U Europu bez brenda dalmatinskog prošeka starog pet stoljeća

Dalmatinski ProšekNa listi zaštićenih hrvatskih proizvoda na temelju zemljopisnog podrijetla nalaze se Dalmatinski, Drniški i Krčki pršut, Poljički soparnik, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Baranjski kulen i Virovitička paprika, dok su proizvodi zaštićeni na temelju oznake “Izvorno“ Ekstra djevičansko maslinovo ulje-Cres, Ogulinski kiseli kupus, Varaždinsko zelje i Istarski pršut. U postupku registracije za status zaštićenog proizvoda su i Dalmatinska maslinova ulja. U Hrvatskoj postoji 27 registriranih proizvođača prošeka čija je prosječna proizvodnja (na bazi tri zadnje godine) oko 1.000 hektolitara godišnje, a za njih će posebno bolno biti to što od 1. srpnja 2013. naziv “prošek” neće više moći koristiti čak ni do iskorištenja zaliha jer su Talijani odavno zaštitili svoj “prosecco”. Nije smak svijeta ali zbog neuspjeha hrvatskih pregovarača u Bruxellesu na boce dalmatinskog prošeka, delicije koja se proizvodila u ovom podneblju još od 1556., morati će se zalijepiti drukčija etiketa. Vinari su ogorčeni ...

ODZVONILO JE PROŠEKU

Vinar Antun Plančić: Diletanti, s prošekom ste ponizili Dalmaciju u Bruxellesu!

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Odzvonilo je prošeku. Kad se u noći između 30. lipnja i 1. srpnja bude slavio ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kad filharmoničari zagude pjesmu radosnicu, a nebo iznad Zagreba propara vatromet, jedno je sigurno: u čašama slavljenika neće se crvenjeti prošek. Baš kao što se neće crvenjeti ni hrvatski pregovarači.

A morali bi. Jer su, dopustite da citiramo jednog od naših sugovornika, skinuli hlače. I u sveopćoj zvonjavi dopustili da odzvoni dalmatinskome prošeku.

antun plančić

– Ovo je tragedija! – kratko nas je i jasno dočekao Antun Plančić, hvarski vinar koji godišnje “izbacuje” oko 3.000 boca tradicionalnog desertnog vina.

Više neće. Barem ne pod tim imenom. Ministarstvo poljoprivrede uputilo je, naime, priopćenje koje je zgrozilo vinare. A u njemu piše kako se od 1. srpnja 2013. godine naziv “prošek” briše iz upotrebe jer su Talijani odavno zaštitili svoj “prosecco”. Ni zalihe se, piše ministar Tihomir Jakovina, neće moći iskoristiti. Ili prolij ili zalijepi drukčiju etiketu.


‘Sramotan posao’

Pa je li to, pitaju se vinari, da čovjek zažali što smo ikad sa Slovencima sporazum potpisali. Što smo ikad na onom slavnom referendumu “da” zaokružili. Kakvo je to, uostalom, opće dobro koje u sebi krije propast bezbrojnih pojedinaca.

– Od prvoga dana pregovora s Europskom unijom, vinarima je bilo jasno kamo nas naši političari vode. Ne želim biti grub, pristojan sam čovjek, ali ti naši pregovarači su odradili sramotan posao. Kao da im je cilj bio uništiti vinogradare i maslinare, odnosno ljude koji obrađuju dvije najprepoznatljivije dalmatinske poljoprivredne kulture – ogorčen je Plančić.

Na svoje su, ističe vinar, došli svi ostali. Tko god je poželio, mogao je doći do povoljnih kredita i europskih fondova. Vinogradarima i maslinarima, međutim, to je bilo zabranjeno područje. Kao da ih je netko namjerno držao podalje od izvora novca.

Tako barem tvrdi Antun Plančić. I dodaje kako je priča s prošekom prelila čašu. Nema smisla, kaže nam, i dalje stajati prekriženih ruku i gledati kako nesposobni, korumpirani i nestručni birokrati donose za društvo katastrofalne odluke.

– Predložit ću da podnesemo tužbu protiv našeg pregovaračkog tima koji je u Bruxellesu, sada je to i više nego jasno, odradio opasno aljkav posao. Tijekom svih ovih godina nikad im nije palo na pamet pitati nas za mišljenje, čuti naše probleme i želje. Ne, njima je bilo najvažnije da su oni tamo, u Europi, i da mogu zadovoljiti svoje sitne interese. Najgore je, međutim, što ne znamo kakva nas još neugodna iznenađenja čekaju – veli Plančić.

prošek

Smiješno je, uči nas ugledni vinar, uspoređivati talijanski “prosecco” s hrvatskim prošekom. “Prosecco” je, naime, pjenušavo vino, a prošek desertno. Okus, boja, miris i način proizvodnje sasvim su različiti. To je, objašnjava Plančić, kao da uspoređujete benzin i dizel. Ali, eto, prošek mora “proseccu” poljubiti skute i – ispariti.

