DUGI RAT

Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života. Podaci dalje govore da 27% zaposlenika koji rade od kuće radili su tijekom slobodnog vremena. Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture "stalne povezanosti", pri čemu su zaposlenici lako dostupni tvrtki u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. U mnogim zemljama to je shvaćeno veliki problem, neke poput Francuske ili Austrije zabranile su slanje mailova nakon radnog vremena. Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a, ali EU parlament to želi promijeniti i zato je krajem sječnja pozvao EU komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu. I učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade. Države članice EU-a, a srećom tu je i Hrvatska, trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.

Temeljem Zaključka Vlade RH od 30. studenoga 2020. Porezna uprava Ministarstva financija je izdala Uputu o provedbi mjere nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom (COVID-19).
Temeljem iste poduzetnici kojima je obustavljen rad od 27. studenoga 2020. godine mogu tražiti naknadu plaćenih fiksnih troškova podnošenjem zahtjeva nadležnoj Poreznoj ispostavi do 15. veljače 2021. godine radi nadoknade svih ili dijela plaćenih fiksnih troškova za mjesec prosinac 2020. godine. Uputa za provedbu mjera potpore je ovdje.

Marljivi reporteri portala DalmacijaDanas razmilili su se diljem Poljica. Jedni šetaju po stazama do napuštenog starog tugarskog sela Ume, drugi điravaju šotobraco po novom lungomaru duž cijele Podstrane, treći su na planinama, Poljičkoj planini, Mosoru, peti u Žrnovnici, a bome netko sjedi vrijedan i u (home-)redakciji gdje uređuje pristigle priloge... Dominik Tomašević donosi priču iz Podstrane, i to u više nastavaka.
Malo čudo od općine na rubu Splita, koju vole mladi (a pogotovo mlade obitelji) i oni koji se tako osjećaju, ponajbrže je rastuća općina u Hrvatskoj. U Podstrani se "radi u svih 16". Općina funkcionira, i to se itakako vidi. Niču zgrade "kao poslije kiše". Tamo gdje je sve do jučer nicala salata i kupus, sve jedna veća od druge, no pristupni putevi do urbanih vila, zgrada sa stanovima, malih hotela su baš nikakvi, a parking mjesta su pojela rubove ionako uskih cesta i cestica. Veliki je to komunalni problem u Podstrani koja danas živi od turizma. Hotel “Lav” je puno dao turizmu Podstrane. U Podstrani su se komunalnim poskupljenjem od 100% i prireza na 25% stekli svi uvjeti da građani s pravom traže podizanje kvalitete života i veći standard komunalne opremljenosti mjesta. Nažalost, potpuno je zapuštena poljoprivredna proizvodnja, po kojoj je Podstrana nekoć bila poznata. U Podstrani djeluje tridesetak različitih udruga, poprilično sportskih klubova, među najaktivnijima su jedriličari, postoje i dva ribolovna društva, a u Mutograsu se planira izgradnja nove lučice, saznaje Tomašević. U planu je izgradnja nove škole, tamo u Svetom Martinu, ali to su već državni projekti...

Sabor Republike Hrvatske napokon je proglasio, i to jednoglasno, isključivi gospodarski pojas u Jadranu, paralelno sa takvom talijanskom odlukom i uz konzultacije i suglasnost s Slovenijom, kako bi se na odgovarajući način zaštitilo i očuvalo prirodno bogatstvo Jadranskog mora te osiguralo njegovo održivo gospodarenje.
Hrvatska od 2003. godine ima proglašen zaštićen ribolovno-ekološki pojas (ZERP), a proglašenjem gospodarskog pojasa stekla bi se još dva prava – izgradnja umjetnih otoka i dobivanje energije snagom mora, vjetra i struja, pojasnio je premijer Andrej Plenković.
No, doista, kako je ovo što su vladajući desetljećima odbijali, sad odjedanput ovako brzo prihvaćeno i proglašeno? Naravno, nisu se naši političari odjednom opametili, već su praktički sve Mediteranske zemlje koje imaju mogućnosti proglasiti gospodarski pojas to već i napravile!  Odluku su zapravo donijeli Talijani koji su odlučili proglasiti isključivi gospodarski pojas na svojoj strani Jadrana, pa su tek onda "progledali" i mudraci na Markovom trgu pa sjeli za zajednički stol sa susjedima na Jadranu.
Jadranski web portal Morski.hr donosi kronologiju proglašenja gospodarskog pojasa, neželjenog djeteta kojeg hrvatska vlast nije htjela, a i Goran Vojković, splitski profesor, ima priču o Gospodarskom pojasu RH o kojem je pisao još 1997.

