U Hrvatskoj od raka dojke godišnje umre 900, a oboli 2.500 žena

Josip BanovićU listopadu smo, mjesecu borbe protiv raka dojke. Statistike su strašne. U Hrvatskoj od raka dojke godišnje umre 900, a oboli 2500 žena. Sve je to bio povod Javorki Luetić, novinarki Slobodne Dalmacije, za razgovor s dr. Josipom Banovićem, specijalistom kirurgom Odjela za prsnu kirurgiju na Klinici za kirurgiju KBC-a Split koji u mjesecu borbe protiv raka dojke besplatno pregledava Splićanke u Klubu žena liječenih na dojci. Ovaj put su u fokusu žene do 30. godine starosti ...

STRAŠNA STATISTIKA

U Hrvatskoj od raka dojke godišnje umre 900, a oboli 2500 žena

Piše: Javorka Luetić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


SD: Možete li iz svog 13-godišnjeg iskustva izdvojiti neke slučajeve oboljelih žena koji su vam se osobito usjekli u sjećanje?

samopregled- Svaki je slučaj zloćudne bolesti specifičan i težak sam po sebi. No, navest ću dva. Mlada žena u 23. godini došla je na pregled s velikim zloćudnim tumorom koji je zahvatio cijelu dojku. Bila je to vrlo tužna priča u kojoj su vam vezane ruke. Nismo imali izbora nego joj odstraniti cijelu dojku.

Koliko god se mi kirurzi trudimo biti što poštedniji i vodimo računa o psihičkom stanju svake oboljele žene, svjesni koliko je dojka važna za samopouzdanje i osjećaj ženstvenosti, na žalost sve priče nemaju sretan kraj pa ni slučaj ove mlade žene, kaže dr. Banović, ali ističe i primjer 36-godišnjakinje, vrlo vitalne i vesele majke dvoje male djece, kojoj je na rutinskom pregledu postavljena sumnja na zloćudnu bolest.

Već ta činjenica skinula je osmijeh s njenog lica i u trenutku je postala desperatna, a nakon što su dodatne pretrage potvrdile zloćudnu bolest, izgubila je svaku nadu. Ali kako se čovjek može nositi s golemim teretom i prilagoditi se teškim situacijama tako se i ova mlada žena brzo pribrala i odlučila se boriti za svoj život. Odlučila se za operaciju koja je obavljena u ranom stadiju bolesti. Od tada je prošlo deset godina i ona je danas sretna žena, i majka dvoje velike djece.

Liječenje raka dojke sve je uspješnije, novije statistike govore da je petogodišnje preživljavanje oboljelih u ranom stadiju bolesti više od 90 posto. S druge strane svake se godine rak dojke otkriva kod sve mlađih žena kojima se ne preporučuje rutinska mamografija. Je li njima dovoljan samopregled i što ako napipaju kvržicu?

Josip Banović- Mamografija se prema svjetskim standardima preporučuje ženama od 40. godine pa nadalje i to vrijedi za one koje nemaju rizične faktore u smislu obiteljskog naslijeđa ili nekih drugih. One s rizičnim faktorima bi morale prvu mamografiju napraviti i prije i to prakticirati jednom godišnje.

Što se tiče mlađih žena, već s navršenih 20 bi trebale redovito obavljati samopregled i liječnički pregled te jednom u dvije godine otići na pregled ultrazvukom. Od liječničkog pregleda neće imati nikakve štete, a mogu imati koristi.

To je zapravo i cilj ovogodišnje preventivne akcije kojom se pozivaju žene između 20 i 30 godina da se pregledaju i da tako polako stječu naviku redovitog kontroliranja te da potaknu i svoje prijateljice, susjede, sestre da slijede njihov primjer.

Ako pak mlade žene napipaju kvržicu, ili sumnjaju da su nešto napipale što im nije jasno, neka svakako odu kod liječnika i otklone svaku sumnju.

Koja je regija u Hrvatskoj najugroženija kad je riječ o raku dojke i koji je ključni rizični faktor - obiteljsko naslijeđe u prvom koljenu, ili...?

- Teško bih mogao izdvojiti ijednu regiju i Hrvatskoj u kojoj je učestalost raka dojke veća. Naša je statistika uglavnom slična europskoj, kao što je i više uzroka karcinom dojke pa je teško izdvojiti ijedan koji bi bio dominantan.

No, ako baš inzistirate, onda je to obiteljsko naslijeđe. Žene čije su majke, sestre ili tetke imale karcinom dojke, u većem su riziku da će i same oboljeti. Druga osobito rizična skupina su žene koje dugo koriste hormonsku terapiju.

Znači li to da bi žene u menopauzi trebale izbjegavati hormonsku terapiju?

- Ne, ali moraju biti pod intenzivnijim nadzorom.

Nedavno je objavljena studija koja je utvrdila da i jednosatno svakodnevno hodanje ima zaštitnu ulogu? Kako to komentirate?

- To je po meni neozbiljno znanstveno istraživanje koje se ne može dovesti u vezu s nastankon raka dojke. Fizička aktivnost je uvijek poželjna, ali teško je dokazati da ona ima veze s većom ili manjom učestalošću ove zloćudne bolesti. Mislim da su uz to vezani i neki drugi rizični faktori.

Istraživanja također pokazuju da žene s indexom tjelesne mase iznad 25 imaju veću vjerojatnost da obole, ali i da im se nakon liječenja bolest ponovno vrati?

