DUGI RAT

Petak, 15.07.2022.
Dugi Rat, Galerija PLU Krug (stara općina), 21:00 sat
Izložba slika Ante Kaštelančića
Organizator: PLU "Krug" Dugi Rat , Galerija Brešan

Slikarstvo Ante Kaštelančića (Podstrana, 1911. – Split, 1989.) dolazi u Dugi Rat! Riječ je o dijelima vrlo značajnog hrvatskog slikara druge polovice 20.st., a povod i prilika da se on temeljito predstavi dugoratskoj javnosti je proslava prvih 25 godina rada i izlaganja Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat.
Zavičaj, Split i Dalmacija, bio je središte Kaštelančićevog likovnog stvaralaštva i iz njega je proizašao cjelokupni slikarev opus odredivši ga kao najizrazitijeg i najautentičnijeg slikara Dalmacije. Međutim, Kaštelančić je individualnim i prepoznatljivim koloritom i duktusom nadrastao provincijalne granice zavičajnih Poljica odredivši svoj opus relevantnim čimbenikom u sveukupnom sagledavanju hrvatske moderne umjetnosti te dajući jedan od najvećih doprinosa mediteranskoj dionici našeg slikarstva ...

Izložba slika Ante Kaštelančića može se pogledati do 30.07. radnim danom u Galeriji KRUG u Dugom Ratu u vremenu od 18 do 20 sati. Ne propustite.

PLU "KRUG" Dugi Rat ove godine slavi prvih 25 godina uspješnog rada i izlaganja.  Na slici prvi članovi udruge poslije osnivačke skupštine s prvim načelnikom općine Dugi Rat.
 

Izvor: Umjetnički paviljon u Zagrebu, CultureNet.hr

Iako tematski vezan zavičajem, Kaštelančić je izdanak ozbiljne europske tradicije moderniteta uzora kao što su Van Gogh i Soutine te srodan, u svojoj zreloj fazi, Klineu i Soulagesu. Njegovo će slikarstvo cijelog života karakterizirati ambivalentnost slikarskog jezika. S jedne strane nemiran ekspresionistički potez gustog namaza boje intenzivna kolorita, a s druge strane stalna težnja redukciji viđenog kroz kompozicijsku potku vertikala i horizontala. Njegov prepoznatljiv i profilirani rukopis, specifičnu poetiku i metiersku vrsnoću likovna je krtitika uočila i vrednovala kao važnu kariku kolorističkog ekspresionizma na magistralnom pravcu Job – Kaštelančić – Murtić.

Slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića. Školovanje je nastavio u Münchenu od 1926. do 1930., a diplomirao je 1935. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Ljube Babića. Osnovao je katedru za likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Splitu, gdje je bio redovni profesor od 1947. do 1977.

Dugoratska izložba se realizira u suradnji s Galerijom Brešan i Poljičkom likovnom udrugom "KRUG" Dugi Rat, a na izložbi će biti predstavljen samo dio bogatog opusa Ante Kaštelančića, najautentičnijeg slikara Dalmacije.


CRTICA O AUTORU

Ante Kaštelančić (slikar, grafičar i likovni pedagog) slikarstvo je počeo učiti kod Emanuela Vidovića na Obrtničko-tehničkoj školi u Splitu. Od 1926. do 1930. studira dekorativno slikarstvo na Kunstgewerbeschule u Münchenu. Potom od 1932. do 1936. studira na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu kod profesora O. Mujadžića, M. Vanke, J. Kljakovića (crtanje) i Lj. Babića (slikarstvo), kod kojega je diplomirao i polazio specijalku. Studije nastavlja kod prof. Rogera na Académie des Beaux-Arts i u školi Andréa Lhotea u Parizu 1937.-1938. Godine 1956. i 1963. ponovno boravi u Parizu. Usto, bio je na studijskim putovanjima u Veneciji, Milanu, Pragu, Münchenu, Beču, Londonu.

Kaštelančić je izradio veći broj zidnih slika i dekoracija za interijere domaćih i stranih brodova. Bavio se i kazališnom scenografijom. Aktivno je radio na unapređenju suvremenog likovnog odgoja djece i mladeži, sudjelujući pritom u radu kongresa INSEA u Pragu 1966., New Yorku 1969. i Coventryju 1970. Osnivač je Centra za likovni odgoj pri Zavodu za školstvo u Splitu. Godine 1946. osniva i vodi Večernju školu za likovnu umjetnost. Sljedeće godine aktivno sudjeluje u organiziranju Škole za primijenjenu umjetnost u Splitu, na kojoj djeluje do 1959. Osnovao je Katedru za Likovne umjetnosti Pedagoške akademije u Splitu, gdje je bio redoviti profesor od 1957. do 1977. Dobitnik je više nagrada za slikarstvo, grafiku i pedagoški rad. Djela mu se nalaze u mnogobrojnim domaćim i stranim muzejima i galerijama te privatnim zbirkama.

Do šezdesetih godina prošlog stoljeća u Kaštelančićevom opusu prevladavaju krajolici, najčešće s motivima Trpnja, Jobova Supetra i Orebića, omiljenih slikarevih radnih odredišta. Poslije je najviše bio zaokupljen tipičnim zavičajnim motivom - jedrima. Slikarski mu je opus ipak motivski raznovrsniji i uključuje krajolike, portrete, mrtvu prirodu, akt…

Karakteristična Kaštelančićeva jedra, napeta ili skupljena, protegnuta u rezolutnim horizontalama, vertikalama ili kosinama, evoluirala su iz ranijih prikaza jedrenjaka. Prijelaz iz dinamične u statičnu fazu Kaštelančićeva slikarstva nastupa oko 1958. Za ranije razdoblje karakteristična je prepoznatljivost motiva naslikanog brzim, gipkim i raznovrsnim potezima, od sljubljenih pa do karakterističnih vijugavih i zakrivljenih. Statični način donosi redukciju detalja i stilizaciju, suženi rakurs, konstruktivnost nauštrb deskriptivnosti, dekorativnost.

U odnosu na prethodno razdoblje sada dominira masivni, snažni, moglo bi se reći graditeljski potez. Vijugave linije se istežu u okomite, vodoravne i dijagonalne kolorističke plošnine kojima duboka crnila daju konstruktivnu i emotivnu solidnost. Svjedoci smo napete ravnoteže racionalnih i emotivnih sastavnica u kojoj je naglašena ekspresionistička gesta sapeta u geometriziranu strukturu. U brojnim varijantama slikani kadar zaposjedaju siluete brodova s jedrima, motiv koji će postati zaštitni znak njegove cjelokupne umjetnosti.