DUGI RAT

Maleno selo Smiljan smjestilo se u pođvelebitskom dijelu Like, sedam kilometara udaljeno je od Gospića, a 15 kilometara od autoceste Zagreb - Split. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u 12 zaselaka koji čine jednu cjelinu živjelo je tek 446 ljudi. Reklo bi se, ni po čemu posebno hrvatsko selo da se u njemu 1856. godine nije rodio jedan od najvažnijih znanstvenika u povijesti čovječanstva - Nikola Tesla. Svijetu je u nasljedstvo ostavio okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjenične struje, no tijekom života zaštitio je više od tisuću pronalazaka i patenata, koji su bili ispred tadašnjeg vremena, pa su zbog nedostatka novca ostali tek kao detaljni nacrti u njegovim bilježnicama koje se još uvijek proučavaju ...

PRIJEDLOG ZA IZLET

U Smiljan zove ostavština Nikole Tesle

Reklo bi se, ni po čemu posebno selo upodvelebitskom dijelu Like da se u njemu 1856. nije rodio jedan od najvažnijih znanstvenika u povijesti čovječanstva

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nakon njegove smrti 7. siječnja 1943., kovčezi u kojima su se nalazile skice, papiri, laboratorijske bilješke i priznanja zapečaćeni su te pohranjeni za buduće generacije.

Nikada nije skrivao svoje srpsko porijeklo i domovinu Hrvatsku, pa ni kada se kao mladi talenirani znanstvenik preselio u SAD gdje je dobio i državljanstvo.


Muzej u rodnoj kući

Hrvatska je Nikoli Tesli u čast u njegovu rodnom Smiljanu u povodu 150. godišnjice rođenja, 10. srpnja 2006. godine otvorila memorijalni centar koji je svakako atrakcija vrijedna jednodnevnog izleta.

Njegova rodna kuća i crkva u kojoj je njegov otac Milutin služio kao paroh danas su temeljito obnovljene. U samoj kući nalazi se muzej koji prikuplja, čuva i stručno obrađuje građu vezanu za život i djelo Nikole Tesle.

Za ljubitelje znanosti tu su Teslina ispitna stanica iz Colorado Springsa, turbina, brod na daljinsko upravljanje, platforma, multimedijalni centar, hi-tech dječje igralište...

Naš znanstvenik kojega je enciklopedija Britannica svrstala među 10 najvažnijih ljudi u svjetskoj povijesti, odbio je 1912. primiti Nobelovu nagradu iz fizike, čime je potvrdio titulu genijalca ekscentrika i samotnjaka.