– Prošek je sinonim za Dalmaciju. Još je 1556. godine Petar Hektorović u svom “Ribanju i ribarskom prigovaranju” opisao konzumaciju prošeka. I sad ga se mi moramo odreći jer s njim, zamislite, ne možemo u Europu. Shvaćate li vi koja je to glupost i što nam neznalice čine – grmi Plančić.


Štetu je teško procijeniti

Štetu, zaključuje, u ovom trenutku ne može procijeniti. Kad netko dekretom ukine višestoljetni brend, onda je pitanje ima li ga uopće smisla pod drugim imenom proizvoditi.

Lada Terzić smatra da ima smisla. Direktorica proizvodnje u “Dalmacijavinu” nije, naime, toliko pesimistična. Njezina odmjerenost u izjavama, naravno, razumljiva je jer kultna splitska tvrtka još uvijek (o)visi o pomoći države.

– Nemojmo biti prekruti. Tek ćemo, uostalom, vidjeti što će se dogoditi jer svi mehanizmi za opstanak hrvatskoga prošeka nisu potrošeni. Bitka nije izgubljena, poglavito jer čujem da se u Bruxellesu nismo ni borili kako treba, odnosno da smo brzo odustali jer nam je bila bitnija brzina primanja u Europsku uniju – kaže Lada Terzić.

Ako i dođe do najgoreg, ni to, veli naša sugovornica, neće biti smak svijeta. Dapače.

– Smislit ćemo novo ime – jednostavno zaključuje direktorica “Dalmacijavina”.

prošek
 



KAKO SMO IZGUBILI PROŠEK

"Imali smo jake argumente..."

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija

Pregovori oko prošeka su bili vrlo osjetljivi, ja na kraju pregovora nisam stisnuo ruku drugoj strani. Zbilja smo imali jake argumente, ali na kraju je ipak odlučeno kako je odlučeno – kazao nam je Miroslav Božić, sadašnji savjetnik Grupe Viro, a bivši šef hrvatske pregovaračke skupine za poljoprivredu s Europskom unijom i bivši pomoćnik ministra poljoprivrede za vrijeme mandata Petra Čobankovića.

Božić nije htio ništa detaljnije komentirati čitav slučaj, a Ružica Gelo, također bivša članica pregovaračke skupine za poljoprivredu (u ime HGK), rekla nam je kako Hrvatska još uvijek može pokrenuti spor pred Europskom komisijom o tome da domaći proizvođači smiju koristiti termin “prošek”.

U Ministarstvu poljoprivrede nam je objašnjeno kako Hrvatska više ne može podnositi prigovor Europskoj komisiji (kao kod zaštite kranjske kobasice), zato što je postupak zaštite talijanske zaštićene oznake izvornosti za “prosecco” davno završen.

“Predstavnici proizvođača vina i alkoholnih pića upoznati su s ovim promjenama koje nastupaju ulaskom RH u Europsku uniju, jednim dijelom izravno putem članova koji su sudjelovali u pregovaračkom procesu, a dakako i putem svojih udruženja.

Još jednom naglašavamo da se na pojedinim proizvodima naziv ‘prošek’ neće više moći koristiti, tako da će pojedini proizvođači svoje proizvodne potencijale zadržati, dakako uz proizvodnju proizvoda koji u imenu neće sadržavati ovaj naziv, odnosno riječ ‘prošek’ i da će na taj način prilagoditi svoje poslovanje novim uvjetima na tržištu”, rekli su nam u Ministarstvu, dodajući kako vjeruju da će domaći potrošači prepoznati napore i kvalitetu tih novih proizvoda, odnosno da će prihvatiti nove proizvode istih kvalitativnih osobina pod drugim trgovačkim nazivom.

prošek

U Hrvatskoj postoji 27 registriranih proizvođača prošeka čija je prosječna proizvodnja (na bazi tri zadnje godine) oko 1000 hektolitara godišnje, a za njih će posebno bolno biti to što od 1. srpnja 2013. naziv “prošek” neće više moći koristiti čak ni do iskorištenja zaliha.

Tajnica predsjednika uprave “Istravina” rekla nam je kako je ovo priopćenje toliko šokiralo predsjednika uprave da joj je rekao da nam kaže kako ćemo odgovor na pitanje “što dalje?” dobiti za nekoliko dana.

Podsjetimo, tijekom pretpristupnih pregovora s Europskom unijom Hrvatska je, među ostalim, tražila uvrštavanje tradicionalnog izraza “prošek” u Annex XII. dio B Uredbe Europske komisije br. 607/2009.

Međutim, Europska komisija je istaknula da bi korištenje tradicionalnog naziva “prošek” dovelo do visokog rizika zbunjivanja potrošača, budući da takav naziv fonetski podsjeća na zaštićenu oznaku izvornosti “prosecco”, koju je zaštitila Italija i već postoji u Europskoj uniji. "Stoga je Europska komisija zatražila povlačenje ovog zahtjeva bez mogućnosti daljnjeg pregovaranja.

