Peticija: Riješimo se šljake!
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 14 Listopad 2021
Objavu Građanske inicijative "ZA Dugi Rat" i poziv za potpisivanje peticije "Riješimo se šljake" ispod prenosimo u cijelosti.
Dragi naši sumještani, peticiju "Riješimo se šljake“ od danas možete potpisati na sljedećim mjestima:
Dugi Rat: Bava bar, Pino bar, frizerski salon Kosa, trafika Ciplić, frizerski salon Tandem, fizio centar Vuković
Duće: Local bar and kitchen, restoran Rogač
jesenice: caffe bar Biser - Krilo.
Riješimo se šljake!
Projekt Uvala ušetao je u Dugi Rat s obećanjem pretvaranja prostora bivše tvornice Dalmacija u turistički eldorado, ali sve što je stanovnicima Općine Dugi Rat ostavio je čak 257 000 tona smeća. Cilj njegova dolaska u Dugi Rat bila je predatorska eksploatacija onoga što je od tvornice ostalo, bez obzira kakvu to štetu može nanijeti zdravlju ljudi i okolišu. Komade troske, tzv. bombone, pretvorio je u opasnu prašinu koju svi udišemo da bi iz nje izvukao vrijedan metal. Iako je sanacijskim programom iz 2009. godine upozoren da troska kad je usitnjena predstavljaja opasnost za zdravlje ljudi i za okoliš i da treba biti stalno pokrivena, stvorena brda prašine su već više od 10 godina s nama. Istovremeno isti vlasnici i direktori Projekta Uvale zaradili su ogromne novce preko svoje tvrtke sestre - Colliga, prodajući mrvljenjem troske dobiveni ferokrom.
Država ga je još 2011. godine proglasila onečišćivačem i naložila mu uklanjanje otpada koji je stvorio radi zarade i protivno zakonima Republike Hrvatske i mjerama koje su mu bile unaprijed naložena kako radnje koje je provodio u prostoru tvornice ne bi bile opasne za okoliš i za zdravlje ljudi. Otpad do danas nije uklonio i vjerojatno se pitate kako ga je država kaznila. Kaznila ga je nudeći mu nagodbu kojom će nakon 12 godina koje su obilježene, prvo zagađivanjem, a onda nečinjenjem i laganjem, ponovno dobiti priliku odugovlačiti i lagati, kojom će biti zaboravljeno sve loše što je u Dugom Ratu napravio, a usput će dobiti priliku po povoljnoj se cijeni dočepati ostatka tvorničkog zemljišta koje je u vlasništvu Republike Hrvatske (odnosno svih nas). 115 eura za kvadratni metar!
Krši zakon, varaj državu, zagadi okoliš i budi nagrađen od države na čiju si štetu i štetu njezinih građana sve to radio!
Smatramo da je došlo vrijeme da sudbinu nas i naše djece preuzmemo u svoje ruke...
Dragi naši sumještani, peticiju "Riješimo se šljake“ od danas možete potpisati na sljedećim mjestima:
Dugi Rat: Bava bar, Pino bar, frizerski salon Kosa, trafika Ciplić, frizerski salon Tandem, fizio centar Vuković
Duće: Local bar and kitchen, restoran Rogač
jesenice: caffe bar Biser - Krilo.
Riješimo se šljake!
Projekt Uvala ušetao je u Dugi Rat s obećanjem pretvaranja prostora bivše tvornice Dalmacija u turistički eldorado, ali sve što je stanovnicima Općine Dugi Rat ostavio je čak 257 000 tona smeća. Cilj njegova dolaska u Dugi Rat bila je predatorska eksploatacija onoga što je od tvornice ostalo, bez obzira kakvu to štetu može nanijeti zdravlju ljudi i okolišu. Komade troske, tzv. bombone, pretvorio je u opasnu prašinu koju svi udišemo da bi iz nje izvukao vrijedan metal. Iako je sanacijskim programom iz 2009. godine upozoren da troska kad je usitnjena predstavljaja opasnost za zdravlje ljudi i za okoliš i da treba biti stalno pokrivena, stvorena brda prašine su već više od 10 godina s nama. Istovremeno isti vlasnici i direktori Projekta Uvale zaradili su ogromne novce preko svoje tvrtke sestre - Colliga, prodajući mrvljenjem troske dobiveni ferokrom.
