Svako naše malo misto..

"Svako naše malo primorsko misto jema svoga kroničara, ljetopisca. Čin se ujutro digne iz posteje, sede za stol, naravski u tinelu, jer istorijska važnost posla ne dopušća da škritorij bude u kužinu, pa uz bilu kaju i biškotine marljivo bilježi ča se dogodilo..."

Nije zgoreg počet s velikim Smojom i njegovim Malim mistom. Nemoš falit..
Neke su naše istine vječne, a jedna od njih je da je splet života i lokalne "politike", njenih protagonista i sve ovo što se plete i vrti uokolo tog vretena u našim malim mjestima i dalje nepresušno vrelo "mudrosti", zdenac nepresušne inspiracije nad kojim bi njeni vičniji i temeljitiji pratitelji mogli vječno uranjati svoje pero, bližiti mikrofon, "trošiti" tipkovnicu ili role filma, a netko ambiciozniji umjesto kratkih lokalno-portalskih zapisa u (ne)vremenu, mogao bi, recimo, s vremenom kronološki ukoričiti i nekoliko tomova debelih zbirki i sveski "kapitalnih" (ne)djela lokalne naive i samopropadanja u režiji nas samih i naših na izborima od naše ruke opunomoćenih sumještana.
Pratili su sve to i puno više te izvještavali u medijima, kako u našoj Slobodnoj Dalmaciji tako i u nekim lokalnim medijima koji su izlazili neko vrijeme, živjeli i nekako više ili manje redovito izlazili, i gasili se dočim bi entuzijazma ili podrške (jer para, honorara, je samo u Slobodnoj bilo) nestalo, naši dragi sumještani Davor Grgat, Jerko Barbarić, Milan Buljević, Frenki Laušić, Dado Pekas, Pero Livajić,.. da spomenemo ovdje samo neke od njih..  
Za našu današnju novinarsku uzdanicu, Vinka Vukovića, dugogodišnjeg novinara i urednika Slobodne Dalmacije, i drugih novina, te prvo pero Duća, netko bi mogao reći da je "magistrirao" na Škaričićevom HDZ-u i njegovom konačnom odlasku u ropotarnicu povijesti, odnosno u političku penziju u starački dom na Zenti, a "doktorirao" u Makarskoj kronici i "bitkama" s Hloverkom i ostalim lokalnim likovima, no "docenturu" ili "profesuru" bi mogao, ako želi, odraditi na slučaju Dugog Rata, odnosno Općine Dugi Rat. Materijala ima cijelo.. brdo!  
Podjsetimo se, ne tako davno, u bivšoj državi zajedno s Omišom bili smo druga gospodarski najrazvijenija općina, ponajviše zahvaljujući bivšoj tvornici "Dalmacija" Dugi Rat i brojnim ostalim, manjim tvornicama na području Omiša, Ravnica i Zakučca, a u Lijepoj našoj nikako da do kraja realiziramo svoj veliki razvojni potencijal, koji je u 21. stoljeću, usudio bih se reći, još i daleko veći.
Ali, avaj! Sto mu gromova karbida! Što se dogodilo? Odnosno, što se nije dogodilo?
Jesenička flota i dalje se guši u neredu luke Krilo i Bajnice, svi znamo zašto. Nešto je bolja situcija na Dućama u kojima će domalo svako mjesto, brdašce ili uvala imati i svoj hotel, ili dva, i infrastrukturu koja za "pi pola" stalno kaska. A što reći za Dugi Rat i istočni dio općine koji nema ni "novu" kanalizaciju. Ah te Hrvatske vode i Projekt Jadran...
Da, Dugi Rat je i dalje velika crna točka na našoj turističkoj razglednici, ali i najveći neiskorišteni razvojni potencijal naše male općine. Nadamo se da će industrijska zona na Glavici preživjeti što joj se sprema, pa i širiti se, i da se neće "prenamijeniti" - u stambenu. Samo zato jer je to danas popularno. I oportuno.
A što se sve događalo u Lijepoj našoj od smrti naše tvornice na ovom njenom području (T1 i T2 zona Dalmacija) bila bi odlična tema, ma pravi izazov i za novi krimić ili špijunski tehno-triler Johna le Carréa, da nas veliki engleski majstor pera nije napustio lani, a kamoli ne za nekog našeg književnog aspiranta kraj ovog nepresušnog zdenca (i brda!) inspiracije, koji bi s ovom iole zanatski dobro odrađenom top temom bio skoro pa sigurni dobitnik niza hrvatskih književnih nagrada (a možda i koje britanske), od Vladimira Nazora, pa do Kiklopa za hit godine, za 2021. ili neko od narednih ljeta, jer nema priše za našeg anonimnog autora!, jerbo ova naša političko-gospodarsko-sudbena trakavica s sporim mjenama status quo-a i podgrijanog suspensea tek se razvija... nije Kruni priša! Pa ipak, na Dućama se već šuška da naš proslavljeni redatelj Ivan Perić razmišlja već na neviđeno otkupiti prava za filmsku ekranizaciju ove nenapisane priče (scenaristi, evo prave prigode!) i za mini seriju od 162 epizode, za koju je, kruže glasine po Vavlju, već zainteresiran i Netflix. Ma koja La Casa de Papel? Koliko se tek ovdje toga popalilo...

