Koliko nas ima?
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 16 Sjecanj 2022
Sve je šokirao očekivani podatak o prvim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS) - Hrvatska je 2021. imala 3.888.529 stanovnika. Svega 3,9 milijuna. Loše demografske prognoze su nažalost ostvarene. U proteklih 10 godina Hrvatska je izgubila čak 396.360 stanovnika, skoro 10% stanovništva! Slikovito rečeno, to je kao da smo odjednom izgubili cijelo stanovništvo Splita i Rijeke. A možda i više jer brojni koji su otišli u pečalbu još nisu odjavili mjesto boravišta, jer lijepo im dođe hrvatsko zdravstveno osiguranje i neke druge javne usluge kad im zatrebaju. Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana.
Osim stanovništva, opada i broj kućanstava, pokazuje zadnji popis stanovništva. No s druge strane, zanimljivo, raste broj stambenih jedinica, ponajprije u priobalnim županijama, što se može pripisati bavljenju turističkom djelatnošću. Samo 3 grada, Zagreb, Split i Rijeka, imaju više od 100 tisuća stanovnika. Osijek je pao ispod tog broja. Koliko smo kao nacija stari i obrazovani, čime se bavimo, kolika je zastupljenost pojedinih nacionalnosti i kakva su nam etnokulturalna obilježja - saznat ćemo idućih mjeseci. ali ne gajimo neke velike nade...
A kakva je demografska situacija u našoj maloj općini? Koliko nas ima?
Nažalost, odgovor je - sve manje. Prema popisu stanovništva iz 2021. u općini Dugi Rat živi 6.904 stanovnika, što je pad od 2.65% odnosu na 2011. kada nas je bilo 7.092!
Pozdrav svim Dugoraćanima u domovini i inozemstvu. Vidimo se za Uskrs i na ljeto... dotad, pošaljite kući koji eurić!
Osim stanovništva, opada i broj kućanstava, pokazuje zadnji popis stanovništva. No s druge strane, zanimljivo, raste broj stambenih jedinica, ponajprije u priobalnim županijama, što se može pripisati bavljenju turističkom djelatnošću. Samo 3 grada, Zagreb, Split i Rijeka, imaju više od 100 tisuća stanovnika. Osijek je pao ispod tog broja. Koliko smo kao nacija stari i obrazovani, čime se bavimo, kolika je zastupljenost pojedinih nacionalnosti i kakva su nam etnokulturalna obilježja - saznat ćemo idućih mjeseci. ali ne gajimo neke velike nade...
A kakva je demografska situacija u našoj maloj općini? Koliko nas ima?
Nažalost, odgovor je - sve manje. Prema popisu stanovništva iz 2021. u općini Dugi Rat živi 6.904 stanovnika, što je pad od 2.65% odnosu na 2011. kada nas je bilo 7.092!
Pozdrav svim Dugoraćanima u domovini i inozemstvu. Vidimo se za Uskrs i na ljeto... dotad, pošaljite kući koji eurić!
Tjedan intenzivne rusko-američke diplomacije
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 09 Sjecanj 2022
Ovog ponedjeljka kreće prva runda pregovora u Ženevi između SAD-a i Rusije po pitanju napete situacije oko Ukrajine te glede ruskih sigurnosnih zahtjeva. Podsjetimo, Rusija traži od SAD-a i NATO-a da se zaustavi bilo kakvo daljnje širenje NATO saveza prema istoku. Također traži da se američka vojska povuče iz svih zemalja koje su nekoć bile članice Varšavskog pakta bez obzira što su iste danas članice NATO-a. Nakon sastanka u Ženevi održat će se u utorak susret ruskih i NATO predstavnika u Bruxellesu, a zatim u srijedu na redu je i sastanak predstavnika OESS-a u Beču, piše Advance.hr.
Gdje s jelom?
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 08 Sjecanj 2022
Božić prošao, Nova došla, tri Kralja već prošla i raskućena vita jela (i zelen bor) sad kad je nestalo sve te čarolije, opet je ono prvo, obično, malo drvo... Gdje s jelom?
Peovica zna točan odgovor!
Korisnici našeg komunalnog javnog poduzeća u ovom periodu, sve do 14. siječnja 2022. godine, svoje sve do jučer sjajne jelke mogu odložiti pored zelenih otoka ili donijeti na reciklažno dvorište u Zakučcu.... jer reciklažna je sudbina prirodnih jelki, one plastične spremite za sljedeće blagdane, a one u teglama posadite, savjetuju u Peovici.
