DUGI RAT

Prigodom božićnih i novogodišnjih blagdana, splitsko-makarskogi nadbiskup i metropolit Dražen Kutleša uputio je dalmatinskom puku u društvu svećenika, županijskih i gradskih vlasti, predstavnika crkvenih i društvenih ustanova te javnih kulturnih djelatnika Božićnu čestitku. Božićno čestitanje svojim je pjevanjem uzveličala operna prvakinja Terezija Kusanović u pratnji korepetitora Zorana Velića.
Svoj je govor Dražen Kutleša započeo mišlju o srednjovjekovnoj umjetnosti koja je bila kršćanska  koja je progovarala o dostojanstvu ljudske osobe koju je Bog ljubio i otkupio. Budući da današnji umjetnici ne koriste iste načine stvaranja nadbiskup je govorio o promjeni perspektive kako tehnika, tako i svega onoga što ta riječ u sebi nosi, a dolazi od latinskog glagola perspicere, što znači, "jasno vidjeti". U tom je svjetlu nadbiskup istaknuo kako perspektiva označava naš referentni okvir, osnovni način gledanja na ljude, ideje i događaje. Otkriva mnogo o tome što vjerujemo i što smo izabrali da želimo biti. Uspoređujući suvremeno doba, odnosno postmoderno doba sa srednjim vijekom mons. Kutleša je kazao da se osjeća napredak na različitim poljima, ali postavlja se pitanje jesmo li sretniji, mudriji, humaniji? Imaju li naši životi više ljepote, sklada i značenja? Je li duša današnjeg čovjeka profinjenija ili svetija? Odgovor u sebi nosi bolnu činjenicu ratova i nepravdi prošlog stoljeća, ali i ovih naših dana...

Piše: Silvana Burilović Crnov
Izvor: Splitsko-makarska nadbiskupija

"Vjerujem da su Hrvati blagoslovljen narod. Većina nas vjeruje u Boga. Idemo u crkvu u postotku višem nego vjernici u drugim razvijenim zemljama Zapada. Još uvijek naporno radimo. Još uvijek imamo duboku ljubav prema obitelji i osobnom integritetu. I za većinu dobrih stvari koje imamo, pošteno smo se trudili. Danas uživamo više slobode, više mobilnosti, bolje obrazovanje, veće mogućnosti izbora u životu. Imamo više materijalnih stvari. Imamo više slobodnog vremena. A u znanosti, tehnologiji i trgovini daleko smo napredovali s obzirom na prošlost. Ali, također, imamo sve manju stopu nataliteta, rastuću nejednakost bogatstva, obrazovanja, veliki odljev stanovništva i sve nas je manje. Suočavamo se s padom ideja i javnih usluga; s rastućom moralnom podvojenošću; sa zakonodavstvima koja prava uzdižu nad odgovornostima; s kultom osobne potrošnje, a građanski rječnik koji koristimo sve je grublji i nejasniji“, istaknuo je nadbiskup dodavši da su određena uvjerenja uvijek držala Hrvate na okupu kao narod.

"Kršćanstvo i njegovi židovski korijeni uvijek su pružali temelje za naša najvažnija nacionalna načela, poput neotuđivih prava i jednakosti pred zakonom. Ali kao narod, gubimo perspektivu o smislu našeg zajedničkog javnog života. Relativno dobro živimo, imamo slobodu, izbore i sve što je potrebno za demokratsko društvo - ali više nemamo jasnu perspektivu koja bi djelovala kao homogenizirajući faktor našeg društva. Materijalne stvari nam ne daju smisao. U opasnosti smo da postanemo 'ljudi bez grudi' o kojima je C.S. Lewis govorio u djelu Ukidanje čovjeka - ljudi koji su izgubili srce, energiju, hrabrost i uvjerenje. A ako ne možemo pronaći način da izliječimo tu unutarnju prazninu, onda će u najboljim idealima ljudske slobode ovo naše društvo i kultura polagano ići preko dekadencije u propast.“

Nadbiskup je u nastavku istaknuo da su dobrohotnost, radost, mir, sklad, darivanje darova duboko povezane s Božićem, ali da je pravi razlog slavlja Božića rođenje Isusa Krista.

"Vjerujemo da je Isus mesija Izraelov, jedini Sin Božji, Božja utjelovljena Riječ. Vjerujemo da je rođen u siromaštvu u Betlehemu kako bi rastao i propovijedao Božje kraljevstvo, te trpio, umro i uskrsnuo od mrtvih – a sve radi našeg otkupljenja, jer Bog nas ljubi. Božić je blagdan ljubavi, ali Božja ljubav je ta koja to omogućuje. Božić započinje naše izbavljenje od grijeha i smrti. Zato ga je sveti Leon Veliki nazvao 'rođendanom radosti'. Ono što počinje u jaslicama završava našim spasenjem. Zato slavimo Božić i to je najveći i jedini razlog koji ljudsko srce treba.“

Na kraju svoga govora nadbiskup Kutleša je podsjetio na riječi pape Benedikt XVI. koji kaže da je "kršćaninov program, program milosrdnog Samarijanca. Isusov program je 'srce koje vidi' gdje je potrebna ljubav i djeluje u skladu s time.“ „Biti vjeran supružniku i obitelji braneći nerođeno dijete, pomažući siromašnima i potrebnima, posjećujući bolesnike, poštujući neistomišljenike, zaštititi dostojanstvo i smisao braka, raditi za pravdu vodeći se kršćanskim vrednotama – to je kršćanski program, a rezultat je srce koje vidi. Ono što molim Boga je da nama, našem narodu i našoj Crkvi dade ovog Božića, dar koji je zaista veoma važan u današnje vrijeme a  to je: čisto srce, srce koje jasno vidi, pronicljivo srce koje može 'razlikovati dobro od zla' (1Kr 3,9). Neka nam Bog svima podari blagoslovljen i radostan Božić i sretnu Novu godinu!".

U ime svećenstva i vjernika Splitsko-makarske nadbiskupije čestitku je uputio generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije don Franjo-Frankopan Velić.

Generalni vikar je kazao: "Drago mi je da se možemo vidjeti na ovom tradicionalnom božićnom čestitanju nakon prekida prouzrokovanog pojavom novoga koronavirusa. Pandemijska kriza ostavila je dakako tragove na svima nama. No, ona može biti povod da ponovno otkrijemo vrijednost susreta licem u lice. Lijepo je rekao filozof Emanuel Levinas da lice drugoga objavljuje njegovo dostojanstvo, njegovu beskonačnost, njegovu neraspoloživost za uske, apstraktne pojmove. Susret s drugim – ako se odvija u istini i ljubavi – uvijek jest obogaćenje. Ako u tom smislu svratimo pogled na proteklu godinu, zasigurno ima trenutaka za koje moramo zamoliti drugoga za oproštenje. Samo kroz kajanje i praštanje moguće je steći široko srce koje će kucati sa bližnjim i za bližnjeg. Zasigurno ima i trenutaka za koje možemo zahvaliti drugome. Takvi nas trenutci hrabre i nadahnjuju da s nadom kročimo u budućnost.".

Govor je generalni vikar zaključio riječima pape Ivana Pavla II.: "Ne bojte se! Otvorite širom vrata Kristu!".