DUGI RAT

Na današnji dan 1981. umro je Miroslav Krleža, jedan od najvažnijih književnika u hrvatskoj povijesti (7. srpnja 1893. - 29. prosinca 1981.).
Bio je pisac, erudit i enciklopedist, kulturni reformator. Pokrenuo je i uređivao nekoliko časopisa (Plamen, Književna republika, Danas, Pečat). Djela, koja obasežu više od pedeset svezaka, objavljena su mu kao pojedinačni naslovi i nakladničke cjeline u desecima izvornih izdanja i u prijevodu na mnoge jezike. Dobitnik je mnogih književnih nagrada, od kojih se u međuratnom razdoblju ističe niz Demetrovih nagrada za najbolje drame, a u poslijeratnom Ninova nagrada za roman godine, Njegoševa nagrada i nagrada Struških večeri poezije.
Miroslav Krleža najveći je hrvatski pisac dvadesetog stoljeća, čovjek kakav se u kulturi neke zemlje pojavljuje jednom u stotinu i više godina. Njegovo djelo danas je manje više nepoznato široj čitateljskoj publici, jer Krleža sad, u političkim i društvenim okolnostima u kojima živimo, spada u red politički nepoćudnih pisaca.

- Hrvatstvo bi trebalo da već prestane biti "ljubavlju rodoljuba", jer od te dugotrajne "ljubavi", kao i od one biblijske, nije hrvatskom narodu granulo sunašce slobode.   
 
(citat iz "Nekoliko riječi o malograđanskom historizmu uopće")

- Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika: dvojice generala i jednoga fratra (citat iz jedne moje novele), kojima se sada pridružio još jedan brončani biskup, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni.

(citat iz "Panorama pogleda, pojava i pojmova 1-5")

Tako je pisao i govorio Krleža.