Iako je Republika Hrvatska tijekom pretpristupnih pregovora isticala kako se na hrvatskom jeziku naziv ‘prošek’ različito piše u odnosu na talijanski ‘prosecco’, te da je to sasvim drugačiji proizvod, Europska komisija je zatražila povlačenje ovoga zahtjeva”, tvrde u Ministarstvu poljoprivrede.

I zbilja je ovakav stav Europske komisije skandalozan, jer je talijanski prosecco vrsta grožđa od kojeg se radi posebno vino, dok se kod nas prošek radi od prosušenog bijelog ili crnog grožđa i sasvim je drugi proizvod.


Zaštićeni dalmatinski pršut, soparnik...

Na listi zaštićenih hrvatskih proizvoda na temelju zemljopisnog podrijetla nalaze se Dalmatinski, Drniški i Krčki pršut, Poljički soparnik, Meso zagorskog purana, Lički krumpir, Baranjski kulen i Virovitička paprika, dok su proizvodi zaštićeni na temelju oznake “Izvorno“ Ekstra djevičansko maslinovo ulje-Cres, Ogulinski kiseli kupus, Varaždinsko zelje i Istarski pršut.

U postupku registracije za status zaštićenog proizvoda su i Dalmatinska maslinova ulja, a zahtjev je još u svibnju 2010. podnijela Zajednica udruge maslinara i uljara Hrvatske.

Na taj prijedlog je prigovor podnijela tvrtka ‘Zvijezda’ i već godinu i pol dana Ministarstvo rješava taj prigovor. Ivica Ljubenko, predsjednik Zajednice udruga maslinara i uljara nam je rekao kako “Zvijezdin prigovor nije stručno utemeljen“, te da “Ministarstvo servisira ‘Zvijezdu’ kako bi odugovlačilo postupak“.


Ministarstvo poljoprivrede: Nikome nismo pogodovali

U Ministarstvu poljoprivrede su odbacili optužbe Ljubenka, te su u reagiranju istaknuli kako su nekoliko puta “pozivali zainteresirane stranke na postizanje sporazuma koji stranke, nažalost, nisu uspjele postići”.

“Nakon što su stranke obavijestile Ministarstvo da nisu postigle sporazum, a u cilju provedbe što temeljitijeg ispitnog postupka, Ministarstvo je zatražilo mišljenja o razlozima prigovora od strane triju stručnjaka: s Agronomskog fakulteta, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta i Instituta za poljoprivredu i turizam.

Nakon što su mišljenja navedenih stručnjaka zaprimljena u Ministarstvo, dostavljena su strankama u postupku i članovima Povjerenstva na uvid.

U tijeku je razmatranje i donošenje odluke Povjerenstva o prihvaćanju ili odbijanju zahtjeva za registraciju, na temelju raspoloživih činjenica i dokaza, te nastavno na opravdanost prigovora. Sam postupak rješavanja ovakvih prigovora u državama EU-a traje od jedne do dvije godine”, poručili su iz Ministarstva.

prošek


Andro Tomić: Morat ćemo smisliti neko drugo ime

- Mi vinari se moramo sad udružiti i čitav ovaj slučaj dignuti na razinu skandala. Moramo se boriti jer bi uistinu bila tragedija za Dalmaciju da ostanemo bez prošeka koji se vjekovima od Zadra do Dubrovnika proizvodio i pio.

Strah me, međutim, da je odluka konačna i da nam neće biti druge nego smisliti neko drugo zajedničko ime, te ga marketinški obraditi tako da ljudima objasnimo kako je to onaj naš stari prošek - kaže Andro Tomić, još jedan poznati hvarski vinar.


Andrej Plenković: Možemo na Europski sud

Ne treba dizati paniku jer za prošek još uvijek nije sve izgubljeno. Tako barem smatra Andrej Plenković, potomak drevne loze hvarskih vinara i negdašnji državni tajnik za europske integracije.

U vrijeme kada je odlučeno da se dalmatinski prošek mora povući ispred svog talijanskog srodnika, Plenković je bio na funkciji u Parizu, no u odnose s Unijom dobro je upućen.

- Kad Hrvatska uđe u EU onda se stvari iz temelja mijenjaju jer postajemo ravnopravna članica te asocijacije, a to znači da možemo ponovno otvoriti i pitanje prošeka, te se, ako treba, i za Europski sud pripremiti. Ne vidim niti jedan razlog da se sadašnje stanje održi, te da prošek ne zauzme ono mjesto na tržištu koje mu i pripada - napominje Plenković.

Kako je do pogreške došlo, odnosno kako je uopće bilo moguće da hrvatski pregovarači dopuste brisanje prošeka, Andrej Plenković ne želi nagađati, no pretpostavlja kako su za sve krivi opsežnost posla, brzina i kratki rokovi.

Povezani članci

Who's Online

We have 181 guests and no members online