Država ga je još 2011. godine proglasila onečišćivačem i naložila mu uklanjanje otpada koji je stvorio radi zarade i protivno zakonima Republike Hrvatske i mjerama koje su mu bile unaprijed naložena kako radnje koje je provodio u prostoru tvornice ne bi bile opasne za okoliš i za zdravlje ljudi. Otpad do danas nije uklonio i vjerojatno se pitate kako ga je država kaznila. Kaznila ga je nudeći mu nagodbu kojom će nakon 12 godina koje su obilježene, prvo zagađivanjem, a onda nečinjenjem i laganjem, ponovno dobiti priliku odugovlačiti i lagati, kojom će biti zaboravljeno sve loše što je u Dugom Ratu napravio, a usput će dobiti priliku po povoljnoj se cijeni dočepati ostatka tvorničkog zemljišta koje je u vlasništvu Republike Hrvatske (odnosno svih nas). 115 eura za kvadratni metar!
Krši zakon, varaj državu, zagadi okoliš i budi nagrađen od države na čiju si štetu i štetu njezinih građana sve to radio!
Smatramo da je došlo vrijeme da sudbinu nas i naše djece preuzmemo u svoje ruke...
Izdana je lokacijska dozvola za uređenje luke otvorene za javni promet Krilo
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 14 Listopad 2021
Upravni odjel za graditeljstvo i prostorno uređenje naše županije Omiš je po zahtjevu Lučke uprave krajem rujna izdao lokacijsku dozvolu za planirani zahvat u prostoru infrastrukturne namjene za gradnju - uređenje - luke otvorene za javni promet Krilo.
Investitor je Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Na predmetnu projektnu dokumentaciju utvrđeni su propisani posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja javnopravnih tijela (HEP, Vodovod, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, MUP, županija, općina,..).
Planirani zahvat ima tri faze određene lokacijskom dozvolom i opisano idejnim projektom.
Za svaku fazu koja može funkcionirati kao neovisna cjelina može se ishoditi posebna građevinska dozvola i zasebna uporabna dozvola. Faze izvođenja radova su:
1. FAZA - izvedba rekonstrukcije Državne ceste D8 sa dva priključka na Državnu cestu
2. FAZA - izvedba pomorsko građevinskih radova tj. infrastrukturne građevine u funkciji lučkog područja (lukobrani, gatovi i slično) s pješačkim i kolno-pješačkim površinama te instalacijama vode i struje, kao i ostali dio prometnica (sve izvan lučkog područja, ali bez dva priključka na Državnu cestu koji su u 1. fazi), parkirališta, pješačke i kolne površine te dio zelenih površine.
3. FAZA: izgradnja odnosno postavljanje stupne dizalice (nosivosti 10 T) s pralištem za brodove, izgradnja poslovne građevine (uslužne djelatnosti) te uređenje okolnih prometnice s parkiralištem za osobna vozila i autobuse, zelene površine, šetnice uz obalu - lungo mare, sportska igrališta, dječja igrališta i ostalo.
Nešto više detalja o lokacijskoj dozvoli pronađite ovdje.
Investitor je Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije. Na predmetnu projektnu dokumentaciju utvrđeni su propisani posebni uvjeti odnosno uvjeti priključenja javnopravnih tijela (HEP, Vodovod, Hrvatske ceste, Hrvatske vode, MUP, županija, općina,..).
Planirani zahvat ima tri faze određene lokacijskom dozvolom i opisano idejnim projektom.
