DUGI RAT

1. siječnja 2025. naš i sugrađane dočekale su brojne zakonske promjene koje će utjecati na naše plaće, mirovine, poreze, ali i na, primjerice, život u stambenim zgradama. Uvodi se i, primjerice, naplata najtanjih plastičnih vrećica u trgovinama, ali raste i ambalažna povratna naknada. Dva mjeseca kasnije, od ožujka, na snagu pak stupaju promjene koje se tiču roditeljskih naknada. Kad su plaće i porezi u pitanju, novost je povećanje osobnog odbitka za 40 eura - s dosadašnjih 560 na 600, a to znači da taj iznos plaće, mirovine ili nekog drugog bruto primitka od nesamostalnog rada ne smije biti oporezivan. Imat ćemo pinkicu više novca u džepu - plaće će nam se povećati u prosjeku osam eura, a za četiri eura mirovine veće od 600 eura. Raste i iznos minimalne bruto plaće - s 840 na 970 eura, kao i naknada za nezaposlene. Umjesto 30%osnovice, po novom će se za tu naknadu računati osnovica od 35% ako nezaposlenost traje od 91. do 180. dana. Nagrada za radne rezultate zaposlenika od iduće godine neće se oporezivati do iznosa od 1200 eura godišnje, a to je povećanje od 80 eura u odnosu na ovu godinu. Raste i neoporezovani iznos otpremnine za odlazak u mirovinu - s 1400 na 1500 eura. Neće se oporezivati niti stipendije učenicima i studentima u redovitom školovanju do iznosa od 600 eura mjesečno, što je 40 eura više nego dosad. Izmjenama Zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe, ona od 1. siječnja sa 120,71 euro raste na 150 eura i usklađivat će je se svake godine. Osim toga, mijenjaju se kriteriji za dobivanje te naknade pa korisnik više neće morati u Hrvatskoj boraviti najmanje 20, nego deset godina. Za dvadeset eura raste i neoporezivi dio naknade za odvojeni život od obitelji - s 280 na 300 eura mjesečno. Propisani su i novi rasponi za nižu i višu stopu poreza na dohodak koji građanima ubiru njihovi gradovi i općine...

NOVA GODINA, NOVI PROPISI

Novi zakoni, porezi, veće plaće, rodiljne naknade... u 2025.

Izvor: 24sata.hr

Stanovnici u gradovima koji sad imaju visoke porezne stope mogu računati na rasterećenje plaća. Većina gradova i općina svoje građane već sad oporezuje s 20 i 30 posto poreza na dohodak, pa stope neće morati mijenjati, dok će 83 jedinice lokalne samouprave svoje porezne stope morati spuštati. 

Iduće godine jedinice lokalne samouprave mogu uvesti i nižu stopu, od 15 do 23 posto, viša stopa će se kretati od 25 do 33 posto, za razliku od dosadašnjih maksimalnih 35,4 posto. Sad se po toj višoj stopi, od 25 do 35 posto, oporezuju dohoci iznad 4200 eura mjesečno, i taj se prag od 2025. povećava na 5000 eura.

Stiže dobra promjena za poduzetnike: povećava se prag za njihov ulazak u sustav PDV-a, s 40.000 na 60.000 eura.

Porez na nekretnine 

Jedna od najvećih novosti jest uvođenje poreza na nekretnine - sve koje nisu trajno nastanjene, odnosno nisu u dugoročnom najmu. Porezne škare će zahvatiti prazne nekretnine, odnosno one koje se koristi samo povremeno ili su u kratkoročnom najmu. Da bi se izbjeglo plaćanje poreza, dugoročni najam treba trajati najmanje deset mjeseci godišnje. 

U posljednji tren, Vlada je izašla u susret iznajmljivačima koji žive na adresi nekretnine. Pa porez na nekretnine neće plaćati oni koji su "domaćini", primjerice, ako žive u prizemlju, a na katu imaju apartmane.

Porezne stope kretat će se od 60 centi do osam eura po četvornome metru nekretnine, o čemu će odlučivati same lokalne samouprave. Porez će plaćati i domaći i strani vlasnici, bilo da su fizičke ili pravne osobe. Većina prihoda od tog poreza, 80 posto, ići će lokalnim samoupravama, puneći njihove proračune, a ostatak će se slijevati proračune županija. 

Poreza neće biti ako se nekretninu ne može koristiti jer, primjerice, nema struju, vodu ili je neuseljiva iz nekog drugog razloga. Jedinice lokalne samouprave mogu, ako žele, ovoga poreza poštedjeti socijalno ugrožene osobe. 