Peovica zna točan odgovor!
Korisnici našeg komunalnog javnog poduzeća u ovom periodu, sve do 14. siječnja 2022. godine, svoje sve do jučer sjajne jelke mogu odložiti pored zelenih otoka ili donijeti na reciklažno dvorište u Zakučcu.... jer reciklažna je sudbina prirodnih jelki, one plastične spremite za sljedeće blagdane, a one u teglama posadite, savjetuju u Peovici.
Što se mijenja ove godine, nova pravila i propisi
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 02 Sjecanj 2022
S prvim danom nove 2022. godine na snagu stupaju brojni propisi. Već od 1. siječnja, mijenja se način na koji će trgovci označavati sniženja cijena i proizvode koji su na akciji. Minimalna plaća raste za oko 350 kuna neto i iznosit će 4687,50 kuna bruto. Promjene u Zakonu o radu jasnije će definirati rad putem internetskih platformi i rad od kuće. Također, definirat će se i vrijeme dostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove. Uz to, poslodavci s više od 50 zaposlenih morat će imati pravilnik o zviždačima. Novi je i maksimalni iznos plaće zaštićen od ovrhe koji će iznositi 4.724 kune. Porez na dobit je s 12 posto snižen na 10 posto - za obveznike s prihodom do 7,5 milijuna kuna. Smanjen je i porez na dohodak od kapitala s 12 posto na 10 posto. Omogućeno je zapošljavanje stranaca bez prethodnog provođenja tzv. testa tržišta rada. Mladi koji čekaju svoju priliku za povoljniju kupovinu nekretnine vjerojatno su već počeli sakupljati potrebnu dokumentaciju i krenuli u potragu za svojim novim domom. Novi natječaj za subvencije za stambene kredite se očekuje u ožujku i travnju 2022. Potomci naših iseljenika više neće morati dokazivati pripadnost hrvatskom narodu. Stranci rođeni od 1991. godine nadalje do kraja 2023. godine mogu zatražiti hrvatsko državljanstvo uz puno jednostavnija pravila. Za hrvatske državljane je uveden pojednostavljeni režim izdavanja dozvole ulaska u SAD. Od nove godine, Hrvati će puno lakše moći do posla u Švicarskoj. Portali i drugi izdavači elektroničke publikacije izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima odgovorni su za cjelokupni sadržaj koji objavljuju. To, nažalost, uključuje i komentare čitatelja. Osvetnička pornografija u 2022. godini postaje novo kazneno djelo. Za sramoćenje bivših partnera spremne su zatvorske kazne. Onima koji eksplicitnu snimku partnera podijele trećim osobama prijeti godina dana zatvora. U drugom kvartalu 2022. godine, doći će do poskupljenja struje i plina...
Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić s stranice Savjeti.hr nabrojali su najvažnije promjene.
Odvjetnici Dora Ljevar i Danijel Pribanić s stranice Savjeti.hr nabrojali su najvažnije promjene.
Svijet u 2021. – Godina podjela
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 30 Prosinac 2021
Svijet ni u 2021. nije našao rješenje za koronavirus, val za valom i varijanta za varijantom izmjenjivali su se gotovo kao godišnja doba, jačale su podjele na pobornike i protivnike cijepljenja, za i protiv covid potvrda. Njemačka je izgubila 'staru' kancelarku, Amerika dobila novog predsjednika, a Afganistan nove-stare talibane. Globalna borba protiv pandemije koronavirusa ulazi u iduću godinu - nejednaka dostupnost cjepiva, otpor cijepljenju i pojava zaraznijih varijanti usporili su suzbijanje covida. Antivakseri, antimaskeri, protivnici covid potvrda ili karantena svoje su nezadovoljstvo sve češće iskazivali masovnim prosvjedima. Divljaštvo u američkom Kongresu zaprepastilo je sve, a brzina talibanskog povratka na vlast vjerojatno i njih same. U Njemačkoj nije bilo šokova jer se unaprijed znalo da Angela Merkel odlazi, ali su poslovično suzdržani Nijemci svoju najdugovječniju kancelarku ipak ispratili s ponekom emocijom. Pretkraj godine ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo je pokazao mišiće nagomilavši vojsku uz granicu s Ukrajinom i tražeći od "uncle Sama" zaustavljanje širenja NATO-a prema Rusiji, a u Glasgowu se okupio sav politički svijet u pokušaju da spasi ovaj stvarni...