Za svaku fazu koja može funkcionirati kao neovisna cjelina može se ishoditi posebna građevinska dozvola i zasebna uporabna dozvola. Faze izvođenja radova su:
1. FAZA - izvedba rekonstrukcije Državne ceste D8 sa dva priključka na Državnu cestu
2. FAZA - izvedba pomorsko građevinskih radova tj. infrastrukturne građevine u funkciji lučkog područja (lukobrani, gatovi i slično) s pješačkim i kolno-pješačkim površinama te instalacijama vode i struje, kao i ostali dio prometnica (sve izvan lučkog područja, ali bez dva priključka na Državnu cestu koji su u 1. fazi), parkirališta, pješačke i kolne površine te dio zelenih površine.
3. FAZA: izgradnja odnosno postavljanje stupne dizalice (nosivosti 10 T) s pralištem za brodove, izgradnja poslovne građevine (uslužne djelatnosti) te uređenje okolnih prometnice s parkiralištem za osobna vozila i autobuse, zelene površine, šetnice uz obalu - lungo mare, sportska igrališta, dječja igrališta i ostalo.
Nešto više detalja o lokacijskoj dozvoli pronađite ovdje.
Soparnik to go, Poljica to stay
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 12 Listopad 2021
Da li je tugarski zet Mario Stipetić iz Ogulina “meštar sa sinijom kakvoga Poljica još nisu vidjela” kao što u(ne)rednički nadnaslov reportaže Vinka Vukovića, novinara Slobodne Dalmacije, sugerira ili nije, nije toliko ni važno koliko je hvale vrijedna njegova inicijativa da (prvi) ponudi "soparnik to go" i registrira prvu hrvatsku Kuću soparnika. Naime, da je više ovakvih inicijativa poljički bi zavičaj mnogim mladim Poljičankama i Poljičanima bio "Poljica to stay" ili u slobodnome prijevodu Poljica za "di ko nika, tu i obika". A ovako, ...
Vukovićevu izvrsnu reportažu iz Tugara pročitajte ovdje.
Vukovićevu izvrsnu reportažu iz Tugara pročitajte ovdje.
Skupo ćemo plaćati promašenu politiku gospodarenja otpadom
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 12 Listopad 2021
Regionalni centri za gospodarenjem otpadom produkt su jedne stare politike i zastarjele tehnologije koju će svi građani dodatno plaćati. Zamišljeni kao tvornica mljevenja smeća s proizvodnjom gorivog otpada i spaljivanjem u cementarama i spalionicama naišli su na ekološki zid udruga i osviještenih političara koji su upozoravali što će se dogoditi. I danas, 15 godina kasnije, oni izgrađeni u Istri izvor su ogromnog smrada, gomilanja smeća i financijskih gubitaka. Isto čeka i Lećevicu.
Politika gospodarenja otpadom mora biti potpuno suprotna. Od smanjivanja količine otpada na mjestu nastanka, sakupljanja otpada od vrata do vrata do izgrađene kompletne infrastrukture u lokalnim jedinicama (kompostana, sortirnica, centri za oporabu...) pa bi u regionalne centre stizao razvrstan i u puno manjim količinama.
Ovako građani postaju taoci “smećarskog lobija” koji praktički može legalno ucjenjivati centre za gospodarenje otpadom. Znajući obim korupcije u Hrvatskoj ne bi nas iznenadilo i daljnje pogodovanje.
U Lećevici je predviđen prihvat 109.967 tona otpada godišnje iz cijele županije koja proizvodi 200.000-230.000 tona. Od toga je 16,8% predviđeno za proizvodnju gorivog otpada (18.474 tone) za što bi samo spaljivaču platili 2,5 milijuna eura, a gdje su još troškovi proizvodnje i održavanja?