I za kraj ove kratke crtice, kao što bi rekle ove nove XZY generacije... "zapratite nas i ove stranice" za više novosti o Dugom Ratu, radu udruga, društava i klubova, pogotovo onih aktivnih, o našoj općini, našim lokalnim "političarima" i njihovim idejama... jer... u Dugom Ratu i okolici ni izvan sezone, ma ni u tmurnoj, tmastoj, kišnoj jeseni, lošoj procjepljenosti od Krune i unatoč vječnom statusu quo - nikad nije dosadno.
Dapače!
 

In Memoriam: Marko Balić Brico (1935-2021)

Zatvorili su butige odavno naši urari, sitni bravari, postolari, nemaš di popravit uru, napravit rezervni ključ, stavit novi potplat na još "nove" cipele,.. izumirli su polako naši stari obrti, gasne maloobrtnička tradicija, a jedino se brice i frizeri, fala Bogu, još uvijek dobro po mistu drže i još i nešto utrže.
Jedan od tih brica koji nas je najduže šiša i brija, šjor Marko Balić Brico, odavno je u mirovini, a ubuduće će šišati i uređivati frizure te stanjivati bradice na novoj, nebeskoj adresi. Prije dva dana napustio nas je, otišao iz svog dugoračkog "home officea", a danas će ga prijatelji i familija iz njegovih Katuna ispratiti u njegov novi, vječni frizeraj...

U nastavku, umjesto oproštaja i prigodnog slova, radije pročitajte članak Marka Balića iz arhive dugoratskog portala koji je zabilježio naš dragi novinar Davor Grgat, a u kome se naš meštar, naš Brico oprostio od svog velikog prijatelja, kolege brice i velikog gentlemana Ivana Lozića Bacilaje...
 

Zdravica mladom vinu

Vinogradari i vinari na dan svoga zaštitnika svetog Martina slave krštenje mošta. U vinogradarskim i vinarskim krajevima Hrvatske svake se jeseni s nestrpljenjem očekuje 11. studenoga. Tog se dana okupljaju ljubitelji dobre kapljice, vinogradari i prerađivači vina kako bi zajednički proslavili blagdan Svetog Martina, svoga sveca zaštitnika. Druženjem u vinskim podrumima, restoranima i na uličnim priredbama počinje obred krštenja mošta. Taj se običaj štuje od davnina u svim vinogradarskim djelovima Lijepe naše, a posebno se do njega drži duž Hrvatskog Zagorja, Prigorja i Slavonije gdje je praćen pjesmom i svirkom glazbenika u narodnim nošnjama ...
 
