Oprostite, možemo li znati u što ćete sasuti naše milijarde?

Projekt “Transparentno trošenje javnog novca - primjer Bjelovar”, koji je u ponedjeljak predstavio Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, primjer je koji bi trebale slijediti sve jedinice lokalne uprave i samouprave, od najmanje općine, preko gradova do županija i Grada Zagreba. Taj projekt je ustvari internet stranica proracun.bjelovar.hr koja daje uvid građanima u strukturu prihoda i rashoda Grada Bjelovara, tako da svatko može vidjeti koliko se troši - od plaća do socijalnih, kulturnih i investicijskih projekata. Logika je jasna - prosječni građanin se teško snalazi u šumi podataka gradskog proračuna, a čelnici Bjelovara su uz analitičko-softversku podršku tvrtke Oraclum to strukturirali i vizualizirali na način brzo razumljiv biračima, pa i onima mlađima od 18 godina.  Bjelovarski projekt šamar je državnoj proračunskoj netransparentnosti koja je najočitija na primjeru Uljanika, piše Frenki Laušić, naš dugoraćanin na "privremenom radu u metropoli", na stranicama Slobodne Dalmacije.

OPROSTITE, MOŽEMO LI ZNATI U ŠTO ĆETE SASUTI NAŠE MILIJARDE?

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Naravno, ni ovaj projekt ne ide bez j administrativnih “začkoljica’ jer je jedna od ideja da se u realnom vremenu objavljuju fakture putem kojih Grad isplaćuj novac tvrtkama i građanima. Ali, iako su zahtjev za očitovanjem uputili Agenciji za zaštitu osobnih podataka prije skoro dva mjeseca, još uvijek nisu dobili zeleno svjetlo da smiju objaviti imena fizičkih osoba koje po bilo kojoj osnovi primaju novac od Grada.

- “Hrvatska je prebirokratizirana zemlja, a to je plodno tlo za nastanak korupcije. Građani imaju pravo znati kako se troši njihov novac. Ovim projektom postajemo najtransparentniji grad u Hrvatskoj, a propisi vezani za zaštitu osobnih podataka, odnosno projekt GDPR-a, ne smiju zloupotrebljavati birokracija niti politika. Mnogima su puna usta borbe protiv korupcije, ali malo je konkretnih primjera borbe protiv nje” - ustvrdio je tim povodom gradonačelnik Hrebak, i tu je sasvim u pravu.

Radi se o tome da Grad može objaviti imena poduzeća kojima izdaje fakture za isporučene robe i usluge, ali ne može objaviti imena fizičkih osoba i OPG-ova kojima uplaćuje novac. Hrebak zastupa legitimnu opciju da svaka fizička osoba koja prima novac od Grada mora očekivati da će to biti javno dostupan podatak.

Premda se može učiniti kako nije baš adekvatno da se prilikom izdavanja faktura vide i imena fizičkih osoba koje primaju socijalnu pomoć od Grada, čini se razboritom tvrdnja kako se tako doprinosi transparentnosti procesa u okviru kojeg svatko može intervenirati zakonskim putem, ako ocijeni daje netko dobio nezasluženu pomoć ili subvenciju.

Od općine do države

Naravno, ovakvi fiskalno transparentni projekti lokalne uprave još uvijek su u Hrvatskoj “incident”, a ni biračko tijelo, odnosno naša politička kultura, još nije došla do razine da se tako informira o radu općine, grada, županije, države. Ali svaki put počinje prvim korakom, ovo je igra na duge staze i svakako treba dati podršku političkim liderima Bjelovara na ovom potezu.

Dapače, i hrvatska Vlada i svako minitarstvo i državna institucija i javno poduzeće trebali bi uvesti ovakav ili sličan projekt, prikladan za svaku instituciju posebno.

Jer, iako se može učiniti kako je to obična “vizualizacjja” i “igrice” koje nisu nešto jako bitne, istina je sasvim suprotna -ovakvo prikazivanje dugogodišnje strukture prihoda i rashoda, razumljive svakom građaninu, pogotovo kad se uvede i praćenje izdavanja faktura u realnom vremenu, iznimno su jaka institucionalna odrednica u podizanju razne fiskalne i političke transparentnosti. Od općine do države.

U ovoj situaciji je lako povući paralelu s dva mega državna projekta - lex Agrokor i spašavanje Uljanik grupe. U prvom slučaju Vlada je fatalno pogriješila kad naknadno, nakon 10. travnja 2017., nije pojasnila proces kreiranja lex Agrokora, a u slučaju Uljanika, ako zanemarimo stare grijehe, griješi od kada je dala jamstvo u iznosu od 95 milijuna eura za program restrukturiranja koji je provodila bivša uprava Uljanika “zaslužna” za gubitak od 1,8 milijardu kuna Uljanik grupe u 2017.

Ponovimo to još jednom - Uprava Uljanik grupe je službeno priznala gubitak od milijardu i osm stotina milijuna kuna, a Vlada je toj upravi dopustila da početkom 2017. izabere strateškog partnera i provede, naravno, neuspješan proces izrade programa restrukturiranja. Potom se išlo na novi natječaj za strateškog partnera, koji je bio apsolutno zatvoren za porezne obveznike koji su već do tada platili 2,8 milijardi kuna.

A sada se raspravlja o tome koliko će porezne obveznike koštati program restrukturiranja, bez da javnost zna strukturu troškova i restrukturiranja. Pod hitno stoga treba napraviti aplikaciju “Transparentno trošenje javnog novca - primjer Uljanik” - ako može Grad Bjelovar za proračun od 185 milijuna kuna, može i za jednu tvrtku za koju će porezni obveznici platiti od pet do deset milijardi kuna.

Povezani članci

Who's Online

We have 378 guests and no members online