Politika gospodarenja otpadom mora biti potpuno suprotna. Od smanjivanja količine otpada na mjestu nastanka, sakupljanja otpada od vrata do vrata do izgrađene kompletne infrastrukture u lokalnim jedinicama (kompostana, sortirnica, centri za oporabu...) pa bi u regionalne centre stizao razvrstan i u puno manjim količinama.
Ovako građani postaju taoci “smećarskog lobija” koji praktički može legalno ucjenjivati centre za gospodarenje otpadom. Znajući obim korupcije u Hrvatskoj ne bi nas iznenadilo i daljnje pogodovanje.
U Lećevici je predviđen prihvat 109.967 tona otpada godišnje iz cijele županije koja proizvodi 200.000-230.000 tona. Od toga je 16,8% predviđeno za proizvodnju gorivog otpada (18.474 tone) za što bi samo spaljivaču platili 2,5 milijuna eura, a gdje su još troškovi proizvodnje i održavanja?
Potpisan sporazum o izradi nove Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 11 Listopad 2021
Na sastanku Koordinacijskog vijeća Urbane aglomeracije Split, gradonačelnici i načelnici 13 gradova i općina s područja Urbane aglomeracije Split (među njima je i Općina Dugi Rat, koja iz ITU sredstava planira financirati sanaciju terena na području bivše tvornice, te grad Omiš, op.ur.), potpisali su Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split za financijsko razdoblje 2021.-2027. godine, piše Dalmatinski portal.
Cilj izrade Strategije je određivanje prioritetnih područja ulaganja za Urbanu aglomeraciju Split u svrhu odabira i provođenja projekata za održivi urbani razvoj u okviru mehanizma EU kohezijske politike - Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU). Nova Strategija će biti preduvjet za povlačenje EU sredstava iz ITU mehanizma u razdoblju 2021.- 2027.godine.
Nakon postupka identifikacije projektnih prijedloga Urbane aglomeracije Split za novo razdoblje, formirana je Baza projekata s 429 prikupljenih projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 9,1 milijardi kuna, a koja će se i dalje ažurirati kako bi bila podloga za izradu budućeg Akcijskog plana Strategije i liste strateških projekata koji će biti predloženi za financiranje iz ITU mehanizma do kraja 2027.
Cilj izrade Strategije je određivanje prioritetnih područja ulaganja za Urbanu aglomeraciju Split u svrhu odabira i provođenja projekata za održivi urbani razvoj u okviru mehanizma EU kohezijske politike - Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU). Nova Strategija će biti preduvjet za povlačenje EU sredstava iz ITU mehanizma u razdoblju 2021.- 2027.godine.
Nakon postupka identifikacije projektnih prijedloga Urbane aglomeracije Split za novo razdoblje, formirana je Baza projekata s 429 prikupljenih projektnih prijedloga ukupne vrijednosti 9,1 milijardi kuna, a koja će se i dalje ažurirati kako bi bila podloga za izradu budućeg Akcijskog plana Strategije i liste strateških projekata koji će biti predloženi za financiranje iz ITU mehanizma do kraja 2027.
Vino Dalmacije
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 12 Listopad 2021
Manifestacija "Dalmatinske vinske ikone”, najvažnija manifestacija na karti vinskih događanja u Dalmaciji, ove godine održati će se od 22.do 23. listopada 2021. u Splitu u prostoru Sveučilišnog kampusa (Restoran Kampus). Na manifestaciji će se okupiti vinarske tvrtke iz četiri dalmatinske županije u cilju prezentiranja široj javnosti bogate dalmatinske vinske baštine, promocije i razvoja vinogradarstva i vinarstva Dalmacije i brendiranja Dalmacije kao jedinstvene vinske regije i enogastronomske destinacije. Tu će biti mjesto kušanja najboljih vina Dalmacije i susreta dalmatinskih vinara, proizvođača prateće opreme za vinogradarstvo i vinarstvo, trgovaca vinom, ugostitelja, hotelijera, kao i svih drugih štovatelja vina. Na jednodnevnom kušanju svaki vinar će predstaviti maksimalno dva najbolja vina, a kroz radionice posjetiteljima će se pojasniti uvjeti u kojima nastaju najvrijednija dalmatinska vina. Manifestacija će se održati u organizaciji Regionalne organizacije vinogradara i vinara Udruženja Vino Dalmacije i u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Sveučilištem u Splitu i Studentskim centrom Split.