U petak, 5.11. u jutarnjim satima, na dionici državne ceste D70, Omiš – Zakučac uslijed obilnih padalina i vjetra dogodio se odron koji za posljedicu nije imao materijalnu ili drugu štetu. Cesta je zatvorena do daljnjega (najvjerojatnije do večeras), kako bi alpinisti uklonili preostali nestabilni materijal iz zone odrona koji je ostao na litici.
Lice predmetnog pokosa se redovito čisti od nestabilnih blokova i materijala, a zadnji put u mjesecu srpnju ove godine kada je uklonjeno više od 200 kubnih metara nestabilnog materijala. Unatoč tome, upravo zbog geološke strukture stijenske mase i mnogobrojnih diskontinuiteta koji je ispresijecaju, pojavljuje se osipanje kamenog materijala sa lica pokosa, i to obično nakon nevremena, jačeg vjetra ili potresa, pojašnjavaju iz Grada Omiša.
U cilju rješavanja navedene problematike, Hrvatske ceste su u planu nabave predvidjeli izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju državne ceste na dionici Omiš-Zakučac, od km 0+150,00 do km 1+400,00, duljine cca 1.25 km. Navedeni projekt će pored rekonstrukcije same prometnice, predvidjeti metode sanacije, odnosno zaštite, na ovom dijelu državne ceste DC 70. Isto tako bitno je napomenuti kako su izvršeni radovi na obaranju i čišćenju nestabilnih blokova na državnoj cesti D70 u sklopu projekta izgradnje obilaznice Omiša.
Naime, radovi na obaranju i čišćenju nestabilnih blokova izvršeni su pod svim sigurnosnim parametrima zaštite te je istima litica kanjona stabilnija i sigurnija od eventualnih odrona, budući da je prevezeno preko sto kamiona oborenog kamenog materijala. Sve navedene aktivnosti, izvedene i planirane kao rezultat imat će u potpunosti povećanje razine sigurnosti prometa predmetne dionice, kažu u Gradu Omišu.
 

Ima li vozača u autobusu?

Vijećnici "dogovorili", ne obavjestivši načelnika, da će Delićeva 60-ka ponovo pristajati u Dugom Ratu. Cijena? "Ah, sitnica". Alan Ford? Ne. Općina Dugi Rat.
Izgleda da se nešto čudno događa u našoj općinskoj vijećnici i u novom uredu načelnika. Vijeća se tu i razgovara, dogovara, usaglašava, odlučuje, a onda u javnost kaubojski izlaze jednostrani potezi. Soliranja.
Primjer prvi. Počinju radovi na školskom igralištu, cijela svita uzvanika na gradilištu, a načelnika općine nitko nije pozvao. Makar iz pristojnosti.
Ili druga situacija. Novi načelnik oživljava zamrlu inicijativu oko statusa quo na području bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, potom ekološki osvješteni i udruženi mještani kreću u prosvjed za čisti zrak, a na tvorničkoj kapiji u podne poslije mise viđenijeg HDZ-ovca moraš tražiti svijećom među stotinama ljudi. Fali cila desna strana vijeća. Nema podrške. Ili se iza ekologije kriju nečiji drugi interesi, ostalima teško shvatljivi.   
Ili ovo jučer. Nakon nekoliko sastanaka u proteklih par mjeseci na temu Prometovanja kroz našu općinu, predsjednik Općinskog vijeća izvijestio je javnost kako je dogovoren povratak Prometove autobusne linije broj 60 u Općinu Dugi Rat. Od 2022. opet će se zaustavljati na našim stanicama i ukrcavati i iskrcavati putnike. Kao da smo im to dosad branili. Delićevci sami pali, sami se ubili, rekli bi naši stari osjetljiviji na drumske sjecikese.
- U proračunu Općine za 2022. godinu osigurat ćemo sredstva za subvencioniranje dva autoprijevoznika, te će naši mještani i gosti dobiti redovitiju i kvalitetniju uslugu javnog prijevoza. Učenici, studenti, penzioneri... moći će birati s kojim autoprijevoznikom im je povoljnije i zgodnije za putovati, te koristiti subvencioniranje pokaznih karata - obavijestio je Frane Marčić, koji je za "Slobodnu Dalmaciju" potvrdio da je i načelnik Općine Tonči Bauk podržao ovu inicijativu. Sredstva će se, najavio je, osigurati u proračunu za 2022.
Danas se na fejsu oglasio i načelnik općine rekavši da o razgovorima i dogovorima predsjednika (i dopredsjednika) vijeća sa direktorom Prometa nije do jučer bio upoznat, rekavši, između ostalog, da što to financijski znači za našu općinu nitko od njih nije ni razmišljao.

