Vole li pčele masline?

Na 8. Međunarodnom maslinarskom simpoziju koji se održava u hotelu Le Meridien Lav u Podstrani u utorak su održana predavanja iz tri područja: 'Biologija i fiziologija', 'Ekonomika i marketing' te 'Rasadničarstvo, upravljanje nasadom i korištenje nusproizvoda'. Predavanje Manuele Gioavnetti iz Italije pod nazivom 'Vole li pčele masline?' privuklo je pozornost jer povezuje dva naoko oprečna fenomena, a to su uobičajeni afinitet pčela i sličnih vrsta prema skupljanju nektara i raznošenju peluda te izuzetno mali cvijet i anemofilija (oprašivanje vjetrom), što su karakteristike masline. Dosad se smatralo da pčele na neki način 'zagađuju' cvijet masline, no novija istraživanja pokazuju kako kukci mogu biti itekako korisni, a najviše pomažu kada nema vjetra jer i inače posjećuju ostale biljne vrste koje se razmnožavaju vjetrom..

Piše: Matko Rak / Maslina
Izvor: Maslina, Slobodna Dalmacija

Zanimljivo je bilo čuti i argentinskog znanstvenika Ricarda Fernandeza Escobara koji je govorio o najnovijim istraživanjima vezanima uz gnojidbu. Najčešća greška koju maslinari rade jest da svaku godinu primjenjuju istu količinu gnojiva, ali bez analize. Folijarna analiza ključan je postupak kojim se jednostavno, jeftino i precizno može znati kolike su potrebe stabala za hranjivim tvarima u pojedinom masliniku.

Zabluda je da više dušika znači i bolji urod, dapače, smanjuje se kvaliteta ulja. Manjak kalija teško je nadoknadiv, a maslinari često simptome nedostatka kalija zamijene sa simptomima nekog drugog nedostatka kojeg trpi maslina. Što se tiče fosfora, njegov nedostatak ne predstavlja značajniji problem - lako ga se nadoknadi, a njegovo godišnje 'iznošenje' iz maslinika u berbi i rezidbi nije preveliko.

Španjolac Jose Enrique Fernandez održao je predavanje o novim pristupima preciznom navodnjavanju, prvenstveno u intenzivnom uzgoju. Njegovo istraživanje na sorti Arbequina na jugu Španjolske pokazalo je da navodnjavanje punim intenzitetom (oko 5000 kubičnih metara po hektaru) ne mora biti najbolje rješenje, obzirom na troškove. Također, postoji opasnost od pojačanog rasta i manje kvalitete ulja. Najvažnije je uz pomoć novih tehnologija točno odrediti precizan vremenski i količinski raspored navodnjavanja.

Na kraju se sve svodi na profit. Naime, najviše ulja može se dobiti primjenom punog navodnjavanja, ali najisplativije je naći optimum između utroška vode i količine konačnog proizvoda, što i jest smisao tzv. preciznog navodnjavanja.

Povezani članci

Who's Online

We have 213 guests and no members online