Turističku kompaniju Sunce Hoteli i objekte koji posluju pod brendom Bluesun, a jedan od njih je i hotel Nostos u Dućama, od Jake Andabaka kupila je američka investicijska kompanija KSL Capital Partners, koja će upravljanje objektima povjeriti Valamar Rivijeri, piše Poslovni dnevnik. Vijest je još uvijek neslužbena, ali značajna jer na naše turističko tržište, koje prvenstveno drže domaći igrači, ulazi značajan američki fond koji surađuje s Valamarom i njemačkim TUI-jem. Još nisu poznati detalji ove akvizicije, poput cijene transakcije, ali i obuhvata kupnje. U sastavu Sunce hotela je 11 hotela i jedan kamp te hotel TUI Blue Jadran koji posluje kroz zajedničku tvrtku, a u većinskom vlasništvu im je i Zračna Luka Brač.

Popularna mala, sve veća lokalna pivovara "Barilo" promijenila je adresu. Nećete je više moći pronaći u prostoru kod "Oaze" na Jadranskoj uspornici već u novom pogonu u srcu (trbuhu?) Dugog Rata, Mrta 22. Nije trta, Milu, Malduka i Apača, popularna craft piva povovare "Barilo" od danas će te pronaći na adresi Mrta 22, ili će ona "skoknuti" do Vas. Poduzetnim Raosima sve najbolje u nastavku građenja njihovog pivarskog imperija. Pozdrav od zadovoljnih potrošača!

Premda volimo Cetini tepati da je djevičanski čista, stvarnost je daleko od toga.
- "U moju Cetinu ulazi kanalizacija, ulazi otvorena kanalizacija iz Sinja. Apsolutno se ništa ne događa. U Cetinu utječe pogledajte što! Cijela Dalmacija ovo pije", kazao je zastupnik iz Sinja Miro Bulj sa saborske govornice držeći u ruci bocu s fekalijama napunjenu u vodotoku Ćosina potoka kod Lumbinova mosta u Sinju.
Tragedija je što je Bulj u tom trenutku govorio istinu i samo istinu, što se ta istina javno ponavlja desetljećima, kao eho krika koji poziva da se Cetinu zaštiti, ali odgovorni kao da su gluhi. Uz dodatak da se Cetina ne truje samo fekalijama iz alkarskoga grada, nego masovno, i sve masovnije, od Rumina nizvodno. Gotovo svaka obiteljska kuća ili ugostiteljski objekt, staje, a i neki industrijski objekti u naseljima Rumin, Hrvace, Bajagić, Čitluk, Obrovac – Han, Gala, dijelom Otok, Ruda, Grab, Trilj, koji su imali tu mogućnost, spojili su izljev kanalizacije izravno u rijeku ili njezine pritoke. To je javna tajna koja je poznata svima osim vodopravnim inspektorima. Kad se tomu pridodaju pesticidi i herbicidi koji procjeđivanjem stižu do Cetine kanalskom mrežom, može se samo zamisliti kakav sve otrov dolazi u rijeku. Sinj je, kao najveće urbano naselje, koje s prigradskim prstenom ima više od 20 tisuća stanovnika, ipak najveći zagađivač, piše Slobodna Dalmacija. Unatoč tomu, vodu rijeke Cetine koristi za piće desetak tisuća stanovnika na srednjodalmatinskom području.