Sve jedinice lokalne samouprave svoje stope paušala moraju definirati do 28. veljače iduće godine, a Porezna uprava će izdati rješenje o porezu nakon 31. ožujka. Vlasnici nekretnina ne moraju ništa prijavljivati Poreznoj upravi u prvom valu kada se uvodi porez. Lokalna uprava treba dostaviti Poreznoj podatke, a oni će razrezati porez na nekretnine. Porezna će tražiti i podatke od HEP-a, vodovoda i ako zaključi da u nekoj nekretnini nema potrošnje, smatrat će je praznom i razrezati porez. Tek treba vidjeti kako će ta ogromna novina što se tiče suradnje funkcionirati, a za očekivati je da će biti dosta žalbi. 

Nakon što sljedeće godine porez bude uveden, građani moraju do kraja ožujka svake sljedeće godine dostaviti podatke o promjenama ako ih bude - primjerice izmjena kvadrature i/ili namjene. Drakonski rastu kazne za nedostavljanje tih podataka - sad su one najviše 660 eura za građane, ubuduće će jednaku kaznu od 1000 do 6630 eura plaćati i građani i pravne osobe. To bi, smatra Vlada, trebalo svima utjerati strah u kosti, odnosno uvesti poreznu disciplinu. I, na kraju krajeva, popuniti proračune lokalne uprave.

Propisani su i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza na iznajmljivanje stanova, soba i kreveta turistima: iznosit će, ovisno o odluci grada, odnosno općine, od 100 do 300 eura po krevetu u turistički najjačim zonama, odnosno od 20 do 100 eura tamo gdje turizam ne cvjeta.
 

Poduzetnici će za svoje firme morati jamčiti i vlastitom, privatnom imovinom

Strašna promjena tiče se poduzetnika koji ne uspiju u poduzetničkom naumu, jer izmjenama Općeg poreznog zakona uvodi se i osobna odgovornost vlasnika društva kapitala (j.d.o.o., d.o.o. i d.d.) za porezne obveze poduzeća u kojima oni imaju vlasničke udjele - morat će jamčiti i vlastitom, privatnom imovinom. D

ržava je očito htjela sprječiti lopove koji upropaštavaju svoje dobavljače i nastavljaju s kriminalom otvaranjem drugih firmi, a najteže će ovom mjerom pogoditi sve one koji tek ulaze u svijet poduzetništva i kojima ne krene odmah sve po planu... 

Porezne novosti za mlade

Ima puno novosti i za mlade zaposlenike, za mlade roditelje, ali i za povratnike u Hrvatsku, sve u nadi da će se Hrvatska demografski oporaviti. Tako će od 1. ožujka iduće godine roditelj na roditeljskom dopustu imati pravo na svoju punu plaću i tijekom drugih šest mjeseci djetetova života, do najviše 3000 eura mjesečno. Bez obzira na to koliku plaću roditelj imao, sad u tom razdoblju primiti može najviše 995 eura, čime su kažnjeni roditelji koji više zarađuju. Naknada za roditeljski dopust od djetetove prve do treće godine za blizance, treće i svako sljedeće dijete raste s 552 na 803 eura. Rastu i roditeljske naknade u brojnim drugim kategorijama. Prvi put u 17 godina povećana je i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete: s 309 na 618 eura.

Domaći ljudi koji su u inozemstvu živjeli i radili najmanje najmanje dvije godine, a vrate se raditi u Hrvatsku, pet će godina biti oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. 

S druge strane, poslodavci više neće biti pošteđeni uplate zdravstvenih doprinosa za mlade, zaposlene na neodređeno, u trajanju od pet godina. Oslobođeni će biti samo godinu dana, i to samo u slučaju radnika koji se zapošljavaju prvi put.
 

Novosti za vlasnike stanova i upravitelje zgrada 

Velike promjene od 1. siječnja donosi i Zakon o upravljanju i održavanju zgrada: vanjske jedinice klima-uređaja smjet će se, primjerice, postavljati samo na bočne strane zgrade, na terase ili balkone, ne na fasade koje gledaju na ulicu ili trg. U protivnom slijedi kazna. Uvode se novčane kazne i za izvođenje građevinskih radova koji narušavaju statiku zgrade, kao i za zatvaranje balkona. Propisane su i kazne za nemarne upravitelje zgrada, za suvlasnike i predstavnike suvlasnika. Vlasnik koji svoj stan želi kratkoročno iznajmljivati, za to će ubuduće morati pribaviti suglasnost dvije trećine ostalih suvlasnika u zgradi, primarno od stanara u neposrednom okruženju.

Među "sitnijim" novostima koje ćemo prve primjetiti svakako je uvođenje naplate na najtanje plastične vrećice, one za povrće i meso. Trgovci će odlučiti kolike će one biti, neki su već objavili da će naknada iznositi - jedan cent. Nakon dugo vremena povećava se i povratna naknada za ambalažu - s 0,07 na 0,10 eura.

 

Što se sve mijenja malim iznajmljivačima u 2025.?

