Ljetnikovac Cindro - bajka iz Strožanca

ljetnikovac CindroLjetnikovac Cindro, smješten uza samo more u Strožancu, neosporivo je najljepša građevina na cijelom pojasu od Splita do Omiša. Moglo bi se, pomalo pretenciozno, čak reći da je taj objekt za Podstranu ono što je Dioklecijanova palača za Split. Riječ je o bajkovitom, prastarom dvorcu zanimljive povijesne stratigrafije koji predstavlja rijetko očuvan ladanjsko-gospodarski sklop iz 17 stoljeća. Još 1577. godine dokumenti splitskog Kaptola spominju zemlje na području Strožanca, kao vlasništvo obitelji Cindro. Kuća je 1979. godine upisana u registar nepokretnih spomenika kulture. Posebna vrijednost ljetnikovca je očuvani perivoj bujne mediteranske vegetacije. Park je površine 900 četvornih metara, a u sredini “đardina” raste veliki murvar. Kompleks svjedoči o povijesnoj tradiciji dalmatinskog patricijata za estetiku okruženja i usklađenog života u njemu. Godine 1999. konačno počinje obnova kompleksa. Sredstvima Ministarstva kulture završena je dokumentacija te reguliran odvod oborinskih voda. Ljetnikovac, veća zgrada i popločavanje dvorišta, restauriran je 2001. godine. Nasljednici obitelji Cindro u dvorcu borave za ljetnih mjeseci, kad se u prostoru ljetnikovca održavaju i ljetne kulturne priredbe ...


U STROŽANCU JE SAČUVAN I UREÐEN JEDAN OD NAJLJEPŠIH POVIJESNIH OBJEKATA U PRIVATNOM VLASNIŠTVU U KOJEM SE NEPREKIDNO ŽIVI STOTINAMA GODINA


Ljetnikovac Cindro - bajka iz Strožanca



ljetnikovac Cindro

 

Piše: Dražen Gudić / Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija


Još 1577. godine dokumenti splitskog Kaptola spominju zemlje na području Strožanca, kao vlasništvo obitelji Cindro.

Prema usmenoj predaji obitelj Cindro je bila poznata liječnička obitelj. Osamdesetak godina poslije Konte Jeronim Cindro za zasluge u Kandijskom ratu dobiva posjed na zapadnom dijelu Strožanca. Ubrzo posjed prelazi u vlast Turaka, da bi ga Mletačka Republika vratila obitelji Cindro 1699. godine.

Nekoliko godina poslije sagrađena je veća kuća današnjeg kompleksa, pa je stvorena cjelina koja obuhvaća stari “Kaštel” (manja kuća), novu kuću čiji je tlocrt u obliku slova “L” i visoke zidove kojima su zatvorena dvorišta. Na manjoj kući se i danas vide puškarnice. Na ulaznim vratima vidi se obiteljski grb prenesen iz Palače Cindro u Splitu. Veća kuća služila je u gospodarske svrhe, a sastojala se od konobe i prvoga kata.

Godine 1734. vlasništvo obitelji Cindro potvrđeno je “Ducalom”. Početkom XIX. stoljeća u Poljičana i francuske vojske kuće su zapaljene u znak odmazde. Godine 1884. Josip Cindro podiže drugi kat veće kuće, te s obitelji povremeno živi u njoj. U to vrijeme u ljetnikovcu su česti su i komorni koncerti s ulomcima novih opera.

 

ljetnikovac Cindro

 

Nekoliko godina prije II. svjetskog rata zasađena je u dvorištu magnolija koja danas nadvisuje kuću, a obnovljeni su prvi i drugi kat veće kuće. No, nakon rata imovina je konfiscirana s izuzetkom za idealnu polovicu koja pripada Marinu Cindru.

Kuća je 1979. godine upisana u registar nepokretnih spomenika kulture. Nasljedstvom te otkupom i darovanjima Nikola Cindro postaje vlasnikom čitavog kompleksa kuća i parka.

Posebna vrijednost ljetnikovca je očuvani perivoj bujne mediteranske vegetacije. Park je površine 900 četvornih metara, a u sredini “đardina” raste veliki murvar. Park se počeo uređivati 1885. godine s palmama i oleandrima, a u prošlom stoljeću sađen je niski buksus. Kompleks svjedoči o povijesnoj tradiciji dalmatinskog patricijata za estetiku okruženja i usklađenog života u njemu.

Godine 1999. konačno počinje obnova kompleksa. Sredstvima Ministarstva kulture završena je dokumentacija te reguliran odvod oborinskih voda. Ljetnikovac, veća zgrada i popločavanje dvorišta, restauriran je 2001. godine. Nažalost, zidovi oko kompleksa nisu sanirani. Unutrašnjost dvorca danas je uređena prema modernim potrebama života, a jedino je prizemni dio zadržao patinu starih vremena.

 

ljetnikovac Cindro

 

Nasljednici obitelji Cindro u dvorcu borave za ljetnih mjeseci, kad se u prostoru ljetnikovca održavaju i ljetne kulturne priredbe. U nekoliko zimskih mjeseci dvorac je uglavnom prazan.

Povezani članci

Who's Online

We have 269 guests and no members online