DUGI RAT

Rad na daljinu spasio je radna mjesta i mnogim poduzećima omogućio preživljavanje koronakrize, ali i doveo do težeg odvajanja privatnog i profesionalnog života. Mnogi zaposlenici raditi su izvan svog radnog vremena, što je pogoršalo njihovu ravnotežu poslovnog i privatnog života. Podaci dalje govore da 27% zaposlenika koji rade od kuće radili su tijekom slobodnog vremena. Digitalni alati povećali su učinkovitost i fleksibilnost za poslodavce i zaposlenike, ali i doveli do kulture "stalne povezanosti", pri čemu su zaposlenici lako dostupni tvrtki u bilo kojem trenutku i bilo gdje, uključujući izvan radnog vremena. U mnogim zemljama to je shvaćeno veliki problem, neke poput Francuske ili Austrije zabranile su slanje mailova nakon radnog vremena. Pravo na isključivanje još nije definirano zakonom EU-a, ali EU parlament to želi promijeniti i zato je krajem sječnja pozvao EU komisiju da osmisli zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica te utvrđuju minimalni standardi za rad na daljinu. I učenje i osposobljavanje na daljinu trebaju se smatrati radnom aktivnošću i ne smiju se odvijati u slobodno vrijeme bez odgovarajuće naknade. Države članice EU-a, a srećom tu je i Hrvatska, trebaju osigurati da su radnici koji koriste svoje pravo na isključivanje zaštićeni od negativnih posljedica te da postoje mehanizmi za rješavanje pritužbi ili kršenja prava na isključivanje.

Izvor: ICT Business

- "Odmor je neophodan, a stalna povezanost s poslom utječe na zdravlje. Predugo sjedenje ispred ekrana i previše posla smanjuju koncentraciju, uzrokuju kognitivno i emocionalno preopterećenje i mogu dovesti do glavobolje, umora, pomanjkanja sna, anksioznosti ili sindroma izgaranja na poslu. Osim toga, statički položaj i ponavljajući pokreti mogu uzrokovati mišićno-koštane poremećaje, posebno u radnim okruženjima koja ne zadovoljavaju ergonomske standarde", s pravom kažu zabrinuti EU parlamentarci.