- Fiziologija nastanka karcinoma dojke značajno je povezana s viškom ženskih hormona bilo da ih žena uzima u formi lijekova ili se oni prirodno pojačano produciraju zbog viška masnog tkiva, tako da je točno da su žene s većim indeksom tjelesne mase u većem riziku.

Jesu li ugroženije i žene koje nose mutirane gene BRCA 1 i BRCA 2?

- Danas se o tome sve više priča, ali i tu ugroženost treba promatrati individualno. Svaka od tih žena traži individualni pristup i terapijske smjernice od praćenja do preventivne kirurgije koja se primjenjuje vrlo rijetko. Mislim da je intenzivniji nadzor zapravo terapija izbora, ali pri tome treba uvažiti i stav žene.

Što mislite o preventivnom uklanjanju dojki što je u SAD-u već postao trend, osobito kod žena koje se već imale rak na jednoj dojci. Nedavno se takvoj operaciji podvrgnula i Angelina Jolie što je i kod stručnjaka izazvalo podvojene reakcije?

- Mislim da se i Angelina Jolie odlučila na ovaj zahvat zbog straha koji ju je progonio nakon što joj je majka umrla od raka dojke i da je to bio jači motiv nego što su bile objektivne medicinske indikacije. Osobno mislim da to treba uvažiti jer i izraženi strah od raka može biti razlog za operaciju.

Suvremene metode liječenja vode računa o kvaliteti života. Za žene je svakako važno sačuvati dojku ili u najgorem slučaju nadomjestiti je implantatom, po mogućnosti obaviti to sve jednim zahvatom? Imaju li za to mogućnost u splitskoj bolnici, kao što je to već uhodana praksa u Zagrebu i u svijetu? Do nedavno nisu imale!?

- Takva mogućnost i Splitu postoji i naša je kirurgija dojke usklađena s najvišim europskim standardima. Nikada nam nije cilj odstraniti nešto što se ne mora, nastojimo biti što poštedniji prema svakoj ženi bez obzira na dob, no kada bi bilo kakvo kalkuliranje moglo ugroziti život žene, odlučujemo se za radikalan zahvat, ali i tada postoji mogućnost rekonstrukcije. U više od 90 posto slučajeva rekonstrukciju dojke radimo u istom aktu s operacijom.

Treba znati i to da su danas najčešće poštedne operacije, a to znači da se uklanja samo bolesno tkivo i dojka sačuva, što je estetski sasvim prihvatiljivo, pa ni nema potrebe za rekonstrukcijom. A ova činjenica da se danas najčešće radi poštedna kirurgija samo potvrđuje da su naše žene evoluirale sviješću o potrebi stalnog nadzora, pa tumore otkrivamo kada su sasvim mali što nam omogućuje pravodobno kirurško liječenje i odlične dugoročne rezultate.

pregled dojki

Koliko su pouzdane pretrage koje se koriste u dijagnostici i nalazi tumorskih markera, koji ponekad daju lažnu sliku?

- Ni jedna od pretraga koje se danas koriste nije apsolutno sigurna. Svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke, pa tako i magnetska rezonancija kao najsofisticiranija. Stoga se najbolji rezultati postižu kombiniranjem svih metoda.

Koja je dobna skupina žena najugroženija?

- To su svakako žene između 55. i 60. godine života, osobito one su među bližnjim srodnicama imale karcinom dojke i žene na hormonalno terapiji. Sve one trebaju se intenzivnije kontrolirati.

Što to konkretno znači?

- Pravilo je da žene iznad 40. godine obave mamografiju jednom u dvije godine i jedan put godišnje pregled ultrazvukom. Ako je žena opterećena rizičnim faktorom, preporuka je jednom godišnje mamografija i jedan put u 6 mjeseci ultrazvučni pregled. Magnetska rezonancija je danas najsuvremeniji alat u nadzoru bolesti dojke, ali nije u mogućnosti zamijeniti preglede mamografijom i ultrazvukom koji su još uvijek zlatni standard.

Magnet je dobar izbor nadzora za žene koje su operirane na dojci jer se s njim najbolje kontrolira operacijski ožiljak i za žene s implantatima, No, magnet ne može zamijeniti mamografiju i ultrazvuk u standardnom nadzoru.

Mogu li mlade žene koje su izliječene od raka dojke ostvariti majčinstvo?

- Naravno da da. Preboljeni karcinom dojke nije kontraindikacija za majčinstvo.


Držite se pravila

- s 20 godina redovito obavljajte samopregled dojke

- s navršenih 30 godina svake druge godine napravite pregled dojke ultrazvukom (iako nemate rizične faktore),
- od 40. godine svake druge godine napravite mamografiju i jednom godišnje ultrazvuk (ako nemate rizičnih faktora)

Najvažnije je pravilo - ako u išta na svojim dojkama sumnjate, otiđite na pregled!


Minimalno zračenje

Mnoge žene izbjegavaju mamografiju zbog zračenja, vjerujući da je od te pretrage više štete nego koristi. Je li taj strah opravdan?

- Zračenje je svakako dobro izbjeći, ali današnji suvremeni uređaji za mamografiju zrače minimalno i ne vidim ozbiljnu opasnost koja bi bila veća od koristi preventivnog pregleda jednom godišnje koji može otkriti tumor u početnoj fazi.

Općenito mamografija je bolja pretraga za žene u starijoj dobi jer bolje prikazuje tkivo dojke, dok je za mlađe žene ultrazvuk prikladniji što se poklapa i s činjenicom da on manje zrači i nema drugih posljedica.

Who's Online

We have 124 guests and no members online