S prvim danom 2025. stupile su na snagu promjene po osnovi čak pet zakona koji svi utječu na usluge smještaja u domaćinstvu: Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na nekretnine, Zakona o PDV-u i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Zbog njih se proteklih mjeseci digla bura u redovima malih iznajmljivača, organizirani su prosvjedi, a najavljeno je i skorašnje osnivanje udruge "Spasimo male obiteljske iznajmljivače".

- Okupio nas se velik broj, zajedno ćemo se nastaviti boriti za naše prave interese. Vladajući su već na ovim izborima vidjeli da građani ne podržavaju njihove poteze i politiku. Uskoro kreću ustavne tužbe za sve zakone koje smatramo neustavnima. Tražit ćemo odgovornost politike prema nama i našim interesima - riječi su Vedrana Tomića iz Inicijative nakon prvog kruga predsjedničkih izbora, piše Slobodna Dalmacija.

"Pad kapaciteta će biti značajan. Najveći udar trpe oni najmanji i financijski najslabiji iznajmljivači. To su mahom umirovljenici, njih oko 40.000. Oni se ne mogu nositi sa sve većom konkurencijom, nisu kreditno sposobni niti u takvim godinama da bi mogli ulaziti u veće investicije. Zato je njihova ponuda skromnija i cjenovno niža. Druga velika skupina na udaru su vlasnici stanova u gradovima. Mnogi se ne žele boriti u idućih pet godina sa susjedima oko suglasnosti pa je prenamjena i prodaja takvih stanova u porastu", piše pak na svom blogu Nedo Pinezić, iskusni privatni iznajmljivač s Krka, ujedno i turistički stručnjak i promotor vrijednosti obiteljskog turizma u Hrvatskoj, o lošim posljedicama paketa novih zakona koji, prema njegovu sudu i sudu brojnih mu istomišljenika, vode k propasti velikog broja malih iznajmljivača. 

Pinezić smatra da će se u bliskoj budućnosti jedan dio stanova u zgradama preorijentirati na najam stranim radnicima (do četiri radnika ne treba suglasnost suvlasnika zgrade), a dio će otići u prodaju, opet najviše strancima zbog slabe kupovne moći domaćih ljudi. No, Pinezić drži kako najteže iskušenje za male obiteljske iznajmljivače tek dolazi provedbom Zakona o turizmu.

- Zakon o turizmu je zapravo "točka na i" cijele ove reforme kojom se želi promijeniti omjer smještaja u domaćinstvima i onoga u resortima u korist resorta. Sve je napravljeno da to uspije. Privatni vlasnici stanova su ograničeni u mogućnostima legalnog iznajmljivanja turistima, opterećeni fiskalnim i parafiskalnim davanjima, troškovi života i održavanja stanova rastu i sve dovodi do točke nemogućnosti održavanja nekretnine. To vodi do prodaje nekretnina - objašnjava Pinezić.

Što se sve promijenilo od 1. siječnja u slučaju malih iznajmljivača pokušajmo svesti na osnovno.

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada propisuje obavezu dobivanja pisane suglasnosti od strane 2/3 suvlasnika zgrade za podnošenje zahtjeva za utvrđivanje kategorizacije stana zbog iznajmljivanja turistima. Obavezne su suglasnosti neposrednih susjeda te susjeda s kojim predmetni stan dijeli pregrade poda, stropa i zidova. Isto su dužni ishoditi i svi postojeći iznajmljivači u zgradama u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ako se takve suglasnosti ishode, onda nositelj rješenja o odobrenju za iznajmljivanje stana/apartmana turistima mora platiti dvostruku pričuvu.

Zakon o porezu na dohodak

Zakon o porezu na dohodak propisuje povećanje "granica" iznosa paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima, i to 100 do 300 eura po krevetu, uključujući pomoćne za 1. kategoriju razvijenosti turističke destinacije, 70 do 200 eura za 2. kategoriju, 30 do 150 eura za 3. kategoriju i 20 do 100 eura za 4. kategoriju. Ako JLS ne donese odluku u propisanom roku, tada se primjenjuju sljedeći iznosi: 200 eura za 1., 135. za 2., 90 za 3. i 60 za 4. kategoriju razvijenosti turističke destinacije.

Zakon o porezu na nekretnine

Zakon o porezu na nekretnine donosi obavezu plaćanja poreza po metru kvadratnom nekretnina koje se ne koriste za stalno stanovanje ili dugoročni najam (min. 10 mjeseci). "Granice" za utvrđivanje iznosa poreza su 0,6 do 8 eura; 80 posto od tog poreza ostaje jedinici lokalne, a 20 posto jedinici regionalne samouprave. Ovaj porez neće plaćati pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu koji te usluge pružaju u objektu u kojemu stanuju, odnosno imaju prebivalište, osim ako ne stanuju u zgradama s više od četiri stana različitih vlasnika.