Badnjak u Dugom Ratu
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 25 Prosinac 2021
Kao i svake godine, općina Dugi Rat i Turistička zajednica općine Dugi Rat pozivali su nas na bakalar na badnje jutro. I mi smo došli, naravno. Na predblagdansko druženje uz čašicu razgovora, fritule i porciju bakalara i njoka s kozicama. Chef Rino i njegova ekipa iz Dalmatinske špice u suradnji s djelatnicima Vlastitog pogonom naše općine sklonili su nas od kiše na autobusni kolodvor ispred tvornice. I lipo nam je bilo i na pričuvnoj lokaciji. Bakalar odličan, a ekipa još i bolja! Na dobro nam došlo Badnje jutro!
Plava vrpca Vjesnika Marku Rakuljiću
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 06 Prosinac 2021
Povodom blagdana Svetog Nikole dodijeljena je tradicionalna nagrada "Plava vrpca Vijesnika" 2021. U pojedinačnoj konkurenciji nagrađen je pomorac Marko Rakuljić (35) iz Krila Jesenice, koji je 22. svibnja ove godine spasio od utapanja jednog mladića iz hladne rijeke Nederrijn, pritoke Rajne, u gradu Arnhemu u Nizozemskoj. Učinio je to u prisustvu većeg broja službenih osoba koje nisu mogle ili nisu znale kako pomoći nesretniku koji je nekoliko minuta ranije pao u rijeku s mosta, javlja Pomorski radio, a prenosi Morski.hr.
- "Bio sam u salonu kruzera Jules Verne na kojem plovim kao drugi časnik palube, kad sam čuo neku galamu. Čovjek je pao s 12 metara visokog mosta, a veliki broj vatrogasaca, policajaca i drugih osoba pokušavali su ga spasiti. Vidio sam da mladić neće moći još dugo izdržati u vodi temperature svega četiri – pet stupnjeva Celzijusovih. U toj utrci s vremenom skočio sam na malu radnu splav vezanu podno krme kruzera... " - priča Marko ...
- "Bio sam u salonu kruzera Jules Verne na kojem plovim kao drugi časnik palube, kad sam čuo neku galamu. Čovjek je pao s 12 metara visokog mosta, a veliki broj vatrogasaca, policajaca i drugih osoba pokušavali su ga spasiti. Vidio sam da mladić neće moći još dugo izdržati u vodi temperature svega četiri – pet stupnjeva Celzijusovih. U toj utrci s vremenom skočio sam na malu radnu splav vezanu podno krme kruzera... " - priča Marko ...
Sveti naš Nikola, tribamo čudo!
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 05 Prosinac 2021
U skladu s trenutnom "delta" i "omikron" nevoljom koja je već ljeto, dva, zaključala svijet, i ove neobične godine će izostati brojne tradicionalne Adventske fešte i organizirani događaji u našim malim mjestima povodom nadolazećih blagdana. Ništa od velike pučke proslave Svetog Nikole na Krilu. A stiže nam i Sveta Luce, Badnjak s feštom od bakalara u Dugom Ratu i drugdje, pa Božić, Nova Godina, stižu opet i Tri Kralja,.. Teško je i zamisliti Krilo i Jesenice bez proslave njihovog patrona, Svetog Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika. Teško, ali i ove godine ništa od pučke fešte. Slaviti će se, naravno, u sigurnosti vlastitih domova, uz bogatu blagdansku trpezu, delicije mora i priobalja (soparnik!), babine kolače i naravno - darove! Darove za djecu, naravno. Njih sveti Nikola neće zaboraviti... I nadolazeći blagdani proći će bez uobičajenih javnih okupljanja, posjećivanja i zajedništva, ali ove zadnje dvije neobične godine smo naučili, ili se vratili nekim drugačijim, suzdržanijim oblicima iskazivanja bliskosti, pažnje i naklonosti, onim starim, klasičnim, došašću i Božiću možda i primjerenijima. Tradicionalnim i obiteljskim.