Iz ovih primjera, koji očito nisu slučajni, tužno je i prežalosno iščitati da naš načelnik i naš predsjednik (i dopredsjednik) vijeća, pa tako i njihove oprečne "pozicije" u općinskom vijeću, već mjesecima, takoreći od izbora, ne komuniciraju dobro. Velika je to šteta.

Izbori su gotovi, gospodo iz oba "tabora". Prihvatite to i "pomirite" se više! Sjedite zajedno u vijeću, pa se i ponašajte tako. Vijećnički. Suradnički. A ne po principu "pozicija - opozicija". Smanjite ega, skupite pametne glave u skup i zajedno radite na konkretnim problemima za boljitak mještana i općine. A njih ne fali. Vaše političke igre i igrice nikog normalnog ne zanimaju. Vratite se tome mjesec dana pred nove lokalne izbore. Dotad, RAZGOVARAJTE, surađujte, radite... zato smo glasali za Vas, a ne da se... svađate.
 
... jerbo škicat će neka šesna dama u štiklama lipe noge, ne daj Bože ne uvati li je netko brz i spretan, pa padne s svojih visina, moglo bi doći i do kakvog prijeloma, zatvorenog, otvorenog, a može i neki usamljeni šetač izgubiti korak, napravit škerac, i ode kvragu gležanj na par dana, tjedan, ništa od košarke na Streljani, ništa od baluna na pomoćnom, lezi doma i gledaj Arene, a sve zato što lola nije gledao di ide, što ju je pogledao u oči, ogledala duše, a ne doli u noge, noge duge sve do poda... I zato dragi moji Hrvatski cestari, ispostava Omiš, ili tko je već nadležan za ovaj komunalni poduhvat, nemojte da se zlo dogodi, svratite se malo do centra Dugog Rata i zakrpajte malo materijalon ovu kocku, zalijte je slobodno i s zeru friškog asfalta, ne triba ga puno... Jesen ide, stižu kiše i magle, a mi smo ionako većinom izgubljeni, pogubljeni i liti, a lako se gubimo u ovakvim rupama i u ostatku godine, a kamoli ne kad se priko vikenda skrati vrime i mrkli mrak zavlada ulicama Dugog Rata odmah nakon što zubato sunce netragom nestane iza Malog Rata... Može li se ovo ikako, ikad, barenko do Božića, gospodo, malo zakrpat, asfaltirat, makar i (i)legalno, oli će tko vidit?
 

