Čovjek koji je rasvijetlio svijet

Nikola TeslaNikola Tesla bio je jedan od ljudi koji ne samo da je znao kako je nešto moguće, već koji je stoički prelazio preko nerazumijevanja koje u svojoj krajnjoj konsekvenci prelazi u strah. Dokazivao je da je nemoguće i ludo zapravo posve moguće i na koncu - jednostavno. Tesla je ostvario oko tisuću pronalazaka i patenata, među kojima i trofazni sistem za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje), bio je i jedan od pionira radio-tehnike... Neke od njgovih velikih otkrića pokazana su u demonstracijskom kabinetu Nikole Tesle u Tehničkome muzeju u Zagrebu. Na njemu se radilo dvije godine, a plod je dinamičan i moderan muzejski koncept koji svojim interaktivnim odnosno multimedijskim pristupom približava posjetiteljima Tesline nacrte, patente i njihove primjene ...


OBILJEŽEN 154. ROĐENDAN VELIKOG ZNANSTVENIKA NIKOLE TESLE

Čovjek koji je rasvijetlio svijet

Piše: Neven Svilar / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Većini ljudi je ulazak u Demonstracijski kabinet Nikole Tesle u Tehničkome muzeju u Zagrebu sličan ulasku u nekakav kabinet čuda, bez obzira na to što je velik broj Teslinih patenata ušao upotrebu odavno i da je bez njih gotovo nemoguće zamisliti suvremeni život.

No, još je Teslin suvremenik Karl Kraus primijetio da "novo doba ide u smjeru totalne specijalizacije zbog čega će ljudi služiti uređajima za koje ne znaju na kojoj bazi funkcioniraju te da će letjeti u avionima iako si neće moći objasniti kako je to uopće moguće".
 
Nikola Tesla bio je jedan od ljudi koji ne samo da je znao kako je nešto moguće, već koji je stoički prelazio preko nerazumijevanja koje u svojoj krajnjoj konsekvenci prelazi u strah. Dokazivao je da je nemoguće i ludo zapravo posve moguće i na koncu - jednostavno.
 
Nikola TeslaPredavanje uz pokuse koje je održano u subotu, 10. srpnja 2010. na 154. obljetnicu rođenja Nikole Tesle, pokazalo je upravo svu briljantnu jednostavnost Teslinih otkrića, koja su se u to vrijeme činila ne samo u domeni znanstvene fantastike, već i patologije.
 
Tesla je ostvario oko tisuću pronalazaka i patenata, među kojima i trofazni sistem za prijenos električne snage, generator i transformator za struje visoke frekvencije (Tesline struje).
 
Bio je i jedan od pionira radio-tehnike: otkrio je sustav za bežično upravljanje i davanje znakova na daljinu, pronašao je novi sustav rasvjete, konstruirao je visokofrekventne alternatore kao osnovu emisionih radio-postaja, proizveo je neprigušene elektromagnetske valove, otkrio je i patentirao princip rezonancije za radio-veze, izložio ideju o međuplanetarnim telekomunikacijama pomoću ultrakratkih valova, a zamislio je u cjelini radarski sustav.
 
Neke od tih velikih otkrića pokazana su u Kabinetu Nikole Tesle, koji je zaista sjajan projekt. Na njemu se radilo dvije godine, a plod je dinamičan i moderan muzejski koncept koji svojim interaktivnim odnosno multimedijskim pristupom približava posjetiteljima Tesline nacrte, patente i njihove primjene.
 
Naša fasciniranost Teslom, kojeg je Enciklopedija Britannica svrstala među deset najvažnijih ljudi u povijesti čovječanstva, očita je i iz pitanja koje gledatelji postavljaju po svršetku predavanja.
 
Naime, to je predavanje postala fantastična interaktivna predstava u kojoj posjetitelji i sami sudjeluju (primjerice ulazak u Faradayev kavez koji štiti od udara groma), a koja se odnose ne samo na Teslina genijalna otkrića i velika dostignuća, već i na njegov privatni život.
 
Saznaje se štošta o Teslinim odnosima s ljudima, političkim preferencama, raznim fobijama i bizarnim detaljima u životu genijalnog mislioca, sve do teorija urote, koje, dakako, u njegovu slučaju često gotovo da nisu teorije već su činjenice.
 
Nakon smrti u New Yorku 7. siječnja 1943. u 87-oj godini, Tesla je doživio je tragičnu sudbinu za znanstvenika; naime, kovčezi u kojima se nalaze njegovi papiri, nacrti i laboratorijske bilješke zapečaćeni su.
 
Zaključimo, treba slaviti Teslu, njegovu znatiželju i želju za životom, za otkrivanjem i za smislom.
 

Ostao bez Nobelove nagrade
 
Nikola Tesla Teslina je sudbina u mnogome tragična. Teško je nabrojiti sve slučajeve u životu genija iz Smiljana kad bi mu probitačni i bezobzirni ljudi doslovno pokrali otkrića, koja su ih poslije učinila glasovitima.
 
Dovoljno je sjetiti se dvojice najslavnijih - Edisona i Marconija, koji su na Tesli gradili karijere. Čak ni tu Teslinim poniženjima nije bilo kraja, pa je tako morao primiti "Edisonovu medalju" koju mu je dodijelila 1917. Američki institut elektroinžinjera, dok je Marconi za "svoje" otkriće radija dobio Nobelovu nagradu, koja Tesli nikada nije bila dodijeljena.

Povezani članci

Who's Online

We have 143 guests and no members online