No lako je za nas. Mi stoici smi odavno već navikli na (našu) vječnu krizu i na sve ove bjelosvjetske. Ogrezli smo odavno u pustim stabilizacijama, nekadašnjim par-nepar i elektro redukcijama, nestašicama najosnovnijih artikala, rat i privatizaciju da ne spominjemo... Stoga u ovo blago vrijeme ne zaboravimo ni danas na susjede i potrebite, na pomaganje onima koji su u (većoj) nevolji od nas, na doniranje nesretnijima, na osmjeh i znak pažnje usamljenima i tužnima, na toplu riječ utjehe i nade bolesnima, na ljubav i davanje sebe voljenima, te na oprost i zaziv božjeg proviđenje onima koji nam i dalje čine nepravdu i nažao, nadajući se da su ovo zadnji blagdani bez zagrljaja i zajedništva na kakvo smo već u ovoj našoj toploj Dalmaciji oduvijek navikli. Da, nadamo se i ove godine Božićnom čudu, da nam svima Novo Lito bude uistinu bolje, zdravije, veselije i drukčije od ove neizvjesne godine pune izazova, straha, podjela, besparice i neizvjesnosti.
S povjerenjem u zdrav razum i znanost, s vjerom u dobre ljude i sebe, s optimizmom i ljubavlju dočekajmo u zdravlju i veselju i ove blage dane koji su pred nama, odnosno odradimo najbolje što znamo ono što već radimo iz dan u dan, da osiguramo kruh svagdašnji svojoj obitelji, za sadržajnije i smislenije življenje s najdražima u ovom ponajljepšem kutku jedinog nam doma u poznatom nam Svemiru.
No lako je za nas. Mi stoici smi odavno već navikli na (našu) vječnu krizu i na sve ove bjelosvjetske. Ogrezli smo odavno u pustim stabilizacijama, nekadašnjim par-nepar i elektro redukcijama, nestašicama najosnovnijih artikala, rat i privatizaciju da ne spominjemo... Stoga u ovo blago vrijeme ne zaboravimo ni danas na susjede i potrebite, na pomaganje onima koji su u (većoj) nevolji od nas, na doniranje nesretnijima, na osmjeh i znak pažnje usamljenima i tužnima, na toplu riječ utjehe i nade bolesnima, na ljubav i davanje sebe voljenima, te na oprost i zaziv božjeg proviđenje onima koji nam i dalje čine nepravdu i nažao, nadajući se da su ovo zadnji blagdani bez zagrljaja i zajedništva na kakvo smo već u ovoj našoj toploj Dalmaciji oduvijek navikli. Da, nadamo se i ove godine Božićnom čudu, da nam svima Novo Lito bude uistinu bolje, zdravije, veselije i drukčije od ove neizvjesne godine pune izazova, straha, podjela, besparice i neizvjesnosti.
S povjerenjem u zdrav razum i znanost, s vjerom u dobre ljude i sebe, s optimizmom i ljubavlju dočekajmo u zdravlju i veselju i ove blage dane koji su pred nama, odnosno odradimo najbolje što znamo ono što već radimo iz dan u dan, da osiguramo kruh svagdašnji svojoj obitelji, za sadržajnije i smislenije življenje s najdražima u ovom ponajljepšem kutku jedinog nam doma u poznatom nam Svemiru.
Advent na Krilu
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 05 Prosinac 2021
Svim brodarima, pomorcima i putnicima čestitamo njihov dan! Svoj djeci također čestitamo blagdan svetog Nikole. Kriljani navečer, uoči blagdana sv. Nikole, ni ove godine zbog dobro poznatih epi..neprilika neće prirediti tradicionalnu veliku feštu u luci Krilo. Proslava blagdana svetog Nikole na Krilu nastaviti će se u vjerskom ozračju, svetim misama.
A bit će adventa i na Krilu. Lokacija otvorenja je ispred hotela Krilo kod adventske kućice u ponedjeljak, 6.12.2021. u 21 sat, a na rivi ispred Sea Wings bara proveseliti ćemo se uz koncert polularnog banda Festivo. Svi mještani naše općine Dugi Rat i svi oni koji se tako osjećaju pozvani su da se pridruže na otvorenju prvog adventa u Krilu Jesenice. Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.
A bit će adventa i na Krilu. Lokacija otvorenja je ispred hotela Krilo kod adventske kućice u ponedjeljak, 6.12.2021. u 21 sat, a na rivi ispred Sea Wings bara proveseliti ćemo se uz koncert polularnog banda Festivo. Svi mještani naše općine Dugi Rat i svi oni koji se tako osjećaju pozvani su da se pridruže na otvorenju prvog adventa u Krilu Jesenice. Ulaz je besplatan, a ni izlaz se ne naplaćuje.