Obilježavanje dana Svih Svetih i Dušnog dana

Na blagdan Svih svetih prisjetiti ćemo se svih naših nebeskih zaštitnika, a dan poslije u znak sjećanja položiti ćemo cvijeće i upaliti svijeće na grobovima naših najmilijih. 1. i 2. studenoga, blagdan Svih svetih i Dušni dan, dani su kada se posebno sjećamo i u duhu povezujemo sa svojim pokojnicima. Kad ovih dana dođemo na posljednja počivališta zapaliti svijeću za svoje najmilije koji više nisu među nama, umjesto tuge koja će uvijek biti prisutna, prisjetimo se radije i onih lijepih trenutaka koje smo zajedno proživjeli i budimo sretni što su bili s nama, što su bili dio naših malih života. Tako razmišljajući, brzo uviđamo kako mnoge stvari koje nas danas naoko brinu i tište ili se pak čine nerješivim, uopće nisu ni vrijedne ni značajne u velikom poretku stvari i, kad prođe neko vrijeme, nećemo ih se ni sjećati.. Važne će nam biti one danas naoko male životne stvari i osobe koje nas svakodnevno izgrađuju i oplemenjuju, a za koje ne nalazimo dovoljno vremena, One koje nas čine boljom osobom, boljim životnim suputnikom, rubni detalji koje zauvijek ostaju u našim srcima, naoko sitni, mali trenutci, tihi unutarnji uspjesi, zrnca prigušene radosti, kapi vremena koje smo proveli zajedno u malom slapu koji poput Cetine teče vječnim kanjonom života u ovom ponajljepšem dijelu svijeta, prema ušću.. Sve ono što živeći često uzimamo "zdravo za gotovo". A ne bismo trebali.
 

Noćas smo se vratili u zimsko vrijeme

U lijepoj vedroj noći sa subote na nedjelju, 31. listopada, Dugi Rat i ostatak Lijepe naše vratio se na zimsko računanje vremena. U tri sata ujutro satovi su se "vratili" za jedan sat unatrag – na 2 sata. Dakle, ove noći spavali smo sat vremena duže.  Uživajte s najdražom(/im) i i nadalje, u lijepom snu ili u sunčanoj nedjelji i, zašto ne, nastavku "babljeg" ljeta.
Od 1. studenog do 31. ožujka i danju na motornim vozilima obavezno je korištenje dnevnih ili kratkih svjetala, a kod motociklistaovo pravilo vrijedi kroz cijelu godinu, podsjećaju iz HAK-a.
 
"Tri tjedna od prosvjeda, nekoliko tjedana kako kontinuirano pokušavam kontaktirati ministra ().. Na pomolu je nagodba između investitora i države kojom će investitor doći u priliku da, za nagradu što nakon eksploatacije vrijedne rude nije na vrijeme obavio sanaciju opasnog materijala, jeftino dođe do vrijednog državnog zemljišta.
Razgovarali smo s mještanima Dugog Rata jutros, umorni su od borbe za vlastito zdravlje, ali ne odustaju. Sanacija odmah! Ministre, oglasite se."

FB Marijana Puljak
 

Savjeti iz policije osobama starije životne dobi

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, koji se danas obilježio nizom događanja, policijski službenici Odjela prevencije, u organizaciji udruge MI, danas su savjetovali osobe starije životne dobi kako da zaštite sebe i svoju imovinu te su dijelili informativne letke s korisnim informacijama. I ovom prilikom uputili su savjete svim osobama starije dobi na području koje pokriva PUSD, naglašavajući kako su često su starije osobe žrtve različitih prijevara od strane nepoznatih osoba, koje dolaskom na kućna vrata i razgovorom sa potencijalnom žrtvom nude različite usluge i proizvode, lažno se predstavljaju kao službenici raznih službi, traže pomoć i slično..
 

Potres dobro protresao Dalmaciju

Svi ste ga osjetili, ne triba ponavljati koliko je to neugodno bilo ove kišne večeri. Potres. Srećom nije dugo potrajao i valjda nigdje nije izazvao štetu. Ali nas je dobro preplašio.
Dalmaciju je u srijedu u 22 sata pogodio potres. Prema prvim informacijama, magnituda mu je bila 5.1 po Richteru, a epicenter na Kamešnici, 39 kilometara sjeveroistočno od Splita i 19 kilometara jugozapadno od Livna. Blizu. Hmm..
 
