Vlada ima plan za spajanje općina

Postojeći regionalni ustroj u Hrvatskoj nije rezultat povijesnih, demografskih, geografskih ili ekonomskih čimbenika, već političke instrumentalizacije i izbornog inžinjeringa. Mreža korupcije, klijentelizma i nepotizma kreće baš iz tako razmrvljenog teritorijalnog ustroja Hrvatske.
Pametna lokalna i područna (regionalna) samouprava trebala bi imati 5 regija i 123 urbana centra. Čelnici tih jedinica lokalne samouprave trebali bi imati najviše dva mandata, a učinkovito upravljanje bit će omogućeno fiskalnom decentralizacijom, tj. prijenosom ovlasti i odgovornosti za pružanje javnih usluga. Pametni gradovi će biti nositelji novog razvoja. Podjela na regije uključuje četiri prirodne regije i petu, koja bi uključivala Zagreb i okolicu, a bila bi organizirana na načelima metropolitantske federacije. Ovakav teritorijalni ustroj omogućit će formiranje većih, financijski i organizacijski snažnijih jedinica, osposobljenih za obavljanje većeg opsega javnih poslova. Dalmacija bi bila jedna od pet samoupravnih regija koja bi obuhvaćala postojeću Zadarsku, Šibensko - kninsku, Splitsko - dalmatinsku te Dubrovačko - neretvansku županiju, uz dodatak triju općina Ličko - senjske županije koje gravitiraju Zadru (Lovinac, Udbina, Donji Lapac) sa 862.869 stanovnika.
Ovo je prijedlog Ivana Koprića iz 2013., odnosno Instituta za javnu upravu i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, iz Koprićevog rada “Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj”.
Naravno, vlada RH ima svoj plan za... spajanje općina. Kakav? Saznati ćemo uskoro jer vlada će na jednoj od sljedeće dvije sjednice konačno donijeti odluku koja će definirati kriterije za spajanje općina, piše Jutarnji list.
Saznajte više u nastavku članka..

MB, Jutarnji List

Prema neslužbenim informacijama, navodi jutarnji dnevnik, uz različite financijske potpore koje će dobivati za stvarno spajanje, država će na sebe preuzeti i dugove lokalnih jedinica. Spajanje će izgledati tako da će veća općina praktički preuzimati manju, a kao poticaj država će preuzeti njihove dugove, ali dobivat će i značajnu novčanu potporu.

Tako će spojena, nova općina dobiti dvostruki iznos onoga koji je manja općina dosad dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina koje će lokalne jedinice koristiti namjenski za infrastrukturne projekte.

Općine koje se odluče samo funkcionalno spajati, odnosno one koje se odluče za obavljanje pojedinih zajedničkih poslova, također će dobiti poticaje, od kojih je najvažniji taj da će imati potporu za troškove tekućeg poslovanja, odnosno uglavnom za trošak zaposlenih. Poticaji za funkcionalna spajanja ovisit će o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.

Funkcionalno spojene općine zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Početni parametri za razradu modela bit će potrebe općina, proračunski kapaciteti, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga.

Pojedina općina, kako je to predviđeno Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, imat će pravo na sufinanciranje ako je uključena u zajedničko obavljanje određenih poslova, za koje barem jedan obavlja zajednički s drugom jedinicom. U tom bi slučaju imala pravo na određeni postotak sufinanciranja izdataka svog proračuna ostvarenih u tu svrhu u prethodnoj godini.

Za svaki dodatni posao iznos sufinanciranja povećavao bi se za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja. Ovo je jedna od najvažnijih reformi lokalne samouprave koja se pokušava provesti više od desetljeća, ali nijedna Vlada dosad ju nije niti počela, piše novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.

Povezani članci

Who's Online

We have 101 guests and no members online