Upaljena druga adventska svijeća
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 05 Prosinac 2021
Druga adventska svijeća upaljena je u subotu na adventskom vijencu na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu i time su i Dugoračani službeno obilježili ulazak u drugi tjedan došašća olitiga adventa.
Druga adventska svijeća, svijeća ljubavi ili betlehemska svijeća, pali se u čast jaslica u kojima je mali Isus boravio u štali, odmah po svom rođenju. Paljenju svijeće nije prethodio neki prigodni program, ali svijetlo je upaljeno i svijeća gori...
Već godinama u Dugom Ratu se pale adventske svijeće na vijencu koji svake godine izrađuju naši umjetnici, članovi Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat, a dodatno ga ukrašavaju djeca iz dugotatskog vrtića s svojim odgojateljicama. Bilo bi lijepo da ovo postane prava, dugogodišnja tradicija koju će osim spomenutih prigliti i drugi, te da ćemo se pred paljenje novih svijeća prigodno okupiti u nekom dvoznamenkastom broju i malo podružiti uz neki prigodni program i nekakve fritule. Vrijeme je!
Druga adventska svijeća, svijeća ljubavi ili betlehemska svijeća, pali se u čast jaslica u kojima je mali Isus boravio u štali, odmah po svom rođenju. Paljenju svijeće nije prethodio neki prigodni program, ali svijetlo je upaljeno i svijeća gori...
Već godinama u Dugom Ratu se pale adventske svijeće na vijencu koji svake godine izrađuju naši umjetnici, članovi Poljičke likovne udruge "Krug" Dugi Rat, a dodatno ga ukrašavaju djeca iz dugotatskog vrtića s svojim odgojateljicama. Bilo bi lijepo da ovo postane prava, dugogodišnja tradicija koju će osim spomenutih prigliti i drugi, te da ćemo se pred paljenje novih svijeća prigodno okupiti u nekom dvoznamenkastom broju i malo podružiti uz neki prigodni program i nekakve fritule. Vrijeme je!
Stiže nam najmilije vrijeme u godini
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 27 Studeni 2021
Ovog vikenda ulazimo u doba godine koje je najmilije mnogima – Došašće, Advent i priprema za Božić. Dobro, meni je najmilije lito, ali tko mene išta pita... Vrijeme je ovo kada se vjernici pripremaju za najradosniji blagdan, vrijeme je to pojačane kupovine, pa su sretni i svi trgovci i uslužne djelatnosti, Vlado Šeks, Ivana i ostali iz Ministarstva financija, vrijeme je to kada se ukrašavaju i kite kuće, ulice, mjesta i gradovi, vrijeme kad marljive udruge pripremaju adventske programe, na trgovima niču "kućice", fritule koje mirišu u svih 16, kušaju se bokuni preplaćenih delicija, toče se bočice veselja i čašice razgovora prijatelja u druženju na otvorenom, a danas i ne može drukučije doli pod golom kapom nebeskom... Lipi svjetovni duh kraja godine, olitiga božićni duh, zavlada među cjepljenima i necijepljenima i bezopasno se raširi cijelim svitom...
Trg svetog Josipa u Dugom Ratu lijepo je uređen, noću lampice malobrojnim šetačima svijetle poput onih u Božićnom selu u Docu Gornjem, moderna jelka nekad radi na par-nepar, ali uvijek daje moderniji "look" našem trgu, Adventski vijenac su "Krugovalci" i ove godine šesno ukrasili, a djeca iz našeg vrtića će ga, dočim kiša stane, još malo "skockati" i poigrati se oko njega idućih dana.
U svetu nedjelju valjalo bi prije treće mise upaliti i prvu adventsku svijeću. A ako "omikron" i covid boysi dozvole, valjalo bi se barenko iduće adventske nedjelje, poslije treće mise, na trgu Svetog Josipa malo podružiti sa susjedima i prijateljima na otvorenom, oko adventske "kućice" i nazdraviti boljem, zdravijem, novom litu...
Vrime je!
Trg svetog Josipa u Dugom Ratu lijepo je uređen, noću lampice malobrojnim šetačima svijetle poput onih u Božićnom selu u Docu Gornjem, moderna jelka nekad radi na par-nepar, ali uvijek daje moderniji "look" našem trgu, Adventski vijenac su "Krugovalci" i ove godine šesno ukrasili, a djeca iz našeg vrtića će ga, dočim kiša stane, još malo "skockati" i poigrati se oko njega idućih dana.
