Ivica Puljak o smanjenju proračuna MZOS-a

Živimo u najboljem od svih mogućih vremena: danas u svijetu ima sve manje gladnih, ljudi žive sve duže i zdravije, sve je manje nasilja, svih vrsta diskriminacija, ljudi su sve slobodniji te imaju više mogućnosti za ispunjavanje svojih osobnih i profesionalnih ambicija. Svijet ide naprijed velikom brzinom. Moderna znanost fantastičnija je od znanstvene fantastike, a svijet se ujedinjuje kroz znanstvene ideje. Budućnost je sjajna, a u njoj će se najbolje snalaziti ljudi sa znanjem. Stoljeće u kojem živimo neće biti samo stoljeće znanja, nego stoljeće znanosti. Zemlje i društva koje su ovo shvatile stavile su obrazovanje i znanost kao prioritete i u njih ulažu sve više sredstava, za razvoj ljudskih i materijalnih kapaciteta, kako bi njihovi građani što bolje iskoristili mogućnosti koje budućnost donosi. U međuvremenu u Hrvatskoj stvari ne idu baš sjajno, diplomatski rečeno. Za znanost odvajamo tako malo sredstava da nam je svima već neugodno. Da se razumijemo, odgovornost za sadašnje stanje je uvelike na samim znanstvenicima, možda čak i najveći dio odgovornosti. Ali svejedno, ovo što se upravo događa s proračunom je više nego loše. Smanjivanje proračuna Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u trenutku kad se nekim drugim ministarstvima proračun povećava je nedopustiv. U tijeku je kurikularna reforma, koja će iz temelja promijeniti sustav obrazovanja. Za nju treba izdvojiti sva moguća sredstva, jer se radi o najvažnijoj reformi koja će se ikad provesti u Hrvatskoj. Za sustav znanosti i tehnologije treba još pronaći političku volju za promjene. One bi trebali ići u smjeru povećanja kompetitivnosti i izvrsnosti, kako bismo cijeli sustav što prije internacionalizirali te u konačnici povezali i s gospodarstvom i cijelim društvom. O uspjehu ovih dviju promjena ovisit će budućnost Hrvatske. Razvoj obrazovanja i znanosti nema alternative. To je najvažnija aktivnost u svakoj modernoj zemlji, a najvažniji ljudi u društvu su nastavnici. I zato je smanjivanje proračuna za znanost i obrazovanja najlošija stvar koju jedna vlada može učiniti.., piše profesor i znanstvenik  Ivica Puljak na stranicama Dalmatinskog portala. U nastavku pročitajte članak u cjelosti..

IVICA PULJAK O SMANJENJU PRORAČUNA MZOS-a

Ovo je najlošija stvar koju jedna vlada može učiniti, znanstvenici ne smiju šutjeti zbog čuvanja svojih privilegija!

Piše: Ivica Puljak
Izvor: Dalmatinski portal


ivica puljakZemlja danas ima oko 7 i pol milijardi ljudi. Najbolja godina u povijesti ljudskog roda bila je 2015. Najbolja godina prije toga je bila 2014., a prije toga 2013. Stoga je lako zaključiti da živimo u najboljem od svih mogućih vremena: danas u svijetu ima sve manje gladnih, ljudi žive sve duže i zdravije, sve je manje nasilja, svih vrsta diskriminacija, ljudi su sve slobodniji te imaju više mogućnosti za ispunjavanje svojih osobnih i profesionalnih ambicija. Svijet ide naprijed velikom brzinom. Moderna znanost fantastičnija je od znanstvene fantastike: već 30 godina imamo tehnologiju kojom možemo pomicati atome, počeli smo stvarati umjetne biološke materijale, roboti postaju dio svakodnevice, ljudi se spremaju za let na Mars, počeli su se pojavljivati leteći automobili, printamo hranu i kuće, naučili smo kako baratati genima i mijenjati ih za dobrobit živih bića na Zemlji, upravo smo pronašli Higgsov bozon i gravitacijske valove, saznajemo kako funkcionira ljudski mozak, svijet se ujedinjuje kroz znanstvene ideje itd. Sve u svemu, umjesto pukih promatrača prirode postajemo kreatori prirode. Budućnost je sjajna, a u njoj će se najbolje snalaziti ljudi sa znanjem. Stoljeće u kojem živimo neće biti samo stoljeće znanja, nego stoljeće znanosti. Zemlje i društva koje su ovo shvatile stavile su obrazovanje i znanost kao prioritete i u njih ulažu sve više sredstava, za razvoj ljudskih i materijalnih kapaciteta, kako bi njihovi građani što bolje iskoristili mogućnosti koje budućnost donosi.

