Za sve probleme postoje rješenja
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 20 Veljaca 2009
- Čitanja: 4472
Jednom sam napisao jedan rad o mogućoj zaradi s kupnjom nafte i tankera koji bi služio kao spremište dok cijena nafte ne poraste. Riječ je bilo o dobroj investiciji i sigurnoj izvrsnoj zaradi. Rad nije ugledao svjetlost dana, a odgovorni u ono vrijeme kod nas za naftu nisu imali interesa za takav projekt. Tijekom kasnijih godina shvatio sam da se kod nas vrlo teško može sprovesti u dijelo dobra ideja. Razlog te neosporne činjenice jeste u tome što većina koja zauzima važnije položaje u gospodarstvu nije naviknuta na bilo kakve promjene, već su zadovoljni s postojećim stanjem i vječnom brigom države za njihove probleme u poslovanju. Promjene su sastavni dio života, a posebno u gospodarstvu, i na njih treba biti spreman. Za sve probleme postoje rješenja, samo treba pravovremeno poduzeti prave korake ... O PROBLEMIMA I PROMJENAMA
Za sve probleme postoje rješenja
Promjene su sastavni dio života, a posebno u gospodarstvu, i na njih treba biti spreman. Za sve probleme postoje rješenja, samo treba pravovremeno poduzeti prave korake
Piše: Dr.sc. Ivica Tijardović
Izvor: Glas Koncila
Ako pogledate direktorske, tj. menadžerske pozicije
Ine, Telekoma, banaka, elektroprivrede, itd. vidjet ćete da praktično nije potrebno ništa znati za obnašati ta visoka mjesta, jer:
- naftu uglavnom uvozimo, a po potrebi pomalo Inu prodajemo
- telekom je donedavno imao monopol, a u monopolu sposobnost i znanje su manje bitni, a i prodao se
- banke su bile naše, sad su uglavnom u vlasništvu stranaca, a kredit je lako dati uz visoku kamatu
- elektroprivreda ima monopol i ostali prirodni izvori energije nemaju šanse doći do izražaja.
Nešto je nepovoljnije biti menadžerom brodogradilišta, jer
ste izloženi sumnjama u afere, a poslovanje je jednostavno, znajući da će država pokriti gubitke brodogradnje.
Srećom u svim spomenutim sustavima, postoje stručnjaci čijom zaslugom sustavi funkcioniraju.
Ima još puno drugih primjera koji upućuju na činjenicu kako nismo tek tako stigli ekonomski u ovu nepovoljnu situaciju, gdje nam je dug države i građana veći od njihove mogućnosti otplate, tj. teško se otplaćuje.
Rat je svakako bio opravdanje za devedesete, no u 2009. više nemamo pravo kriviti nikoga za naše ekonomske probleme no sebe.
Mogućnosti velikih zarada
Mogućnosti velikih zarada su svugdje oko nas, no za te zarade trebate imati početni kapital, a njega je poštenim radom teško steći. Investicijski krediti su jedno od mogućih rješenja.
U praktičnom primjeru to izgleda ovako: kupite brod za rasute terete od 24 tisuće tona nosivosti, građen 1998. godine za 20 milijuna dolara 2006. godine, a 2008. godine ga prodate za 38 milijuna dolara.
Samo u jednoj investiciji na uloženih 20 milijuna dolara, vratili ste dug u roku od dvije godine, a zaradili ste 90% od uloženog.
Takvih primjera u vrijeme prije sadašnje svjetske krize bilo je mnogo, a bilo ih je i prije.
Naime, netko je mogao u samo zadnje dvije godine na uloženih recimo 100 milijuna dolara zaraditi barem 150 milijuna (50 milijuna dolara čisti prihod).
Pitam se tko danas može dobiti kredit od recimo + 10 milijuna eura. Običan građanin vrlo teško, a među pukom je prevladalo mišljenje kako taj kredit mogu dobiti samo odabrani, tj. oni bliski određenim političkim krugovima.
Vladi svakako treba dati podršku u pokušaju suzbijanja
korupcije. Vlada mora ustrajati na tom projektu, a u isto vrijeme treba biti svojim ponašanjem primjer ostalim građanima.
Bilo bi dobro znati više o tajnim ugovorima o nezakonitom kreditnom zaduživanju države u inozemstvu i pranju novca ako je to istina. Volio bih da se provodi ozbiljna politika glede tog pitanja, a ne politika da tko Hrvatsku okrade, dostojan je slave, a tko na sitno krade, ostane bez glave.
Upravo su ti slavni, koji su postigli zavidnu umreženost, pa svak štiti svakoga, ključni problem Hrvatske za njen razvoj i prosperitet.