Povodom dana Policije, u prostorijama Općine Dugi Rat, u prisustvu načelnika PP Omiš gospodina Vlade Perkušića, načelnik Općine Dugi Rat Tonči Bauk je dodijelio zahvalnice policijskim službenicima Marku Jurčeviću i Toniu Nuiću za iznimno zalaganje u policijskoj službi i spašavanje osoba prilikom izbijanja požara u Domu za starije i nemoćne osobe u Dugom Ratu te obavljanja policijskih poslova u suzbijanju zlouporabe droga, prevenciji kaznenih djela, održavanju što povoljnijeg stanja javnog reda i mira, kao i aktivnog postupanja u sprečavanju činjenja težih prekršaja u prometu na području općine Dugi Rat. Veliko hvala Marku i Toniu i puno uspjeha u daljnjem radu cijeloj Policijskoj postaji Omiš, poručuju iz općine.
 
U Hrvatskom Saboru izglasan Zakon o autorskom i srodnim pravima (76 glasova za, 46 protiv i jedan suzdržani glas) kojim su autori u radnom odnosu lišeni imovinskih i moralnih prava koja proizlaze iz autorstva i svedeni na najamne radnike. Žalosno je, no nije prihvaćen niti jedan amandman koje su oporbene stranke predložile na molbu autorskih udruga.
- Za novinare i fotoreportere to je pogubno na više razina: osim što nakladnik nema interesa zadržati nas u radnom odnosu jer i nakon njegova prestanka sva autorska prava ostaju na njemu, bez vremenskog i teritorijalnog ograničenja, može i prepravljati i dovršavati naše autorsko djelo – komentirala je zakon Valentina Wiesner, predsjednica Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), te dodala kako je skandalozna činjenica da je novi zakon, koji je trebao povećati razinu zaštite autora u odnosu na monopolističke internetske platforme koje na našem radu i ulaganju naših nakladnika zarađuju bogatstvo bez plaćanja udjela u profitu, ta prava – enormno srozao. Stoga će, najavila je, DZNAP uputiti Europskoj komisiji zahtjev za preispitivanje usklađenosti novog ZAPSP-a s europskom legislativom, posebno u dijelu koji se odnosi na trajni prijenos prava.
 

U tijeku je popis stanovništva

Završila je prva faza provedbe popisa stanovništva, kućanstava i stanova u RH 2021. godine, i to samo-popisivanjem. Do nedjelje 26. rujna u 15 sati, uspješno je popisano više od 1.326.000 građana, pariopćio je Državni zavod za statistiku. Od ukupnog broja samopopisanih, najveći broj popisalo se u gradu Zagrebu, potom naša županija sa 132.662 samopopisana građanina. Od utorka na teren izlaze popisivači.
 

Samopopisivanje moguće do nedjelje

U ponedjeljak, 13. rujna započela je provedba prvog digitalnog popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj. Pod sloganom "Stvorimo zajedno sliku Hrvatske!“ prva faza, odnosno samopopisivanje s pomoću sustava e-Građani trajat će do nedjelje, 26. rujna 2021., a nakon nje uslijedit će druga faza, tzv. terensko popisivanje, koja će trajati od 27. rujna do 17. listopada 2021. U Upitniku je ukupno šezdesetak pitanja, a ogledni primjerak popisnog upitnika možete vidjeti OVDJE.
U prvoj fazi, do nedjelje, 26. rujna građani mogu samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva prijavom u elektronički sustav e-Građani. Takav način samopopisivanja omogućuje sigurnu i naprednu digitalnu komunikaciju s građanima, u vrijeme kada im to najviše odgovara. Samopopisivanje započinje na mrežnoj poveznici https://popis2021.gov.hr/prijava koja preusmjerava na sustav e-Građani. Elektronička usluga NIAS-a (Nacionalnoga identifikacijskoga i autentifikacijskog sustava) zatražit će autentifikaciju i pristup osobnim podacima. Nakon klikanja na ikonu “Pristajem”, potrebno je izabrati vjerodajnici, registrirati se, pročitati uvjete upotrebe, potvrditi punoljetnost popisivača i potom pristupiti samopopisivanju.