DUGI RAT

Ove godine Svjetski dan štednje koji se obilježava 31. listopada dočekuje se u uvjetima gospodarske krize koja je zahvatila cijeli svijet, a čije se indirektne posljedice loše osjećaju i u našoj zemlji, koja opet ima i svoje khmm.. "specifične", dugo nagomilavane i pod tapete vladajućih pospremane probleme. No dobro, kad nam već nije bolje, kad se već dugo "živi na kredit", kad nam Šuker i poslije Šukera opet zabija (auto)golove, saznajmo barem neke podatke koje "narodni brojači novca" obično iznose u medije pred ovakvim "štedljivim" prigodama. Dakle, "mali Rohasi" su izračunali da ukupni štedni i oročeni depoziti u hrvatskim, pardon, 90ikusurposto stranim poslovnim bankama iznose 176,5 milijardi kuna te su prema početku ove godine povećani za 9,25 milijardi kuna ili 6 posto. Glavninu ukupnog iznosa depozita na kraju rujna ove godine, odnosno oko 70 posto ili 127,4 milijardi neuhvatljivih slavonskih životinjica čine depoziti građana, koji su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci porasli za gotovo 6 milijardi kuna ili pet posto. Dakle, štedi se. Bila je dobra sezona ...

JOŠ DA NAM SE VLADAJUĆI NE PONAŠAJU KAO PIJANI MILIJUNERI...

Povodom Svjetskog dana štednje

Izvori: NBH, HINA, arhiva Dugirat.com

Usprkos ovogodišnjem usporavanju rasta, štednja je u Hrvatskoj i dalje viša nego u većini zemalja regije. Podaci govore i da hrvatski građani preferiraju oročenu štednju. U štednji građana, prema podacima središnje banke, i dalje prevladavaju devizni depoziti. Hmm?.. biće da je lukave kune teško uhvatiti kad odlutaju ...

Štedljivost (za razliku od škrtosti) svakako je vrlina. Štedjeti je dobro i poželjno, osobito zbog trenutnoga stanja velike zaduženosti u kojem se nalazi Hrvatska. Stoga bi hrvatski građani trebali biti "na razini zadatka" - i štedjeti.

Što i čine. Naravno, ako imaju što uštedjeti. Ako im je ostala koja "životinjica" u sve tanjoj bušti, nakon što su se poplaćali svi računi, pokrili minusi,..

No pitanje je koliko hrvatski građani - ne štede. Prema istraživanju koje je agencija GFK provela krajem prošle godine, ne štedi ili nema što uštedjeti više od polovine hrvatskih građana, njih 51%.

Logično pitanje koje se nameće jest: Zašto toliki broj građana ne štedi kad je štednja "dobra stvar"?! Na tragu odgovora na to pitanje je podatak agencije GFK da 82% hrvatskih kućanstava ima problema s pokrivanjem svojih životnih troškova.

Ajme nama, ajme nama nije nam dobro...