Birači to još uvijek ne primječuju, pa im s nacionalnim interesima koji se ne mogu riješiti bez treće strane, neprekidno skreću pozornost sa stvarnih problema. Volio bih da griješim, no čini mi se da u Hrvatskoj postoje lobiji koji koče njen razvoj zbog svojih ili nečijih interesa, a političari ili to ne vide, ili su dio tih lobija.
U nekoj profesiji kad napraviš štetu od samo tisuću dolara, i čak ne tvojom krivicom, možeš dobiti otkaz, i umjesto tebe dolazi netko drugi. A u hrvatskoj politici što više štete činiš, to stječeš bolji ugled u društvu.
Zdrav razum mi govori da tako ne bi smjelo biti.
Unaprijediti gospodarstvo je znatno lakše nego unaprijediti sustav obrazovanja, jer u gospodarstvu se promjene mogu vidjeti već za godinu ili dvije, a u obrazovanju za pet ili deset godina.
U gospodarstvu čak i razina obrazovanje nije toliko bitna, ako se poštuju pravila:
- Ne uvozi ako nije nužno
- Ne uzimaj kredit ako ga ne možeš vratiti
- Ne ulaži ako od toga i drugi nemaju koristi
- Ne kupuj ako nemaš novca
- Ne troši uzalud
- Ne bacaj ono što se može još iskoristiti.
Materijalne vrijednosti znaju cijeniti samo oni koji su s teškom mukom i uz veliki trud godinama stjecali te vrijednosti. Ako takvi ljudi odlučuju o gospodarstvu, onda se gospodarski problemi Hrvatske mogu riješiti.
Pitam se tko će snositi krivicu za nepripremljenost zemlje za plinsku krizu, jer su štete u gospodarstvu znatne.
Zamislite što smo sve mogli učiniti s tim stotinama milijuna dolara uzalud potrošenim! Kolike smo obitelji mogli usrećiti, riješiti im stambeno pitanje, omogućiti im otvaranje obrti i zapošljavanje članova njihovih obitelji, itd!
Dok se mi godinama nadmudrujeme glede terminala za prihvat prirodnog ukapljenog plina (LNG terminala), Italija ima jasnu politiku. Naime, Italija ima jedan LNG terminal (Panigaglia - Liguria) kapaciteta oko 3.5 milijardi metara prostornih godišnje. Adriatic LNG terminal (Rovigo) imat će kapacitet oko 8 milijardi metara prostornih godisnje, a pušten će biti u rad krajem ove godine.
Na Siciliji (Priolo) i Brindisi nova dva LNG terminal započet će s radom u 2010. Planiraju se izgraditi još dva, u Trstu i na Siciliji (Porto Empedocle).
U trenutku plinske krize u svijetu je čekalo posao oko 40 LNG brodova (15 % flote). A da bi čitatelji znali o čemu je riječ, treba reći da najveći brod te vrste može s jednim ukrcajem ukapljenog plina zadovoljiti godišnje potrebe 70 tisuća domaćinstava.
Savjet Premijerima: 'Ako imate u zemlji ili inozemstvu recimo pedeset osoba na raspolaganje u nekom području, krenete prema vašoj procjeni s najboljim, tj. prvim kandidatom za neko ministarsko mjesto i pružite mu potpunu slobodu odlučivanja.
Ako ne zadovolji u roku od šest mjeseca, tj. ne postigne onaj očekivani minimum, krenite sa drugim kandidatom, i tako dalje. U četiri godine vašeg mandata možete pružili čak osmorici priliku. Ako nitko od njih ne zadovolji, vratite se poslu s kojim ste se prije politike bavili, jer niste sposobni odabrati prave osobe, tj. voditi državu'.
Osobno sam uvjeren kako je u gospodarstvu moguće najbrže i najlakše postići promjene na bolje, stoga se iz godine u godinu čudim našim neuspjesima u pokretanju gospodarstva.
Imamo more, zemlju, vodu, vjetar i sunce. Naši stručnjaci cijenjeni su svugdje u svijetu. Ulaganje u
vjetrenjače, sunčane elektrane, biogoriva i istraživanje plina u Jadranu uz najviše ekološke standarde su naša šansa.
Potražnja iz razvijenog svijeta za ekološki zdravom hranom i pitkom vodom će rasti u godinama koje dolaze. I tu je također naša šansa.
U mnogim stvarima moramo biti originalni za uspjeti, stoga novi projekti u brodogradnji su nam također šansa, itd.
Bolju budućnost Hrvatske vidim samo sa zaista stručnim ljudima na odgovornim mjestima.