Zagađenje okoliša plastičnim otpadom posljednjih desetljeća postao je problem čije se rješenje teško nazire, pogotovo u kontekstu sve veće proizvodnje i potražnje za plastičnim materijalima. I dok su inovacije u području polimerne kemije sredinom 20. stoljeća stubokom promijenile naše živote, izvanredna svojstva plastike poput otpornosti, kemijske stabilnosti, čvrstoće i brojnih drugih svojstava ujedno predstavljaju problem kada se takvi materijali žele reciklirati. Od 1950-ih kada je započela masovna proizvodnja plastičnih masa, proizvedeno je više od 6 milijardi tona plastike, od čega je samo 9 posto reciklirano, a preko 60 posto je završilo kao otpad u okolišu. Pri tome su vodeni ekosustavi posebno pogođeni, a znanstvenici smatraju da će do 2050. godine u svjetskim morima i oceanima biti više plastike nego ribe, piše Dalmatinski portal.
U posljednje vrijeme, pažnja znanstvenika se usmjerava na mogućnost razgradnje otpadnog polietilen-tereftalata (PET-a), koji se najviše koristi u proizvodnji plastičnih boca i ambalaže, tekstila i tankih filmova, pomoću enzima, tzv. PETaza koji djeluju pri znatno nižim temperaturama, ali zahtijevaju supstrate s niskim stupnjem kristaliničnosti ili potpuno amorfni PET kako bi se ostvarili dobri prinosi. Istražujući mogućnost primjene kugličnog mljevenja u procesu depolimerizacije otpadne PET ambalaže i tekstila, dr. sc. Vjekoslav Štrukil iz Laboratorija za fizikalno-organsku kemiju Instituta Ruđer Bošković (IRB) uspješno je pri sobnoj temperaturi i tlaku razgradio PET na monomer tereftalnu kiselinu, koja je ujedno i polazna sirovina za proizvodnju ove plastike. Mehanokemijsko mljevenje i starenje, kao dvije komplementarne tehnike u čvrstom stanju, pri sobnoj temperaturi i tlaku, posjeduju izniman potencijal za alkalnu razgradnju otpadne PET plastike i na većim skalama. Rad hrvatskog znanstvenika recenzenti su ocijenili kao vrlo važan u području i to među top 5 posto radova, a dobio je i VIP status jer bi opisana metodologija mogla poslužiti kao platforma za razvoj novih, visokoučinkovitih i ekološki prihvatljivih postupaka proizvodnje tereftalne kiseline iz otpada umjesto iz neobnovljivih izvora kao što su fosilna goriva.

Pandemija COVID-19 donijela je ograničenja i neizvjesnosti u našim životima, ali je i snažno utjecala na digitalnu transformaciju Hrvatske, pogotovo javnog sektora koji se prvi put susreo s pojmom "rad od kuće". Privatni sektor, posebice IT, mediji i komunikacije, odavno prakticiraju remote poslovanje, a sada su im se pridružili i ostali sektori kojima je takav model poslovanja bio poznat u teoriji, ali ne i u praksi. Kako odabrati prave alate i aplikacije za svoj posao? Prelazak u digitalno doba je proces i nije nimalo lagan, pogotovo danas kada je došlo do eksplozije aplikacija i alata koji se nude kao najbolje rješenje za vaše poslovanje.
"Biznis srijeda" STech akceleratora nastavlja seriju webinara s pregledom dostupnih aplikacija i alata za rad od kuće, kao i savjete iz prakse, a gost predavač u srijedu, 20.01.2021 u 10 sati je Bojan Islamović, projekt menadžer i IT konzultant s višegodišnjim iskustvom. Očekivano trajanje webinara je 1 sat, tijekom kojeg ćete saznati koji su najkorištenijih alata za komunikaciju, razmjenu dokumenta i upravljanje, ali i zašto nema univerzalnog rješenja za sve. Sudjelovanje je besplatno, ali je prijava obvezna putem ovog obrasca. Nakon prijave, link za priključivanje webinaru putem Zoom aplikacije ćete dobiti na e-mail adresu na dan održavanja, u srijedu, 20.01. Priključite se i saznajte s kojim alatima i aplikacijama možete poboljšati efikasnost poslovanja i do 30%!