Afera Korenat Point: Posao ili prevara stoljeća?

ekspolatacija troskeEnglezi su najobičniji prevaranti kojima ni na kraj pameti nije u Dugome Ratu graditi ekskluzivni hotelski kompleks. Za mali novac su se dočepali terena krcatog ferokromom, a njegova eksploatacija jedini je cilj kupovine negdašnje tvornice ferolegura - riječi su to mnogih Dugoraćana, negdašnjih radnika 'Dalmacije', kao i nekih djelatnika tvrtke 'Colligo', s kojima smo jučer razgovarali nakon što je Slobodna objavila odluku Državnog odvjetništva prema kojoj će britanskome fondu 'Landmark Property Management' nastavak radova na sanaciji zemljišta na dugoratskoj punti biti dozvoljen tek nakon što ishode koncesiju na pomorsko dobro te kupe dodatnih 33.000 četvornih metara tvorničkoga kruga koji, prema DORH-u, nije bio dio kupoprodajnog ugovora iz 2006. godine ...

AFERA 'KORENAT POINT'

Britanci od šljake očekivali 100 milijuna eura

Hotelski kompleks je samo mamac za lakovjerne

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

U 'Landmarku' su, kako smo javili, ostali konsternirani tim zahtjevom te su se za pomoć obratili i britanskome veleposlanstvu u Zagrebu, a najavili su i tužbu protiv Republike Hrvatske za naknadu štete tešku najmanje 37 milijuna eura.

Nije im ni na kraj pameti, kako nam je kazao izvor iz vrha 'Landmarka', ponovno kupovati nešto što su već jednom bili kupili.

ugovorU prilog tome za dokaz nude kupoprodajni ugovor kojega je s hrvatske strane potpisao 'Dalmacijin' stečajni upravitelj Vedran Šeparović prepuštajući im u vlasništvo svo zemljište kojim se nekadašnja tvornica koristila. Pa tako i teren koji spada u pomorsko, odnosno javno dobro.

- Prava je istina da su Englezi od ukupnih 180.000 'kvadrata' kupili samo 70.000 četvornih metara zemljišta, dok na pomorsko dobro otpada nešto više od 70.000 'kavadrata', a 33.000 'kvadrata' je onaj dio kojega im sada država uvjetuje da ga kupe ukoliko misle nastaviti sanaciju - tvrde naši sugovornici, ne želeći imenom u novine jer, kako kažu, vremena su takva da se nije pametno ikome zamjeriti.

A pogotovo ne Englezima, pri čemu nas upućuju da Engleze stavimo pod znak navodnika sumnjajući da zapravo iza svega stoji čvrsto zategnuta mreža s Hrvatima u naslovnim ulogama.


Na preradi troske zgrnuti su milijuni

Od ponuđenih nam brojki zastaje dah. Radnici s kojima smo razgovarali - od kojih su neki, ponovimo, do prošle godine radili upravo na sanaciji tvorničkoga kruga - redom ističu kako su na preradi troske zgrnuti milijuni. I kako je upravo ta prerada bila jedini motiv kupnje propale tvornice.

- Tona dobivenog ferokroma prodavala se po prosječnoj cijeni od 2.000 eura. A radilo se bez stajanja, u tri smjene, te smo dnevno izbacivali 60 jednotonskih vreća. Materijal je to nužan za proizvodnju specijalnih legura čelika potrebnih za izradu oružja.

ekspolatacija troskeOno što smo mi prerađivali išloje za Liege u Belgiji, a što je dalje s tim materijalom bilo ne znam - objašnjava jedan od očevidaca rabote koja je uznemirila duhove u Dugome Ratu do te mjere da su prije točno godinu dana dva općinska vijećnika uputili depešu u Zagreb sa zamolbom da se izvidi što točno Englezi u njihovu mjestu rade i, što je još važnije, što smjeraju nakon eksploatacije.

Prema saznanjima naših sugovornika, hotelski kompleks bio je samo mamac, duda varalica za lakovjerne. Ferokrom je, uostalom, i razlog 'Landmarkove' borbe za cjelokupni teren jer se upravo na pomorskome i javnome dobru, kojega su do zabrane uredno eksploatirali, i nalaze najveće zalihe odbačene, a tako dragocjene troske.

Eksploatacija je, uz pomoć posebnih strojeva dovedenih iz južnoafričkih rudnika, trajala nešto više od šest mjeseci, pri čemu prvih tjedana, dok se proizvodnja nije uhodala, željena razina od 60 vreća dnevno nije bila dosegnuta.

Ipak, za preostalih pet mjeseci, složni su svi s kojima smo jučer razgovarali, prihod je bio enorman. Prema najgrubljoj procjeni (60 jednotonskih vreća dnevno po cijeni od 2.000 eura) u tako kratkom roku uprihođeno je 18 milijuna eura iliti 135 milijuna kuna.

A troske za preradu bilo je za najmanje još dvije do tri godine. Što znači da bi očekivana zarada - nakon 10,6 milijuna eura teške početne investicije - za 'Landmark' u Dugome Ratu premašila 100 milijuna eura. A to već govori da je riječ ili o poslu ili pak o prevari stoljeća.


Englezi: Lažu!

Hurley- Sve je to najobičnija laž. U sanaciju smo uložili 80 milijuna kuna, a od prerađene šljake vratilo nam se tek 40 milijuna kuna - brane se iz 'Landmarka', dodajući kako nigdje u svijetu gdje su poslovali nisu naišli na tako neprijateljsko okruženje.

Naši sugovornici na ove riječi samo odmahuju rukom, pa se prisjećaju događaja s konca prošloga ljeta kada je, unatoč zapečaćenim pogonima, na osam dana prerada bila nastavljena. Sve dok se država nije ponovno umiješala te 'Colligu' isključila struju.

- Englezi su tada rekli da su revoltirani radnici pokidali pečat i samonicijativno nastavili proizvodnju. A to nije ništa drugo nego priča za malu djecu jer je riječ bila o hitnoj narudžbi iz Brazila po cijeni od 4.000 eura za tonu jer na tržištu vlada kronična nestašica za ferokromom.

Ovi iz 'Landmarka', ma tko god oni bili, to jako dobro znaju te putuju svijetom i traže naivce kojima prodaju bajke o hotelima i ekskluzivnim marinama - zaključuju Dugoraćani.


Napokon se oglasio i načelnik Roglić

Načelnik općine Dugi Rat, Jerko Roglić, otkrio nam je kako je samoinicijativno, u pratnji dopredsjednika Gradskoga vijeća Srećka Zelića, otišao u Zagreb tražeći sastanak u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

vijećnici - Primila nas je zamjenica ministra Anka Mrak-Taritaš od koje smo tražili da nam odgovori na samo dva pitanja. Pod broj jedan, zanimalo nas je što vlast namjerava učiniti s hrpom troske koja, potpuno neprihvatljivo, već mjesecima stoji u centru našega mjesta. A pod broj dva, željeli smo saznati i što će biti s radnicima koji su radili na sanaciji te su sada bez posla.

No, ništa bitno nismo saznali, gospođa nam je kratko i jasno rekla kako neće ništa poduzeti sve dok Državno odvjetništvo ne odradi svoj posao.

Nakon toga sam osobno napisao pismo DORH-u sa zamolbom da požure u donošenju rješenja, no na sastanku na kojemu je to rješenje doneseno, a o kojemu je Slobodna izvijestila, nisam bio - objašnjava Roglić.

Dugoratski načelnik žali se kako trpi neopravdane kritike svojih sumještana.

- Ne znam kako će čitav slučaj završiti, ali znam da je sadašnje stanje neodrživo. Nadam se da će se obje strane nekako nagoditi te da će šljaka iz našega mjesta zauvijek nestati - zaključuje Roglić.


Salvador Dali painting
  Salvador Dali: La Main (Les Remords de conscience)

Povezani članci

Who's Online

We have 160 guests and no members online