U svetu nedjelju valjalo bi prije treće mise upaliti i prvu adventsku svijeću. A ako "omikron" i covid boysi dozvole, valjalo bi se barenko iduće adventske nedjelje, poslije treće mise, na trgu Svetog Josipa malo podružiti sa susjedima i prijateljima na otvorenom, oko adventske "kućice" i nazdraviti boljem, zdravijem, novom litu...
Vrime je!
Tko leti vrijedi..
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 26 Studeni 2021
S ovim zadnjim poskupljenjem svaki građanin je za francuske avione dao otprilike 300€. Najjeftiniji složeniji francuski proizvod koji se prodaje u Hrvatskoj, i ujedno najjeftiniji osobni automobil u kojem više od dvije osobe mogu putovati duže od 50 km je Dacia Sandero. Na svakom takvom automobilu koji je izbor štedljivih ili onih koji nemaju druge mogućnosti Republika Hrvatska svakom građaninu uzme oko 500-600€ PDV-a više nego Republika Francuska svojim znatno financijski potkovanijim stanovnicima, a na onim skupljima i znatno više.
Kupovinom (francuskih aviona) nismo mogli pametnije potrošit novce, pogotovo ne na bolnice ili nedajbože škole, i jednog i drugog imamo previše i nekvalitetno. Ionako već nema nitko za predavat matematiku, a još malo ni za operirat nešto složenije od slijepog crijeva. Bit će i dobro ako ove avione bude tko imao vozit. Bijeda je najgora bolest, ubija dugo i polako.
FB Nikša Marinović
Kupovinom (francuskih aviona) nismo mogli pametnije potrošit novce, pogotovo ne na bolnice ili nedajbože škole, i jednog i drugog imamo previše i nekvalitetno. Ionako već nema nitko za predavat matematiku, a još malo ni za operirat nešto složenije od slijepog crijeva. Bit će i dobro ako ove avione bude tko imao vozit. Bijeda je najgora bolest, ubija dugo i polako.
FB Nikša Marinović
Nadbiskup Mate Uzinić, glas razuma u pustinji
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 24 Studeni 2021
Što zastupa tiha većina, a što glasna manjina? Zašto se ne vjeruje znanosti? Gdje je granica prava pojedinca i prava zajednice?, pitanja su na koja zabrinuti zbog stanje našeg društva u vrijeme Covida mnogi intelektualci pokušavaju dati odgovor. Jedan od njih je i nadbiskup koadjutor Riječke nadbiskupije i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije monsinjor Mate Uzinić. Govoreći o pismu Hrvatske biskupske konferencije, koje ne slijedi poruke pape Franje, rekao je da je pismo zloupotrebljeno, ali i da u njemu ima elemenata koji nisu toliko istaknuti, a važni su. Recimo, potiče se na promišljanje i na konstruktivnu suradnju. Odbijanje testiranja i cijepljenja nije ono što su biskupi i Stalno vijeće hrvatske biskupske konferencije željeli poručiti s tom porukom, poručio je. Komentirajući prosvjede u Zagrebu, gdje su i neki od članova klera istupili, rekao je:
- "To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranju vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao (op. a. fra Lazar Perica). Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje. Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo, negoli zlo čini. Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome koristi kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi”, kazao je naš poljičanin, Mate Uzinić.
- "To nije vjera, to je ideologija, ideologiziranju vjere, a onda to više nije vjera. Osvrnuo bih se na govor koji je jedan od redovnika izrekao (op. a. fra Lazar Perica). Poznajem ga i žao mi je što je krenuo u tom smjeru, ali u tom govoru se više prikazuje kao aktivist nego svećenik. Nemam namjeru tjerati nikoga da s oltara ljude poziva da se cijepe. To nije naše poslanje. Ne smijemo si dozvoliti da govorimo ljudima da se ne cijepe i uključiti se u aktivizam jer to nije naše poslanje. Reći ću samo jednu stvar koja je meni bila poticaj i da se cijepim, i da se trudim oko epidemioloških mjera, i da donosim određene odluke vezane za mjere za ponašanje u crkvi. Ja bih, kao katolički svećenik, puno radije da, ako je to potrebno, umrem zbog toga što sam se cijepio negoli da ja, zbog toga što se nisam cijepio, bilo kome uzrokujem bolest i smrt. To je kršćanski stav, to je stav na koji nas poziva Isus Krist, radije na sebe preuzima zlo, negoli zlo čini. Radije na sebe preuzima muku i smrt, negoli čini da bi drugi umirali ili da bi im bilo loše. On svu našu bijedu preuzima na sebe. Evo u tom kontekstu je papin poziv na cijepljenje kao čin ljubavi. Žao mi je što se vjerske osjećaje ljudi zloupotrebljava, što su ljudi očito iracionalni i što se vjera koristi u svemu tome koristi kao nekakav motor za nešto što ne samo da nema veze s vjerom, nego se pravoj vjeri, kršćanskoj vjeri – protivi”, kazao je naš poljičanin, Mate Uzinić.
