DUGI RAT

Čuda su ipak moguća. Hrvatski sabor je prihvatio Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. Dokument kojim se želi unaprijediti praćenje, prevencija i liječenje malignih bolesti konačno je, nakon 11 godina čekanja, usvojen. I to tako da su ga jednoglasno podržali predstavnici svih - inače međusobno zavađenih - političkih stranaka. Prof.dr. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju splitskog KBC-a, bio je na čelu tima liječnika i znanstvenika koji je strategiju izradio. I posljednjih je mjeseci činio sve da ovaj strateški okvir u Hrvatskoj dobije zeleno svjetlo.
- Na žalost, Hrvatska je posljednja država Europske unije koja je donijela Nacionalni strateški okvir borbe protiv raka. No to ne znači da iz tog plana nužno ne možemo izvući više nego ostali - kazao je za Slobodnu Dalmaciju. Statistika ne laže i kaže da trenutno za osobu koja oboli od raka u našoj zemlji postoji prosječno 55 do 60 posto vjerojatnost od smrti. U razvijenim europskim zemljama ta stopa vjerojatnosti je 40 posto.
- Planom želimo dovesti naše sadašnje i buduće onkološke bolesnike u perspektivu kakvu danas imaju oboljeli u Finskoj, Danskoj, Švedskoj ili Njemačkoj. Napravit ćemo istinsku reformu medicine jer ćemo bolesnike reintegrirati u društvo i napraviti od njih zdrave ljude. A to bez ovog važnog dokumenta ne bismo mogli - zaključuje Vrdoljak.

USVOJENA NACIONALNA STRATEGIJA BORBE PROTIV RAKA

Izvor: Slobodna Dalmacija

- Uvjeren sam da ćemo kvalitetan akcijski plan implementirati do kraja. Tranzicijske zemlje poput Poljske Rumunjske, Mađarske ih Bugarske često donesu planove, ali i same imaju sumnju hoće li ih implementirati ili ne. Pa ostvare 20, 30 ili 40 posto planova, što onda nema značajan utjecaj na ishode. Mi želimo stopostotnu implementaciju plana koja će rezultirati revolucionarnim zaokretom u ishodima u liječenju raka u Hrvatskoj - decidiran je dr. Eduard Vrdoljak.

Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti, a najčešći kod mlađih osoba

Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (odmah iza srčano-žilnih bolesti), odgovorne za 27% svih smrti u Hrvatskoj u 2018. godini. Kod osoba mlađih od 65 godina najčešći su uzrok smrti, te uzrokuju preko 40% svih smrti u toj dobi.

Najčešći oblik raka kod muškaraca je od 2016. godine rak prostate, dok je kod žena najčešći rak dojke. 5 najčešćih kod oba spola (prostata, pluća, debelo i završno crijevo, mokraćni mjehur - kod muškaraca, odnosno dojka, debelo i završno crijevo, maternica, štitnjača, jajnik i jajovod - kod žena) odgovorno je za više od pola svih slučajeva raka.






Podaci o preživljenju raka pokazuju da je Hrvatska, za većinu zloćudnih bolesti pri dnu europskih zemalja uključenih u istraživanje, uz bolje rezultate za preživljenje kod zloćudnih bolesti u djece.
 

Slika:  podaci o petogodišnjem preživljenju (čisto preživljenje, engl. net survival) od nekih vrsta raka u Hrvatskoj, za osobe kojima je dijagnoza postavljena između 2000. i 2014. godine temeljem podataka Registra za rak.