Apartmanizacija bez granica?: HDZ-ov zakon za betonizaciju obale

betonizacija obaleDok se javnost zabavlja još nedorečenim Zakonom o legalizaciji objekata, potpuno u drugi plan pale su izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji koje će biti predložene ovaj tjedan i imaju znatno dalekosežnije posljedice. Teško se oteti dojmu da je legalizacija bespravnih objekata izvučena ispod prašine starih ideja, iako je teško provediva i potpuno neizvjesna, samo s jednim razlogom – da se skrene pozornost sa Zakona o gradnji, otkriva Nacional. Upravo taj zakon investitorima omogućava milijunske zarade, ukida važne kontrole nad prostorom i prijeti pražnjenju blagajni gradova i općina koje su ionako na izdisaju...


ZIĐAM, LAKŠE ZIĐAM

Apartmanizacija bez granica: HDZ-ov zakon za betonizaciju obale

Gradnja zgrada od obalne crte pomiče se na 100 metara umjesto prijašnjih 300 metara, na otocima 70 umjesto prijašnjih 100, zgrade mogu biti dvostruko veće i imati podrum od čak 1000 kvadrata

Piše; Ivan Pandžić / Nacional
Izvor: Nacional, T-Portal

građenjeZa razliku od Zakona o legalizaciji koji može i ne mora uspjeti bez ikakvih većih posljedica, izmjene čak 122 od 354 članka iznimno važnog Zakona o gradnji dugoročno definiraju prostor i investicije u Hrvatskoj. Izmjene se najkraće mogu opisati kao 'investor friendly' (koje ide na ruku investitoru) zbog brojnih olakšanja u proceduri dobivanja dozvola, ali Zakon je prepun spornih odredaba.

Jedna od najvažnijih izmjena jest dopuštanje etažiranja i prodaje apartmana u turističkim zonama, označenim kao T1 i T2 (razlikuju se samo po omjerima predviđenih postotaka hotela i apartmana). Sedam godina se pomoću te odredbe o zabrani etažiranja čuvala obala od apartmanizacije, a sada se ministar Branko Bačić, nasljednik Marine Matulović Dropulić u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, odlučio odreći te zaštite, bez konkretnog obrazloženja.

Dok se javnost zabavlja brojkama od 150 tisuća nelegalnih objekata i državnom zaradom od 10 milijardi kuna – iako su one potpuno proizvoljne jer u Hrvatskoj ne postoji točna evidencija nelegalnih objekata – potencijalni investitori u turističke zone u tišini čekaju izmjene zakona koji će im omogućiti milijunske zarade.

Naime, da bi udvostručili svoju zaradu, prema novim izmjenama Zakona investitori koji su kupovali zemljište u zonama T1 i T2 ne moraju ni lopatu zakopati. Primjerice, zemljište u Splitsko-dalmatinskoj županiji u tim se zonama sada prodaje po cijeni 50-80 eura za četvorni metar. Na istim lokacijama građevno zemljište vrijedi dvostruko više.

dozvoljeno etažiranje u turističkim zonamaNakon izmjena Zakona kojim se dopušta etažiranje bit će moguće prodati zemljište i ostvariti zaradu do 100 posto u odnosu na cijenu koju su platili. Slična situacija je i u drugim turističkim županijama, naročito u slučaju zadarskog naselja Punta Skala, gdje će, zahvaljujući novim zakonskim uvjetima, austrijski vlasnik Falkensteiner, uprihoditi oko 440 milijuna kuna, ističe Nacional.

U Hrvatskoj, naime, postoji oko 500 turističkih zona (T1 iT") koje se prostiru na više od 15 milijuna četvornih metara. Većina nije razvijena upravo zbog nemogućnosti etažiranja, a time i nemogućnosti prodaje objekata. Izmjene Zakona o gradnji to stubokom mijenjaju, a da nisu razrađeni kriteriji koji bi bili balans između starog i novog zakona, stare i novonastale situacije.

Brojne nevladine udruge i stručnjaci s jedne strane zalagali su se za zabranu etažiranja kao sredstva očuvanja obale od devastacije, a s druge strane ulagači tvrdili da im je nemoguće (neisplativo) ulagati ako se zabrani prodaja.

Nacional izdvaja najvažnije izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji:

- dozvola etažiranja u zonama T1 i T2, čime se dopušta njihova prodaja, što je sedam godina bilo strog zabranjeno;

- više ne treba ishoditi lokacije i ostale dozvole za prenamjenu građevina, primjerice, turistički apartmani jednostavno postaju stanovi i obratno;

- župani, a ne više Ministarstvo, daju suglasnosti za detaljnije planove unutar 1000 metara od obale, čime se gubi važna poluga kontrole;

- plaćanje komunalnog i vodnog doprinosa više nije uvjet za dobivanje dozvole za gradnju;

obala- zgrade za gospodarsku aktivnost mogu se graditi na 100 metara od obalne crte umjesto 300 (na otocima 70 umjesto prijašnjih 100) i mogu biti dvostruko veće, imati podrum od čak 1.000 kvadrata te biti visoke pet metara;

- upotrebna dozvola mora se upisati u zemljišne knjige, ako nije upisana, smatra se da se nema, sve zgrade će to trebati učiniti;

- u zaštićenom obalnom području briše se ograničenje u naseljima za hotel od 80 kreveta i da se mora planirati: sada može biti na bilo kojem području bez ograničenja;

- investitori će moći izgraditi ceste o svom trošku na svom zemljištu, ali ih moraju predati lokalnoj upravo bez naknade; dosad im se za to plaćalo;

- investitori više ne moraju čekati okončanje spora države i lokalne uprave kako bi gradili na zemljištu, ali moraju od njih oboje dobiti suglasnost;

- skraćenje svih rokova za donošenje prostornih planova, u nekim slučajevima i za 50 posto, opće pojednostavljenje procedura;

- inspektorima je obveza podnijeti optužni prijedlog i kaznenu prijavu protiv kršitelja zakona, a ne kao dosad – samo zatvoriti gradilište;

- lokalni zavodi za prostorno planiranje po novim odredbama ne smiju izrađivati planove – to se prepušta tržištu;

- prije četiri godine uvedenim povjerenstvima koja ocjenjuju izgled neke zgrade toliko su smanjene ovlasti da ih je moguće i ugasiti;

- prije natječaja ili za koncesiju više ne treba imati lokacijsku dozvolu za projekt, nego se ona mora dobiti do potpisivanja ugovora, pa investitor ima otvorenije ruke u pregovorima o izgledu objekta;

- zemljište će se ipak moći parcelizirati i kad se po zakonu zemljište dodijeli bivšim vlasnicima, što je veliko olakšanje postupka;

- ako se izmjena radi samo na 10 posto prostora, nema prethodne rasprave, tj. isključuje se stručna javnost;

- cijene izrade planova moraju biti maksimalne komorske, što donosi pojeftinjenje;

- zgrade moraju imati energetski certifikat prije korištenja, inače je predviđena kazna od 25 tisuća kuna;

- niži plan više nije nevažeći ako je samo jedan njegovi dio neusklađen s višim planom;

- jednostavnija rekonstrukcija zgrade, jednostavnije do lokacijske dozvole, izmjena uvjeta prije i u tijeku gradnje i općenito pojednostavljenje svih procedura;

- investitori će bez natječaja moći birati tko će izrađivati planove za bilo koju vrstu gradnje za njihovo zemljište;

- otvorena mogućnost za mnogo više građevina za koje ne treba dozvola, ali tek treba donijeti uredbu na koje će se to građevine odnositi.


starac i obala

Who's Online

We have 574 guests and no members online