Zakon o PDV-u

Izmjenama Zakona o PDV-u "podignut je prag" za obavezni ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 40.000 na 60.000 eura.

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

Izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pružatelji ugostiteljskih usluga u domaćinstvu dijele se na "domaćine" i "rentijere". "Domaćini" su oni iznajmljivači koji imaju prebivalište u istoj županiji u kojoj i iznajmljuju smještaj turistima i na otoku Pagu. Bez obzira na prebivalište, "domaćini" nisu iznajmljivači koji iznajmljuju smještaj turistima u zgradi s više od četiri stana različitih vlasnika. Oni i svi ostali koji nisu "domaćini, postaju ovim zakonskim izmjenama "rentijeri".
 

Domaćini i Rentijeri

- Paušalni porez na dohodak od iznajmljivanja smještaja turistima u većini turističkih destinacija poskupljuje minimalno pet puta. Veći paušal će jednako plaćati iznajmljivači koji su proglašeni "domaćinima", kao i oni koji su proglašeni "rentijerima" - navodi iskusni iznajmljivač s Krka, dodajući da će porez na nekretnine plaćati svi iznajmljivači koji ne stanuju na istoj adresi na kojoj iznajmljuju smještaj makar živjeli u istoj županiji i bili tretirani kao "domaćini". 

Porez na nekretnine će plaćati i oni iznajmljivači koji stanuju na istoj adresi na kojoj iznajmljuju smještaj turistima ako je to adresa zgrade s više od četiri stana različitih vlasnika. Ovaj će porez plaćati i svi iznajmljivači koji su proglašeni "rentijerima".

U svim turističkim destinacijama 1. i 2. kategorije može se obustaviti izdavanje novih rješenja o odobrenju za iznajmljivanje smještaja turistima ako predstavnička tijela JLS-a donesu takvu odluku prema odredbama Zakona o turizmu. 
 

Stvarni troškovi

Pinezić je, slijedom stupanja na snagu novih zakona, izračunao i stvaran porast troškova za male obiteljske iznajmljivače.

- Novim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima koja se nadodaju na ona stara (turistička pristojba, komunalna naknada, posebna naknada za zbrinjavanje otpada, RTV pristojba…) uz troškove poslovanja, ukupni se prosječni troškovi penju na 54 posto. To je bez "amortizacije", odnosno rezerviranih sredstava za interventno i redovito održavanje. Uz taj trošak, ukupni se prosječni trošak penje na 70 posto. Govorimo o "rentijerima", odnosno "domaćinima" koji ne stanuju na istoj adresi na kojoj iznajmljuju smještaj turistima. 

"Domaćini" koji stanuju na istoj adresi gdje iznajmljuju imaju nešto povoljniju situaciju. Naši izračuni pokazuju da se noćenje u špici sezone više neće moći nuditi ispod cijene od 50 eura po osobi. Znamo svi da cijene strmoglavo padaju udaljavanjem od špice sezone pa se ista usluga nudi i za 15, čak 13 eura u ranim predsezonskim i kasnim posezonskim terminima. Sama špica turističke sezone traje maksimalno 37 dana. To je razdoblje kada se traži krevet više i to vrijedi za sve vrste smještaja - apostrofira Nedo Pinezić, tvrdeći da Hrvatska paketom novih zakona u borbi protiv "apartmanizacije" napušta dobro uređen sustav ‘kratkoročnog najma‘ i otvara prostor izgradnji turističkih naselja mješovite namjene (resorta), čime će se "apartmanizacija podići na novu razinu, i to na samoj obalnoj crti. Prenamjena autokampova u kamp resorte, napominje, vodi također prema povećanju "apartmanizacije", samo što su, u tom slučaju, apartmani "mobilni".

- Priča o "suzbijanju apartmanizacije" je zapravo "dimna zavjesa" za novi ciklus "apartmanizacije" jadranske obale, ali u sasvim novom obliku – smatra Nedo Pinezić, predviđajući da će u 2025. doći će do problema kod primjene određenih odredbi zakona ("puno toga treba razjasniti pravilnicima i provedbenim aktima zakona"), zbog čega će godina pred nama biti poprilično konfuzna.
 

Neizvjesna turistička sezona za male iznajmljivače

- Ni jedna primjedba koja je podnesena u periodu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, bilo u pitanju poreza, upravljanja zgradama ili zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, nije prihvaćena. Smatram da se ovako opsežne i duboke promjene cijelog seta zakona ne bi trebale događati na ovakav način. Najprije treba imati relevantne i provjerene ulazne podatke oko kojih se moraju složiti sve zainteresirane strane. Kad su podaci neupitno validni, do takvog suglasja i dolazi – kaže Pinezić. 

Dakle, male iznajmljivače čeka prilično neizvjesna turistička sezona.