U međuvremenu u Hrvatskoj stvari ne idu baš sjajno, diplomatski rečeno. Za znanost odvajamo tako malo sredstava da nam je svima već neugodno. Da se razumijemo, odgovornost za sadašnje stanje je uvelike na samim znanstvenicima, možda čak i najveći dio odgovornosti. Mi znanstvenici smo kreatori i provoditelji politike znanosti i obrazovanja, a ja bih rekao da smo uvelike odgovorni i za loše stanje u cijelom društvu. Nama je društvo omogućilo slobodu djelovanja, a mi to veoma često koristimo za zadržavanje svojih privilegija, umjesto za mijenjanje društva u pravcu najrazvijenijih zemalja svijeta. Onaj koji više zna i može odgovorniji je za stanje društva od drugih.

Ali svejedno, ovo što se upravo događa s proračunom je više nego loše. Jednim dijelom zbog poruke o prioritetima u društvu, a drugim dijelom zbog smanjivanja dijelova za razvoj sustava, dok se neki drugi dijelovi sustava zbog politikantskih razloga nagrađuju, kao na primjer Sveučilište sjever. Smanjivanje proračuna Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u trenutku kad se nekim drugim ministarstvima proračun povećava je nedopustiv. Razumio bih da su se na primjer sredstva svima smanjila za 5%. I u tom slučaju je znanosti i obrazovanju trebalo smanjiti za 4.99%, samo da se pokaže što je prioritet u društvu. Ovo je, naravno, samo ilustrativni primjer, ne i stvarni prijedlog.

U tijeku je kurikularna reforma, koja će iz temelja promijeniti sustav obrazovanja. Ta je reforma dobro zamišljena i do sada se dobro provodi, a najveća njena vrijednost je u činjenici da je uglavnom rade nastavnici koji će je i provoditi. Sada se treba uključiti u javnu raspravu, poboljšati određene aspekte te reforme, u rujnu krenuti s pilot projektima primjene, te je za koju godinu potpuno implementirati u cijeli sustav obrazovanja. Za to treba izdvojiti sva moguća sredstva, jer se radi o najvažnijoj reformi koja će se ikad provesti u Hrvatskoj.

Za sustav znanosti i tehnologije treba još pronaći političku volju za promjene. One bi trebali ići u smjeru povećanja kompetitivnosti i izvrsnosti, kako bismo cijeli sustav što prije internacionalizirali te u konačnici povezali i s gospodarstvom i cijelim društvom. Neki od jednostavnih mehanizama su integracija fakulteta u jedinstveno sveučilište, promjena načina upravljanja u cijelom sustavu znanosti, te drastično povećanja uvjeta za napredovanje na svim razinama u sustavu. Istovremeno to treba pratiti i povećano financiranje, kako bi se u roku od 10-ak godina izjednačili s prosjekom financiranja drugih zemalja Europske unije. O uspjehu ovih dviju promjena ovisit će budućnost Hrvatske.

Razvoj obrazovanja i znanosti nema alternative. To je najvažnija aktivnost u svakoj modernoj zemlji, a najvažniji ljudi u društvu su nastavnici. I zato je smanjivanje proračuna za znanost i obrazovanja najlošija stvar koju jedna vlada može učiniti.

Povezani članci

Who's Online

We have 162 guests and no members online