Građanska inicijativa 'ZA Dugi Rat' organizira potpisivanje peticije
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 21 Studeni 2021
U Dugom Ratu u organizaciji Građanske inicijative 'ZA Dugi Rat' i dalje traje potpisivanje peticije 'Spasimo Dugi Rat - riješimo se šljake!'.
- "Tvrtka Projekt uvala koja je područje bivše tvornice ferolegura Dalmacija na Dugom Ratu zagadila otpadom, odnosno šljakom, prije deset godina je dobila obvezu sanacije zemljišta, no na to se oglušila i nije napravila ništa. Dugoraćani su pak opasnim tvarima izloženi kroz zrak, zemlju i vodu. Država pred svime zatvara oči. Ukoliko se nadležne institucije ne pokrenu, RH očekuju ogromne kazne koje ćemo plaćati svi mi. Pomozite nam u borbi protiv nepravednih odluka, podržite ovu inicijativu za zdravlje ljudi i Dugi Rat" - poručuju iz Inicijative te pozivaju na potpisivanje peticije koje će trajati i dalje.
- "Tvrtka Projekt uvala koja je područje bivše tvornice ferolegura Dalmacija na Dugom Ratu zagadila otpadom, odnosno šljakom, prije deset godina je dobila obvezu sanacije zemljišta, no na to se oglušila i nije napravila ništa. Dugoraćani su pak opasnim tvarima izloženi kroz zrak, zemlju i vodu. Država pred svime zatvara oči. Ukoliko se nadležne institucije ne pokrenu, RH očekuju ogromne kazne koje ćemo plaćati svi mi. Pomozite nam u borbi protiv nepravednih odluka, podržite ovu inicijativu za zdravlje ljudi i Dugi Rat" - poručuju iz Inicijative te pozivaju na potpisivanje peticije koje će trajati i dalje.
Obavezne covid-potvrde
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 16 Studeni 2021
Od danas su potrebne EU covid-potvrde za ulaz zaposlenicima i korisnicima u sve javne i državne institucije, kao i one na lokalnoj razini, uz poruku da je osnovni cilj zaštititi zdravstveni sustav kako bi bio dostupan svim bolesnicima. Za one koji nisu cijepljeni ili nisu preboljeli covid, uvodi se sigurnosna mjera obveznog testiranja na koronavirus.
Kontrola će se provoditi pomoću covid go aplikacije prilikom ulaska u prostorije, a oni koji odbiju testiranje ili pokazati potvrdu ne mogu ući u prostor. To znači da će vam covid-potvrda biti potrebna i za odlazak u Finu, na šalter MUP-a po dokumente, poštu, kao i u banke koje su u vlasništvu države. Izdana i preporuka drugim (privatnim) poslodavcima da provode slično. Za ljekarne vam covid-potvrda neće biti potrebna.
HZZO je objavio popis certificiranih laboratorija i popis ustanova primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u kojima je moguće obaviti testiranje i izdavanje EU digitalnih covid-potvrda.
Kontrola će se provoditi pomoću covid go aplikacije prilikom ulaska u prostorije, a oni koji odbiju testiranje ili pokazati potvrdu ne mogu ući u prostor. To znači da će vam covid-potvrda biti potrebna i za odlazak u Finu, na šalter MUP-a po dokumente, poštu, kao i u banke koje su u vlasništvu države. Izdana i preporuka drugim (privatnim) poslodavcima da provode slično. Za ljekarne vam covid-potvrda neće biti potrebna.
HZZO je objavio popis certificiranih laboratorija i popis ustanova primarne zdravstvene zaštite (PZZ) u kojima je moguće obaviti testiranje i izdavanje EU digitalnih covid-potvrda.