Gospodarenje otpadom?: Na Karepovac se i dalje odlaže više od 100.000 tona smeća

KarepovacSplitsko-dalmatinska županija, a onda i gradovi i općine u njezinu sastavu pravodobno su donijeli planove i programe gospodarenja otpadom u kojima su, među ostalim, jasno navedene sve njihove obveze. Pri tome su obveze Županije (plan koje je donesen za razdoblje od 2007. do 2015. godine): utvrditi prostornim planovima lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom; poticati županijski (regionalni) centar za gospodarenje otpadom uz podršku općina i gradova; sanirati i pomagati sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom, da navedemo samo neke...

GOSPODARENJE OTPADOM

Na Karepovac se i dalje odlaže više od 100.000 tona smeća

Piše: Jadranka Matić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Općine i gradovi sa svoje strane u obvezi su: utvrditi prostornim planovima lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom; organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada; poticati edukaciju proizvodnih struktura i stanovništva; poticati sustavno educiranje i informirati lokalne organizacije i stanovništvo; omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada; organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom; sanirati nelegalna odlagališta na svojem području.

Karepovac

Nakon nekoliko godina nameće se, naravno, pitanje što je od navedenog realizirano. Sustav je uspostavljen na papiru, no nije zaživio. Za takvo što, prema svemu sudeći, prije svega nije bilo dovoljno političke volje. Penale ćemo plaćati ulaskom u EU, a lokalni političari, koji zadaću u ovom dijelu nisu obavili, kreću u bitku za još jedan mandat.

Županija je osnovala tvrtku “Regionalni centar čistog okoliša” d.o.o., s osnovnim zadatkom izgradnje centra u Lećevici, koja je s aktivnim radom počela u prvoj polovini 2009. godine. Prema riječima direktora Ante Barana, u centar su do sada uložena četiri milijuna kuna, uglavnom u izradu dokumentacije.

Budući da je opća ocjena da to nije dovoljno i da je zapravo jako malo učinjeno, aktivniju ulogu u realizaciji centra preuzeo je Fond za zaštitu okoliša.

Jedan od prvih poteza Fonda bio je odobravanje tvrtki beskamatnoga kredita od 10 milijuna kuna, i to namjenski za otkup zemljišta. Fond će, osim toga, platiti i troškove izrade dokumentacije. O rokovima izgradnje centra Baran nije želio govoriti, uz obrazloženje da su teško predvidljivi.


Brdo smeća od 60 metara

Izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom tim je važnija ako se zna da je uz taj projekt usko vezan još jedan, ne manje važan projekt – sanacija odlagališta otpada na Karepovcu. Rad centra znači, naime, i veliko smanjenje odlaganja otpada, čime bi se dobio prostor za konačnu sanaciju “brda” smeća visine 60 metara.

U čekanju centra, mogla se barem donijeti odluka o modelu saniranja Karepovca. Zašto nije, službeni odgovor na upit upućen u Banovinu nismo dobili. Neslužbeno, još nije donesena ni odluka o modelu – statičkom ili dinamičkom.

Statički bi značio ozelenjavanje, odnosno pretvaranje Karepovca u zelenu oazu, dok bi dinamički podrazumijevao izgradnju nove stambene četvrti na tom području. Naravno, nakon što bude doveden u red.

Dok se odgovorni dogovaraju, stanovnici u cijeni odvoza komunalnog otpada plaćaju i dio namijenjen sanaciji Karepovca, i to još od 1. siječnja 2001. godine. Gruba računica pokazuje da je ukupni iznos dosegao oko 130 milijuna kuna.

Uz to, za istu svrhu susjedne općine i gradovi, s čijeg se područja komunalni otpad odvozi na Karepovac, od prošle godine plaćaju takozvanu eko-rentu u iznosu od 105 kuna po toni smeća.

Karepovac

Prošle godine na Karepovac je odvezeno 106.700 tona komunalnog otpada, manje nego 2011. (111.000 tona), a još manje u odnosu na 2010. (113.000 tona). Udio Splita u ovih 106.700 tona je 53 posto (57.378 tona), Kaštela 13,8 posto (14.705 tona) i Solina 7,4 posto (7923 tone).

Podaci su to što ih navodi direktor “Čistoće” Stjepan Ivčević. Ovdje valja napomenuti da je riječ samo o otpadu što ga na Karepovac odvozi “Čistoća”, što znači da su količine i veće kad se zbroje prijevozi ostalih koncesionara.


Solinski zeleni otoci

Smanjenje u dovezenim količinama jest, dakle, prisutno, ali ni izdaleka dovoljno da bi se moglo govoriti o promjenama. Rezultat je, pak, rada reciklažnog dvorišta smještenog baš na Karepovcu, gdje građani donose odvojeno prikupljeni otpad: plastični, papir, karton, drvenu ambalažu...

U Splitu se nadalje povećava broj kontejnera za pojedinu vrstu otpada, pa su tako za papir namijenjena 732, a za plastični otpad 586, te 70 za staklo.

U Solinu je u međuvremenu određeno 13 lokacija, zelenih otoka, s kontejnerima za odvojeno prikupljanje PET ambalaže i papira te stakla. U tijeku je kupnja 130 kanti za odvojeno prikupljanje komunalnog otpada u kućanstvima, ali i dva kamiona koja će odvoziti tako selektirani otpad.

Prema riječima Joze Matijaševića iz odjela za komunalne poslove, sa stanarima će se dogovoriti gdje će biti postavljene, kao i da se koriste namjenski. Naručeni broj nije, naravno, dovoljan, ali jest prvi korak u uvođenju ove korjenite promjene.

“Grad Kaštela je 1999. organizaciju obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja čistoće na svojem području povjerio Gradu Splitu, a on je to prenio komunalnoj tvrtki ‘Čistoća’”, kazao nam je gradonačelnik Josip Berket.

Kaštela su u svojoj prostornoplanskoj dokumentaciji stvorila preduvjete za organiziranje rada kompostane i reciklažnog dvorišta za građevni materijal.

Kako bi, kao veliki grad od gotovo 50 tisuća stanovnika, organizirao obavljanje ove djelatnosti, posebno rad kompostane i sanaciju ilegalnih odlagališta, na način koji bi najbolje odgovarao građanima Kaštela, osnovano je trgovačko društvo “Zeleno i modro”.

Međutim, za funkcioniranje novog komunalnog društva potrebno je raskinuti ugovor s Gradom Splitom i postići sporazum o korištenju deponija Karepovac. Nakon dvije godine pregovora Grad Split odbio je potpisati predloženi sporazum uz obrazloženje kako su sada izbori, premda to ne bi smjela biti izborna, nego čisto civilizacijska tema.

“Grad Split trebao je prihvatiti prijedlog, osobito zbog toga što se Grad Kaštela obvezao znatno smanjiti količine otpada koje će se dovoziti na Karepovac”, obrazložio je Berket.

Povezani članci

Who's Online

We have 176 guests and no members online