Zakonom sigurnije u plave dubine

Povećanje sigurnosti ronjenja i razvoj ronilačkih aktivnosti glavni su ciljevi novog zakona o ronjenju. Prema prijedlogu novog zakona o ronjenju, uređuju se sve aktivnosti u vezi s ronjenjem. One obuhvaćaju način i vrste ronjenja, uvjete za obavljanje ronjenja, osposobljavanje ronioca, zdravstvene, sigurnosne i tehničke uvjete za obavljanje ronjenja, te ostala pitanja u vezi ostvarivanja sigurnog ronjenja. Ronjenje se u novom zakonu dijeli na športsko ronjenje, rekreativno-turističko ronjenje, znanstveno ronjenje, izvođenje ili obavljanje ronilačkih radova, ronjenje za potrebe ribarstva, te ronjenje za posebne potrebe. Ronilac koji se bavi rekreativnim ronjenjem morati će imati ronilačku iskaznicu koju će izdavati izdavalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a organizatori ronjenja bez obzira na vrstu ronjenja, trebati će voditi dnevnik ronjenja koji bi se elektroničkim putem prijavljivao lučkim kapetanijama, uspostavlja se mreža barokomora ...

NOVI ZAKON O RONJENJU
 
Zakonom sigurnije u plave dubine
 

Nova pravila za ljubitelje podmorskog svijeta. Važeći propisi više ne prate razvoj ronilačkih aktivnosti, što dovodi do sukoba interesa amaterskog i profesionalnog ronjenja te nelojalne konkurencije
 

Piše: Ivan Smirčić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 

Povećanje sigurnosti ronjenja i razvoj ronilačkih aktivnosti glavni su ciljevi novog zakona o ronjenju. Na nedavnom predstavljanju Nacrta prijedloga tog zakona, kapetan Joško Nikolić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe, zaštite mora i unutarnjih voda istaknuo je kako važeći propisi više ne prate razvoj ronilačkih aktivnosti, što dovodi do sukoba interesa amaterskog i profesionalnog ronjenja te nelojalne konkurencije.

Ronjenje

 
Nikolić ističe da je potrebno stvoriti cjelovit i učinkoviti zakonski okvir za sigurno ronjenje koje je pored športa, rekreacije i razonode i značajna gospodarska aktivnost.
 
Tako prema prijedlogu novog zakona o ronjenju, uređuju se sve aktivnosti u vezi s ronjenjem. One obuhvaćaju način i vrste ronjenja, uvjete za obavljanje ronjenja, osposobljavanje ronioca, zdravstvene, sigurnosne i tehničke uvjete za obavljanje ronjenja, te ostala pitanja u vezi ostvarivanja sigurnog ronjenja.
 
"Ronjenje se u novom zakonu dijeli na športsko ronjenje, rekreativno-turističko ronjenje, znanstveno ronjenje, izvođenje ili obavljanje ronilačkih radova, ronjenje za potrebe ribarstva, te ronjenje za posebne potrebe", kaže Nikolić.
 
Ono što je također novo, ističe kapetan Nikolić, vezano je uz ronilačku iskaznicu koju mora imati ronilac koji se bavi rekreativnim ronjenjem. Naime, ubuduće bi iskaznice izdavalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a ne više Hrvatski ronilački savez (HRS).
 
Organizatori ronjenja bez obzira na vrstu ronjenja, trebaju voditi dnevnik ronjenja koji bi se elektroničkim putem prijavljivao lučkim kapetanijama.
 
"Kako bi se roniocima pružila adekvatna medicinska pomoć u određenim uvjetima, sredstvima od prodaje ronilačkih iskaznica sufinancirana je pripravnost barokomora u Zadru, Puli i Dubrovniku, te je također, u suradnji s Ministarstvom obrane, angažirana barokomora Hrvatske ratne mornarice u Splitu", ističe Nikolić.
 
Uspostava mreže barokomora u cijeloj Hrvatskoj jedini je način pružanja primjerena liječenja stradalim roniocima.
 
Nikolić kaže da je lani prodano 23.000 ronilačkih iskaznica putem Hrvatskog ronilačkog saveza po cijeni od 100 kuna.
 
Podaci Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje iz Rijeke govore kako su od 1999. do 2008. godine poduzete 163 akcije spašavanja ronioca.
 
U prošloj godini bilo je pak 13 akcija spašavanja. Tako su spašene tri osobe koje su ronile na dah, dok su dvije osobe stradale. Kod ronioca koji su ronili s bocama spašene su tri osobe, dok ih je sedam stradalo.
 

Kazne od 1000 do 200.000 kuna
 
Visina novčanih kazni za prekršaje iz sadašnjeg Zakona o ronjenju za pravne osobe kreću se od 10.000 do 200.000 kuna, a za fizičke osobe od 1000 do 10.000 kuna.
 
Inspekcijski nadzor nad provođenjem zakona i propisa obavljaju nadležni djelatnici Državne uprave za more, Državni inspektorat i MUP.
 

Ronioci s Krapnja proslavili ronilačku djelatnost
 
U Hrvatskoj počeci ronjenja sežu u 19. stoljeće spužvarenjem ronioca s otoka Krapnja. Oprema za ronjenje potjecala je iz Italije i spužve su se izvozile u Italiju. Ronioci u to vrijeme nisu bili svjesni mogućih ozljeda prilikom ronjenja.
 
Nakon Drugog svjetskog rata prva flota trgovačke i vojne mornarice temelji se na izvađenim potopljenim brodovima. U operacijama vađenja tih brodova bili su angažirani ronioci s otoka Krapnja. Kroz te ronilačke operacije ronilačka djelatnost u Hrvatskoj postala je poznata i vodeća u svijetu.
 
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća na Jadranu je počeo ronilački turizam. U to vrijeme ronjenje je bilo rezervirano za vojsku i klubove koji su iznikli iz vojnih krugova i nekoliko tvrtki koje su izvodile ronilačke radove. Tako su razvojnu ulogu u Hrvatskoj u ronilačkim radovima imali pripadnici tadašnje vojske i tvrtka Brodospas.

Povezani članci

Who's Online

We have 149 guests and no members online