Predstavljen nacrt Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Ministar znanosti obrazovanja i sporta Željko Jovanović najavio je novu Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja bi trebala stupiti na snagu 2018. a koja se, kako su naglasili, temelji na ideji stvaranja društva jednakih mogućnosti temeljenog na znanju, pri čemu su obrazovanje i znanost razvojni prioriteti ne samo hrvatskog društva u cjelini, već i pojedinaca koji u njemu žive. Temeljna je ideja Strategije postojanje trokuta znanja koji čine cjeloživotno učenje, znanost i inovacije. Pritom je kao važan princip navedena fleksibilnost sustava te njegova prilagodljivost, odnosno, redovito revidiranje, a podrazumijeva također i autonomiju ne samo visokih učilišta već svih dionika procesa obrazovanja, s time da sukladno tome, oni snose i veću odgovornost.. Prezentacijom radne verzije Strategije započela je javna rasprava koja će trajati do 15. studenoga 2013. godine, a svi zainteresirani građani pozvani su da se uključe u raspravu i pridodaju svoje komentare ...

CJELOŽIVOTNO UČENJE

Predstavljen nacrt Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

Izvor: Hina

Tekst Strategije na 180 stranica podijeljen je na niz odvojenih segmenata - Cjeloživotno učenje, Predtercijarni odgoj i obrazovanje, Visoko obrazovanje, Obrazovanje odraslih, te Znanost i tehnologija. "Svaki od njih ima svoje ciljeve, a svi ti ciljevi vode postizanju dva glavna cilja: kvalitetnoga obrazovanje dostupnog svima i znanosti koja unaprjeđuje ukupni svjetski fond znanja te pridonosi boljitku hrvatskog društva", kazao je Neven Budak , posebni savjetnik predsjednika Vlade za znanost, predstavljajući Strategiju.

Predstavljen nacrt Strategije obrazovanjaPrvi segment Strategije odnosi se na cjeloživotno učenje kao princip na kojemu se zasniva cjelokupno obrazovanje. Ciljevi su: sinergija obrazovne politike sa svima ostalima; razvoj sustava koji naglašava da obrazovanje ne može biti isključivo u funkciji društvenog i gospodarskog, nego i osobnog boljitka svakog pojedinca; iznalaženje mehanizama formalnog priznavanja svih znanja stečenih izvan sustava, te poticanje primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u obrazovanju.

No, najopširnije poglavlje Strategije odnosi se na predtercijarni odgoj i obrazovanje, a koje kao najveću novost predviđa produžetak trajanja osnovne škole na devet godina. "Strategija predviđa cjelovitu kurikularnu reformu koja uključuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja s većim naglaskom na osobnu inicijativu i kreativne vještine, a predviđa da se u školu kreće šest mjeseci ranije, odnosno, da u prvi razred krenu sva djeca koja do 1. rujna tekuće godine napune šest godina starosti", kazao je Budak.

Osnovno obrazovanje u trajanju od devet godina bilo bi podijeljeno na pet godina razredne i četiri godine predmetne nastave. Razlozi za te promjene su višestruki, a najvažniji je argument taj da raniji ulazak i dulje trajanje osnovnog obrazovanja pozitivno utječu na ciljeve vezane uz jačanje društvene kohezije i postizanje jednakih obrazovnih šansi za sve, a jednako se tako pokazuje da je razredna nastava kvalitetnija po svojim postignućima od predmetne nastave, pojasnio je.

U području visokog obrazovanja, ključna promjena Strategije odnosi se na promjenu sustava napredovanja u zvanjima. Novi sustav predlaže da se na visoka učilišta uvede sistematizacija radnih mjesta, te da napredovanje u zvanjima bude moguće tek kad se isprazni neko od postojećih mjesta. Ciljevi su također unaprjeđenje studijskih programa dosljednom provedbom postavki bolonjske reforme, te osiguranje učinkovitog i razvojno poticajnog sustava financiranja visokih učilišta kroz programske ugovore.

Prema novome sustavu, na javnim će visokim učilištima postojati samo jedna kategorija studiranja, a to je besplatno studiranje, poručio je Budak. Također je ideja unaprijediti studentski standard tako da se sredstva koja se sada nekritički rasipaju na subvencioniranje prehrane čak i onim studentima kojima to nije potrebno, preusmjere na subvencioniranje troškova stanovanja, što je ocijenjeno kao najveći trošak studentskoga živoga, kazao je.

Iz poglavlja koje se odnosi na obrazovanje odraslih Budak je izdvojio nekoliko ključnih ciljeva - osigurati povećanje uključenosti odraslih građana u obrazovni proces i unaprijediti usavršavanje na radnome mjestu.

neven budakPosljednje poglavlje strategije odnosi se na znanost i tehnologiju a jedan od ključnih ciljeva je unaprjeđenje sustava financiranja kroz poticanje ulaganja poslovnog i društvenog sektora u istraživanje i razvoj, što se planira ostvariti kroz jačanje veze između obrazovnog sustava i gospodarstva, a u planu je i uvođenje poreznih olakšica.

Ministar Jovanović naglasio je da je tekst nacrta Strategije nastao na temelju smjernica koje su zajedno izradili MZOS, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i akademska zajednica, ukupno 130 ljudi koji su deset mjeseci volonterski radili na tom projektu.

"Ako postoji dokument u RH oko kojega možemo graditi konsenzus cijelog hrvatskog društva, onda je to ta strategija", kazao je Jovanović. Istaknuo je kako je dokument jedinstven i po tome što prvi put u povijesti obuhvaća sve segmente obrazovnog sustava, uključivo i znanost i obrazovanje.

Premijer Milanović istaknuo je kako je Strategija stvar od nacionalnog interesa za koju je potrebno postići politički konsenzus. "To je za nas jako važna stvar na kojoj su radili brojni stručnjaci a dalje je na političkoj volji, na Saboru i na Vladi da to provede", kazao je Milanović.

Naglasio je kako, iako je Hrvatska zemlja s relativno niskim brojem visoko obrazovanih građana u odrasloj populaciji, što je svakako potrebno promijeniti, unaprjeđenju sustava treba pristupati racionalno i pametno jer "puka hiperprodukcija visokoobrazovanih građana o trošku društva bez jasne vizije što se time želi postići može također biti pogrešna".

Jovanović je naglasio kako je danas predstavljen tekst Strategije još uvijek tek radni materijal, te pozvao sve dionike obrazovne i znanstvene vertikale kao i javnost da aktivno sudjeluju u javnoj raspravi u trajanju od dva mjeseca koja počinje danas.

Nakon završene javne rasprave 15. studenoga, očekuje se da u veljači 2014. Strategija bude prihvaćena u Saboru. Nakon toga se prilazi zakonodavnim promjenama, te formiranju radne skupine koja će raditi na Nacionalnom okvirnom kurikulumu.

Očekuje se da će taj proces potrajati oko godinu dana, nakon čega slijedi oko 2,5 godine rada na predmetnim kurikulumima. U međuvremenu će se raditi na educiranju i doeduciranju nastavnika, kao i osmišljavanju financijskih temelja za realizaciju Strategije, koja bi u konačnome obliku na snagu trebala stupiti 2018.

 

Strategija obrazovanja, znanost i tehnologije - radni materijal

Povezani članci

Who's Online

We have 160 guests and no members online