DUGI RAT

U današnjici nije zgorega pozorno pratiti novosti ili trendove na tržištu rada. A tržište rada i tržište diploma u sve su većem nesporazumu, a čini se da će nerazumijevanje s godinama biti sve izraženije. Prognoza relevantne EU agencije kaže da će do 2020. tek 37 posto poslova zahtijevati akademsku titulu. Postaje li studiranje luksuz za ljude s viškom novca i vremena?  Jednostavnije rečeno, tražit će se ili čistačice i pomoćno osoblje ili pak eksperti. U narednim godinama predviđa se i sve manje potražnja za poslovima poput rada na traci, uredskih poslova, a sve manje će trebati i fizičkih radnika ...

Akademska ponuda i tržišna potražnja su u raskoraku

Premalo je inženjera, matematičara i općenito stručnjaka prirodnih znanosti

Piše: Krešimir Dujmović / tportal
Izvor: tportal, Die Welt

Bez obzira na relativno stišavanje europske krize, Stari kontinent od danas do 2020. prolazit će kroz stagnaciju u kojoj će biti stvoreno tek osam milijuna novih radnih mjesta, što je brutalno malo uzevši u obzir populaciju na koju se podatak odnosi. Brojke su to Centra za razvoj strukovnog obrazovanja, EU agencije sa sjedištem u Saloni u Grčkoj, prenosi njemački Die Welt.

Ponajprije se to odnosi na mediteransku Europu gdje su milijuni mladih ljudi bez posla i stjecanje diplome postaje mazohistička vježba iz uzaludnosti.

Naime što, simptom da je nešto trulo u sustavu obrazovanja i zapošljavanja je činjenica da je sve više akademski obrazovanih ljudi koji su prekvalificirani za poslove koje rade, bacajući tako niže rangirane i adekvatno osposobljene na burzu, da parafraziramo direktora navedenog centra Christiana Lettmayra.

Jedini koji profitiraju u toj situaciji su, naravno, poslodavci koji odjednom dobivaju više za manje, a ostatak povjesničara umjetnosti, filozofa, fizičara ili sociologa pita se čemu su uopće studirali kada moraju voziti viljuškare ili brati masline ne bi li preživjeli.

PROČITAJTE VIŠE...