U hotelu Le Meridien Lav u Podstrani brojni znanstvenici ovoga vikenda nastoje razbistriti tko je zapravo Lucius Artorius Castus, odnosno kolika je njegova participacija u stvaranju mita o kralju Arturu. Domaćin međunarodnom znanstvenom skupu je Ogranak Matice hrvatske Podstrana. Skupu znanstvenika pod okriljem HAZU-a dodatno su osigurale važnost teze britanskog povjesničara Johna Matthewsa koji legendu o Arthuru istražuje već četrdeset godina, objavivši više od stotinu knjiga na tu temu...

ZNANSTVENI SKUP U PODSTRANI

Lucius Artorius Cast, čimbenik u stvaranju mita o kralju Arturu i Podstrana u Antici

Castus počiva u Podstrani, Artur u legendi

Piše: Igor Brešan / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Matthews je uvjeren kako je ta osoba u stvarnosti bio rimski vojskovođa Lucius Artorius Castus, pokopan u Podstrani. Bilo kako bilo, Podstrana je i kroz sama naklapanja na tu temu dobila značajnu povijesnu vrijednost i promidžbu korisnu ponajprije turizmu. Kako znanost ipak ne trpi spekulacije, kroz spektar iznesenih viđenja onih koji su uzeli učešća u raspravama ostaje nam razabrati koliko su revalorizirali Castusov značaj nauštrb legende o vođi vitezova okruglog stola, vlasniku mača Excalibura, čiji pad počinje otkrićem ljubavne veze žene Guinevere i viteza Lancelota.

U ime organizatora nazočnima su se obratili Miran Tomasović, načelnik općine Podstrana i Darijo Radović, ispred ogranka Matice hrvatske. Linda A. Malcor iz Los Angelesa najpoznatija je po svome radu na Luciju Artoriju Kastu (Lucius Artorius Castus) koji je, po njezinu mišljenju, dao povijesnu pozadinu legende o kralju Arturu.

Njezin rad “Članak Artorius na kopnu i moru” obrađuje Kastovo djelovanje kao prepozita rimske Mizenske mornarice u današnjem Napuljskom zaljevu. Upravo taj profesionalni dio karijere Kastu je po svoj prilici omogućio da vodi kopnene i pomorske bitke koje se pripisuju kralju Arturu. 



Akademik Nenad Cambi po kamenom natpisu Lucije Artorije Kast zaključuje kako je isti nedvojbeno nadgrobnog karaktera. Ploča se često u arheološkoj literaturi spominje samo kao natpis ili kao sarkofag. Međutim dva velika fragmenta toga natpisa ne pripadaju sarkofagu jer je nedvojbeno da je to samo ploča, ne i kovčeg. Stoga je očito da je natpis bio ugrađen u pročelje mauzoleja ili grobišnog areala kako je to bilo uobičajeno u rimskom svijetu. 

U arheološkoj literaturi koja obrađuje Artorijev natpis obično se spominje i još jedan natpis iste osobe. Potonji je davno bio zametnut.

“Nedavno sam ga pronašao među brojnim rimskim natpisima u Arheološkom muzeju u Splitu. Posve je jasno da prati samo dio Kastove vojne karijere. I ovaj je natpis nadgrobnog karaktera, a pripadao je Artorijevu sarkofagu u kome je bilo njegovo tijelo. 

Ovakav tip sarkofaga dobro je poznat u Dalmaciji za vrijeme druge polovice 2. i čitavog 3. stoljeća. Može se kazati da je Lucije Artorije Kast imao veći mauzolej. Makar nije poznato gdje je mauzolej bio, ipak je vjerojatno da je to bilo pokraj crkve sv. Martina“ – naglašava akademik Cambi.

Folklorna figura

Prof. Nicholas Higham iz Manchestera uz ostalo autor je knjige “Kralj Artur: stvaranje mita i povijest”. Ovom ga prigodom zanima način na koji se Arturov karakter razvijao preko srednjeg vijeka. Sugerira kako čak najraniji pozivi na Artura u povijesti Britanaca toliko vremenski daleki od pretpostavljenog doba događanja ne mogu biti dokaz neke realne osobe nego prije folklorne figure.



Miroslav Glavičić bavi se Artorijevima u rimskoj provinciji Dalmaciji, a svi natpisi sa spomenom Artorius po svojim epigrafskim karakteristikama pripadaju razdoblju kasnoga Principata, odnosno mogu se okvirno datirati u razdoblje kasnog 2. i u 3. stoljeće. Dakle, valja pretpostaviti da je prvi Artorius koji se naselio na teritoriju Salone bio Artorius Castus.

Britanski povjesničar i arheolog Christopher Gidlow također je autor brojnih knjiga o kralju Arturu. 

Njegovo je zanimanje jednako povezano s povijesnom osnovom o Arturu kao i srednjovjekovnim legendama, ali među njih umeće strogu razdjelnicu. Hipoteza o Arturu kao zapovjedniku Britanaca u bitci kod Badona i vojne koje su dovele do nje je moguća, ali je nedovoljna da kandidira “pravog Artura”. 



I Željko Miletić je kategoričan, natpisi iz Podstrane ukazuju kako Artorijeve spomenike okvirno datiramo u 2. stoljeće. Prof. Anamarija Kurilić nalazi kako je Kast još za života postavio spomenik sebi i svojima pa je njegovo ime u nominativu, za razliku od njegove karijere, u kojoj su one službe koje su navedene punom riječju uklesane u dativu, iako bi morale biti u istom padežu kao i Kastovo ime. Autorica nastoji tako naći objašnjenje nepravilnosti, koja osim što odstupa od epigrafskih standarda krši i pravila latinske gramatike.

Ključ iz Chura

Antonio Trinchese iz Padove tvrdi također da je Lucius Artorius Castus živio između 2. i 3. st. poslije Krista. Velške genealogije pokazuju pak u isto to doba kralja imenom Ritigern što u britanskim legendama znači “veliki kralj”, a tradicija švicarskog grada Chura navodi britanskog kralja Lucija koji je umro pokraj istoga grada, gdje se i danas časti kao Sv. Lucius. Chur je na putu između Britanije i Ilirika, gdje su se očuvali ostaci groba Lucija Artorija Kasta. 



Istraživanja Britanca Andrewa Elliotta prate načine na koje suvremeni prikazi srednjovjekovne prošlosti prepravljaju to razdoblje kako bi odgovaralo pozornosti i ukusu publike. Vješta interpretacija povijesnih, književnih i arheoloških podataka, tvori odličan materijal za “popunjavanje” praznina u legendama pa tako i Artura pretvara u kralja transnacionalnog Camelota.

PROČITAJTE VIŠE...

Zvonko Kusić: Poljički identitet

Velika poljička imena poput Pupačića, Kaštelana, Miličevića, Ivaniševića…, Statut, bogata povjesnica i kreativni dosezi, danas su više nego ikada značajni hrvatskoj znanosti i kulturi. Naročito u vremenima kad vlastitim identitetom značajno participiramo europskoj tradiciji i naslijeđu. Skup je puno više od kurioziteta i promocije Podstrane, naša je legitimacija i identitet pred svijetom - rekao je otvarajući skup predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić.