Mali hoteli

Hotel "Villa dvor"Mali i obiteljski hoteli spadaju u najkvalitetniji i najtraženiji dio hrvatske turističke ponude na stranim tržištima, a raznolikošću i fleksibilnošću svojih proizvoda i usluga značajno pridonose ne samo produljenju turističke sezone na 240 dana u godini, nego i promjeni ukupne percepcije i imidža turističke Hrvatske. Tako se dosadašnji imidž naše zemlje kao tek "ljetno-kupališne destinacije" pretvara u percepciju po kojoj je Hrvatska zemlja u koju je moguće doći tijekom cijele godine i štošta zanimljivog vidjeti i doživjeti. Taj se segment zadnjih desetak godina intenzivno razvija, piše Tatjana Mišćanćuk u PLAN B magazinu, čemu su - osim svijesti i želje za preorijentiranjem djelatnosti brojnih apartmanskih i privatnih soba-zimmer frei-iznajmljivača u male hotele - značajno pridonijeli i državni poticaji, odnosno subvencije kreditnih kamata, pa i pad kamatnih stopa komercijalnih banaka za izgradnju takvih objekata...

Mali hoteli

 
Najtraženiji su dio hrvatske turističke ponude u inozemstvu – mali i obiteljski hoteli. Danas ih u Hrvatskoj ima dvjestotinjak, a očekuje se da će u narednih desetak godina njihov broj porasti na tisuću. O protekloj sezoni, izazovima bavljenja turizmom u Hrvatskoj i strategijom u narednom razdoblju – porazgovarali smo s predsjednikom Udruge malih i obiteljskih hotela Šimom Klarićem
 

Piše: Tatjana Mišćanćuk / Plan B
Izvor: Plan B magazin
 

U relativno kratkom vremenu sagrađeno je ili u male Šime Klarić ispred hotela "Sveti Mihovil"hotele preoblikovano dvjestotinjak objekata, a prema planovima koje zajednički podržavaju državne turističke institucije i privatni sektor, posebno sami mali hotelijeri te sadašnji privatni iznajmljivači, očekuje se da bi u idućih 10-ak godina u Hrvatskoj takvih malih hotela moglo biti oko tisuću.
 
To bi, osim samozapošljavanju, trebalo pridonijeti i u povećanju kvalitete nekonkurentnog privatnog smještaja, podizanju ponude sadržaja samog odredišta, pogotovo na kontinentu i zimi na Jadranu, razvoju turizma u svim hrvatskim regijama, te tako i produljenju sada ipak još prekratke (oko 150 dana) turističke sezone u Hrvatskoj.
 

Udruživanjem do uspjeha
 
U posljednje četiri godine mali su hoteli udruženi u Nacionalnu udrugu obiteljskih i malih hotela (OMH), čemu je, kao i njihovom tržišnom "proboju", značajno pridonio i još volonterski pridonosi predsjednik Udruge, mali hotelijer (vlasnik hotela "Sv. Mihovil" u Trilju blizu Splita) Šime Klarić.
 
Osim za turizam stručnog, visokog obrazovanja te uspješnosti u vođenju obiteljskog hotela, Klarića odlikuje i velika strast, entuzijazam, energija i optimizam - kako za domaći turizam, tako i za život općenito. Komunikativan i susretljiv, nerijetko svoje privatno vrijeme i novac utroši na promociju malog hotelijerstva i u Hrvatskoj i u inozemstvu, a svatko tko je zainteresiran za pokretanje sličnog biznisa, u njemu može naći odličnog sugovornika i savjetnika.
 
Bavljenje turizmom opisuje kao lijep posao kroz koji se obogaćuju i oni koji putuju i oni koji ih dočekuju - prožimanjem kultura i navika, a k tome - hotelijer je kod kuće i zarađuje. Posebno napominje da su svi ljudi koji se iskreno i ozbiljno bave turizmom i u najgorim vremenima sretni jer im je to smisao života.

Hotel "Sveti Mihovil" u Trilju

Što je potrebno da bi se čovjek u Hrvatskoj bavio turizmom te posebno malim hotelijerstvom?
 
U Hrvatskoj se danas mnogo ljudi bavi turizmom, ali mnogi od njih to rade na pomalo zastarjeli način, koji više nije konkurentan - iznajmljivanjem soba, apartmana i davanja nekih drugih usluga dok traje ljeto odnosno kupališna sezona. To nije loše ako se želi neki dodatni prihod, ali dugoročno nikome ne donosi nešto više.
 
Za ozbiljnije bavljenje turizmom potrebno je osigurati kapacitete i osobno se obrazovati. S obzirom na to da u Hrvatskoj postoji velik i još nedovoljno iskorišten potencijal za razvoj turizma te da postoji značajna potražnja za Hrvatskom, svatko tko se odluči na obrazovanje i ozbiljno bavljenje turizmom i tko želi da mu to postane životni poziv, za to ima i šansu.
 
Resurs nije tako teško pretvoriti u proizvod, proizvod u biznis, a biznis u zaposlenost i prihod te podizanje standarda - ne samo osobnog, nego i obiteljskog, a onda i društvenog, ako se to zna i stvarno želi.
 
Malo i obiteljsko hotelijerstvo u svemu tome je kao kruna: to je najtraženiji hrvatski turistički proizvod i sve je češća situacija da mnogi vlasnici apartmana žele postati mali hotelijeri.
 
Tu su velike mogućnosti, ali bitno je reći da malo hotelijerstvo možda više od ijednog drugog oblika iziskuje profesionalan odnos, značajne i stalne investicije, uključivanje cijele obitelji u taj posao te zapravo novi životni stil onoga/onih koji se time bave. Jer bez obzira na to što su tu šanse za uspjeh velike, velik je i rizik investicija koji cijela obitelj snosi - jer često se založi sve što se ima da bi se dobio kredit za posao.
 
Svugdje u svijetu to je najčešće obiteljski posao koji se prenosi s generacije na generaciju, gdje svaka ulaže i pridonosi nešto novo, pa stoga to i nije biznis u kojem se investicije povrate za 10-ak godina - da bi se uložilo u nešto drugo.
 
To je biznis s kojim se živi, a posebno u Hrvatskoj ne može donijeti brzi povrat investicija zbog relativno kratke sezone, koja se ipak produljuje investiranjem u proizvode. Sada je tu i bolja povezanost autocestom i zračnim lukama te niskotarifnim zračnim prijevoznicima s Europom i svijetom, sve je i veća potražnja za visokokvalitetnim kapacitetima, banke daju kapital bez obzira na krizu, država daje poticaje, sve je skoro tu, samo posao treba shvatiti ozbiljno i za to treba imati čvrstu odluku.
 
Imamo sreću i da su gotovo u svakom malom i obiteljskom hotelu u Hrvatskoj barem jedna ili dvije osobe visokoobrazovane za turizam; ljudi stalno idu na tečajeve za nove tehnologije, načine komunikacije, strane jezike, informatičko znanje, praćenje trendova na tržištu, mora se biti fleksibilan i stalno investirati u nove marketinške alate - i sve to s male razine jedne obitelji koja se time zapravo nađe na globalnom tržištu.
 

Kako je Šime Klarić postao mali hotelijer?
 
Rođen sam u restoranu koji su otac i mater sredinom 1960-ih otvorili, a zatim ga 1990. pretvorili u mali hotel dogradnjom, što im je bila velika želja. Bez te želje ne bi bilo ničega. To je sada hotel "Sv. Mihovil" u Trilju, 28 km od Splita, na oko 3.000 metara četvornih nudi se 28 soba, restoran, avanturistički klub, vlastita konjušnica, bicikli, kanui za rafting, ponuda je na globalnom tržištu u Engleskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj te na tržištu velikih europskih gradova, odakle ljudi dolaze u Trilj odmoriti se, rekreirati, dobro pojesti, baviti se pustolovnim disciplinama uz mogućnost posjete brojnim dalmatinskim mjestima u blizini.
 
Radimo cijelu godinu, zapošljavamo oko 15 ljudi, ali obitelj zapravo stalno radi, jer ne prodajemo samo krevet nego kompletan proizvod, odnosno nema onoga što bi gost poželio a da mu se ne pokuša udovoljiti.
 
Stalno se u nešto ulaže, oplemenjuje se ponuda novom kvalitetom, ili se obnavljaju sobe, ili se kupuju novi bicikli, novi kombi-bus za prijevoz turista, pa nova oprema za rafting itd., a na sličan način rade gotovo svi mali hotelijeri u Hrvatskoj.
 

Koliko u svemu pomaže Udruga, koji je njezin smisao?
 
U Udrugu smo se udružili kako bismo lakše nastupili prema tržištu i prema posrednicima-agencijama koje prodaju proizvod i mnogo s njima surađujemo, napravili smo i dobar portal, koji je već nagrađivan, na kojem bi najkasnije do ožujka iduće godine trebao proraditi i online rezervacijski sustav za sve članove besplatno, a koji se sada dorađuje i članovi za njega educiraju. Sredstva za to su osigurana - ne iz članarina, nego od raznih fondova, donacija i Ministarstva turizma te drugih.
 
Time će svi dobiti priliku izići na globalne internetske rezervacijske sustave, to je mjesto na kojem će mnogi moći vidjeti ne samo kompletnu ponudu svih malih hotela, nego ih i rezervirati i platiti u realnom vremenu.
 

Kakva je bila prošla sezona za male hotele?
 
Prošloogodišnja turistička sezona za male i obiteljske hotele bila je zadovoljavajuća i u porastima fizičkih brojki i u financijskim efektima, koji bi u konačnici mogli rezultirati i do 10 posto većim prihodima te profitom sličnim i/ili nešto malo većim nego lani. Iako smo i mi, poput "velikih", ove godine bili opterećeni porastom troškova energije, hrane, radne snage i drugima, profitabilnost je ipak moguća, jer "mali" lakše mogu racionalizirati troškove, cijene su slične, a i sezona im traje dulje, odnosno većina radi cijelu godinu.
 
Kod racionalizacije troškova posebno imaju prostora s troškovima radne snage, jer nerijetko vlasnici malih hotela i članovi njihovih obitelji preuzimaju na sebe više poslova.
 
Mali hoteli često ostvaruju i dodatne prihode organiziranjem izleta i raznih drugih sadržaja za svoje goste, pri čemu iniciraju i uključivanje drugih poslovnih subjekata u lokalnoj zajednici. Time zapravo postaju male destinacijske menadžment-tvrtke, što i jest preporuka za održiv razvoj turizma.
 
Profitabilnost malih hotela mogla bi biti i veća kada bi mogli povećati cijene, što kvaliteta i raznolikost njihove ponude i usluga i zaslužuje. No zbog općeg stanja u hrvatskom turizmu i još uvijek prisutne percepcije Hrvatske kao relativno jeftine destinacije na inozemnim tržištima, i naše su cijene ove godine tek neznatno porasle, čime su još uvijek i do 35 posto niže nego u nekim drugim europskim zemljama.
 

Kako mali hotelijeri planiraju premostiti krizu odnosno njezine negativne utjecaje u 2009. i dalje?
 
Za male hotelijere kriza je stalno (smijeh), ali spremni su za različite varijante jer svako vrijeme nosi izazov. Naš proizvod sada, a i dugoročno gledano, ima svoje mjesto na tržištu i bez obzira na to koliko će kriza trajati, najvažnije je uspješno racionalizirati troškove, što se ne smije odraziti na kvalitetu ponude.
 
Važno je i svoj tim održati na okupu, ljude pošteno platiti - jer bez njih ništa - a i kriza će pokazati tko je sposobniji. Uz to, i tržište ćemo "napasti" agresivnije, većina investicija ići će u promociju, prodaju i marketing, a manje u uređenje objekata i slično.
 
To već i radimo, a s druge strane - Hrvatska je nadomak Europe, dostupni smo i jeftiniji od mnogih, a i u krizi će sigurno ljudi čekati zadnji trenutak da se odluče za putovanja. Upravo naša blizina i druge prednosti mogle bi ljude dovesti k nama. Ako smo mi u tome spremni, a jesmo, ne bi trebalo biti većih problema u idućoj sezoni, pa ni dalje, ako se kriza nastavi.
 
Ako i dođe do manjeg pada u turističkom prometu, neće biti strašno, a ako dođe do većeg pada, poduzet će se interventne mjere. One se također pripremaju, ali sigurno ne smanjenjem cijena ili kvalitete, nego uz traženje pomoći države, kao što to već čine u Turskoj ili Španjolskoj da se osigura, primjerice, moratorij na kredite malim kreditima ili poček s otplatom glavnice kredita ili nešto drugo.
 

Krovna udruga
 
U Hrvatskoj trenutačno radi dvjestotinjak malih i Nacionalna udruga malih i obiteljskih hotelaobiteljskih hotela u gotovo svim krajevima zemlje, od kojih je većina udružena u Nacionalnu udrugu malih i obiteljskih hotela (OMH), osnovanu prije četiri godine sa sjedištem u Splitu (www.omh.hr).
 
Cijene su im 20-30 posto niže u odnosu na slične hotele u Italiji, Austriji, Francuskoj ili Švicarskoj, a upravo iz tih zemalja i cijele zapadne Europe te Skandinavije i SAD-a - u male hotele dolazi i najznačajniji broj stranih turista, koji u anketama često hrvatske male hotele ocjenjuju konkurentnim, pa i boljima nego u navedenim zemljama.
 
To potvrđuje i kategorizacija hrvatskih malih i obiteljskih hotela, koji već sada u većini nose četiri zvjezdice. Svaki novi mali hotel, pa i pansion, izgrađen u zadnje dvije-tri godine ima tu kategoriju, a slično će biti i sa 60-ak takvih objekata koji su trenutačno u izgradnji.
 
Ponudom smještaja, ti hoteli sada čine 13 posto udjela u ukupnom broju hotelskih kreveta u Hrvatskoj, dok bi se daljnjom gradnjom to do 2018. trebalo povećati na oko 25-postotni udjel ili na oko 50 tisuća kreveta.
 
Postoje i razmišljanja po kojima bi se Hrvatska u tom segmentu u budućnosti trebala ugledati na Italiju, Austriju ili Francusku, koje 70 posto cijele turističke smještajne ponude temelje upravo na malim i obiteljskim hotelima.
 

Najbolji hrvatski mali hoteli
 
"Villa Bacchus"Među malim hotelima u Hrvatskoj teško je izdvojiti one najbolje - jer svaki je po nečemu poseban - no prema dosadašnjim nagradama, poslovanju, tržišnoj prepoznatljivosti i specifičnosti ponude, ističu se: "San Rocco", Brtonigla (najbolji mali hotel u sezoni 2007./2008., maštovita i autohtona istarska kuhinja), "Valsabbion", Pula (vrhunska kuhinja, vino, wellness), "Korana Srakovčić", Karlovac (replika originalne građevine), "Boškinac", Novalja (hotel usred vinograda), "Sv. Mihovil", Trilj (adventure-program, kuhinja), "Vicko", Starigrad Paklenica (aktivni odmor, blizina Nacionalnog parka), "Marco Polo", Gradac, (glazbene večeri), "Mozart", Opatija (cvijet svakoj gošći za doručkom), "Palača Dešković", Pučišća (slikarska škola, škola ronjenja), "Waldinger", Osijek (stil austro-ugarskih priča), "Villa Bacchus", Baška Voda (vlastita plaža, gastro)...
 

Svjetska turistička organizacija: U 2009. usporavanje turističkog rasta
 
U svjetskom se turizmu ove godine zbog utjecaja globalne ekonomske krize očekuje nastavak usporavanja rasta međunarodnih dolazaka, odnosno porast od 0 do 2 posto u odnosu na ovu godinu, koja bi mogla globalno završiti s 2 posto više tih dolazaka nego 2007.
 
Procjene su to Svjetske turističke organizacije, UNWTO-a, iznesene u sklopu londonske Svjetske turističke burze WTM, koja se održavala od 11. do 13. studenoga prošle godine.
 
Glavni tajnik UNWTO-a Francesco Frangialli naglasio je da su osam mjeseci ove godine završili s 3 do 3,7 posto više međunarodnih dolazaka nego lani ili 642 milijuna, i to isključivo zahvaljujući dobrim rezultatima u prvih pet mjeseci ove godine.Francesco Frangialli n
 
Sredina godine i ljetni mjeseci, posebno u svjetskim sjevernim regijama, bili su znatno slabiji nego lani, a ponegdje su zabilježeni i padovi dolazaka. Posljedica je to, kako ističe, porasta cijena nafte i inflacije, što je zajedno sa strahom od recesije znatno snizilo budžete za putovanja.
 
Slični ekonomski scenarij u svijetu se očekuje i iduće godine, pa su stoga i procjene rasta ili čak i stagnacije, prvi put nakon dugog niza godina, vrlo oprezne i kreću se od 0 do 2 posto, dodao je Frangialli.
 
Naglasio je i da bi u svemu ipak najmanje mogle trpjeti tzv. odmorišne destinacije, među kojima su i mediteranske zemlje, pa i Hrvatska, te nova turistička tržišta poput Bliskog istoka, Indije, Kine i nekih drugih zemalja u Aziji. Ondje se mogu očekivati i veća od planiranih prosječnih svjetskih povećanja, jer su te regije i zemlje i ove godine već uspjele imati relativno bolje pokazatelje od ostalih.
 
Za Europu ističe da se "dobro držala" te osam mjeseci ove godine postigla 2 posto više dolazaka nego lani, što je ipak znatno manji rast nego zadnje dvije godine, kada je iznosio oko 5 posto. Pritom su najbolje rezultate imale zemlje jugoistočnog i istočnog Mediterana (posebno "zapadnog Balkana"), gdje se pak Hrvatska spominje kao najvažnija zemlja, koja opet bilježi nastavak rasta. Osim Hrvatske, značajni napredak postigle su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija, dok je Turska "prvak" s rastom dolazaka od čak 13 posto.
 
Frangialli je za Hrvatsku rekao i da je u nešto boljoj poziciji nego neke druge zemlje jer se zadnjih godina dobro razvijala, ali da ipak treba pripaziti da dalji razvoj i investicije temelji na kvaliteti i održivosti.
 
Ono što nikako ne bi smjela učiniti jest, kaže, snižavati cijene - jer kad se to jednom učini, teško je očekivati dobar prihod. U svemu je najvažnije znati brzo reagirati i biti spreman na krizne situacije te da pritom i privatni i javni sektor zajednički preuzmu odgovornost.
 

Piše: Tatjana Mišćanćuk, Plan B magazin