacije, ljude manjinskih seksualnih orijentacija – homoseksualce najviše, ali i djecu, starce, invalide, bolesnike. Često daju oduška svojoj boležljivoj psihi, ali ne bi se potpisali pod svoje fašistoidne umotvorine kako s njima ne bi imali problema. Kukavički, nema što. Tamo gdje je više vrijeđanja, više je i klikova, ljudi su radoznali i mnogi vole pratiti sukobe, nekonvencionalnosti, neodmjerenost..., piše Zdenko Duka, čelnik novinarske strukovne organizaciije HND-a, u članku na stranicama Novog Lista ...


SLOBODA I ODGOVORNOST

Kraj anonimnih komentara na internet portalima?

Piše: Zdenko Duka / Novi List
Izvor: Novi List

Ipak, bi li bilo više štete nego koristi od ukidanja anonimnih komentara, onih pod nadimkom, jer smisao interneta i jest u neposrednosti i brzoj interaktivnosti? Nisu, naravno, svi anonimni komentari uvredljivi. Neki se ne potpisuju jer ne žele da njihovi šefovi ili susjedi znaju za njihove političke stavove, životna opredjeljenja, za to što misle o svom poslu, poslodavcima, državi, političkom sistemu. Nemaju što kriti, ali jednostavno vole privatnost koju im je internet svih prošlih godina omogućavao.

Tri najveća švedska dnevna lista odlučila su ovih dana stati na kraj anonimnim rasističkim i mrzilačkim komentarima. U tabloidu Expressen onemogućit će komentiranje tekstova na portalu u realnom vremenu, nego tek s odgodom, kad pregledaju komentar. Ustaljena je praksa da administrator miče, »čisti« govor mržnje i vrijeđanja nakon što je takvo reagiranje čitatelja već objavljeno.
  
Rasprava bez nadzora

anonimciDnevnici Aftonbladet i Dagens Nyheter trenutačno skroz zatvaraju mogućnost komentiranja na websiteu i to će trajati do listopada, dok ne postave sistem registriranja čitatelja putem Facebooka ili e-maila, prije nego što upute reagiranje. Te restrikcije su plod brojnih rasprava koje su se prirodno rasplamsale osobito u Skandinaviji, nakon što je ubojica luđački pobio 77 ljudi u Oslu i na norveškom otoku Utoyi.

Ubojičin manifest objavljen je na internetu a masovni ubojica često je slao ksenofobične argumente na portale i na forume. »Ideal je slobodna, otvorena rasprava bez nadzora. Ali na nesreću, realnost je drukčija: naše i druge komentare zlostavlja mala grupa ljudi koja izražava rasistička stajališta«, napisao je glavni urednik Aftonbladeta Jan Helin.

Kako je kod nas? I na najčitanijim hrvatskim portalima u posljednje vrijeme uglavnom je potrebna registracija prije nego što se pošalje komentar. Dakako, moguće se lažno prijaviti, uostalom i dalje dominiraju različiti nadimci koji vrlo često međusobno vode svakodnevno slične rasprave koje i nemaju veze s poticajnom temom. No, otkad se treba makar kako registrirati, ponešto se ipak smanjuje učestalost i intenzitet mrzilačkih komentara.

Bez obzira na slobodu i mnoge prednosti interneta, neminovno je uvećati odgovornost za objavljeno jer u javnom prostoru nema bitne razlike je li nešto izrečeno na portalu, na televiziji ili u novinama. U mnogim reagiranjima namjerno se šalju dezinformacije, obavlja se i obavještajni posao, i tako se kroji javnost. Isto tako, novinari uglavnom ne zaslužuju da nakon što ispišu novine moraju istrpjeti bjesomučno vrijeđanje anonimaca.

Vjerojatno bi izričito ukidanje bezimenosti, ukidanje nadimaka pretjerano i nepotrebno unificiralo nove medije, ali trebalo bi biti nužno da svaki korisnik bude dostupan redakciji. Ne (samo) zato da ga se čak prijavi policiji kada prijeti, nego da se preventivno primiri i ne emitira mržnju u eter.

PROČITAJTE VIŠE ...

Povezani članci

Who's Online

We have 226 guests and no members online