DUGI RAT

Informatizacija u posljednjem desetljeću zasigurno je pomogla u tome da su brojne informacije javnih vlasti dostupnije nego u eri prije interneta, kada je bilo nezamislivo surfati službenim dokumentima neke gradske ili državne uprave (naravno, pri tome trebamo uzeti u obzir da nisu svi građani informatički pismeni i da nemaju svi pristup internetu). Transparentnost podataka omogućuje građanima donošenje boljih odluka; istovremeno, kad su odluke vladajućih transparentne smanjuje se korupcija u društvu. Nije slučajno da je upravo pravo na pristup informacijama jedno od ključnih prava građana pa tako i u području okoliša, gdje je ovo pravo prvi i temeljni stup Arhuške konvencije. Zakon o pravu na pristup informacijama pripisuje obavezu da tijela javne vlasti na svojim internetskim stranicama objavljuju brojne informacije, i to na lako pretraživ način. No, upravo u ovome potonjem vlasti prečesto zakazuju, a zasigurno za to nisu krivci administratori portala...

Otvorenim podacima (i) do posla

Izvor: Zelena Istra

Javne uprave imaju zakonsku obavezu objaviti veliki broj podatka: opće akte i odluke vezane za područje svoga djelovanja, postojeće zakone, kao i njihove nacrte, godišnje planove, programe, strategije, financijska izvješća, podatke o izvoru financiranja, proračun, informacije o dodijeljenim potporama, donacijama, uključujući popis korisnika i visinu iznosa, zapisnike i zaključke sa sjednica, informacije o postupcima javne nabave, informacije o izvršavanju ugovora, obavijesti o raspisanim natječajima, način ostvarenja prava na pristup informacija, priopćenja, vijesti...

Međutim, svi ti podaci nisu uvijek prisutni on-line, a događa se da se informacije vrlo teško pronalaze čak i kad su objavljene na internetu...

PROČITAJ VIŠE...