Get in the Ring: prilika za mlade domaće poduzetnike
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 23 Rujan 2021
U suradnji Grada Splita i Ekonomskog fakulteta u Splitu, jedno od najpoznatijih svjetskih startup natjecanja po drugi put dolazi u Split, čime se lokalnim startup poduzetnicima pruža mogućnost internacionalizacije poslovanja i vidljivosti na globalnoj sceni. Grad Split je osigurao nagradni fond od 300.000 kn bespovratnih sredstava za najperspektivnije startup poduzetnike.
Ciljevi dodjele potpora su pokretanje rasta gospodarstva kroz inovativne razvojne ideje kojima se potiče i pomaže razvoj poduzetništva temeljenog na znanju i inovativnosti, stvaranje i razvoj novih proizvoda i usluga koje će startup poduzetnike bolje pozicionirati na tržištu, povećanje konkurentnosti kroz inovativne aktivnosti, te interakcija i mogućnost predstavljanja potencijalnim investitorima i međunarodnim ulagačima. Na Get in the Ring Split mogu se prijaviti svi poslovni subjekti do 5 godina starosti i razvojni timovi koji nemaju poslovni subjekt, ali razvijaju inovativne proizvode ili usluge, i to iz cijele RH.
Nagradni fond od 300.000,00 kn raspodijeljen je ovako: prva nagrada od 120.000 kn, druga nagrada od 70.000 kn, treća nagrada od 50.000 kn, četvrta do šesta nagrada po 20.000 kn.
Ciljevi dodjele potpora su pokretanje rasta gospodarstva kroz inovativne razvojne ideje kojima se potiče i pomaže razvoj poduzetništva temeljenog na znanju i inovativnosti, stvaranje i razvoj novih proizvoda i usluga koje će startup poduzetnike bolje pozicionirati na tržištu, povećanje konkurentnosti kroz inovativne aktivnosti, te interakcija i mogućnost predstavljanja potencijalnim investitorima i međunarodnim ulagačima. Na Get in the Ring Split mogu se prijaviti svi poslovni subjekti do 5 godina starosti i razvojni timovi koji nemaju poslovni subjekt, ali razvijaju inovativne proizvode ili usluge, i to iz cijele RH.
Nagradni fond od 300.000,00 kn raspodijeljen je ovako: prva nagrada od 120.000 kn, druga nagrada od 70.000 kn, treća nagrada od 50.000 kn, četvrta do šesta nagrada po 20.000 kn.
Naš prometni kaos: Administracija i groteskna javna nabava usporavaju obnovu najprometnijih točaka u državi
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Listopad 2021
Državne ceste u Splitu i oko njega službeno su najopterećenije u Hrvatskoj - pokazao je izvještaj o brojanju prometa Hrvatskih cesta za 2020. Ista situacija, doduše s još višim brojkama, bila je i u pretpandemijskoj 2019.: Tri najprometnije točke u državi su Stobreč na jugu Splita, Solin na sjeveru i Dračevac na prilazu iz smjera autoceste. Njima dnevno prođe čak i više vozila nego kroz čvor pored Zagreba.
Hrvatske ceste (HC) u proteklih nekoliko godina pokrenule su niz manjih ili većih projekata kojima bi se raspetljali prometni čvorovi i barem donekle ublažile gužve na splitskom području, no tada su na scenu stupili administracija i groteskan sustav javne nabave u Hrvatskoj, pa se proces otegao sve do danas. Jedna manja investicija pokrenuta je prošlog tjedna, a za nekoliko nešto većih to se očekuje u idućim mjesecima, najvjerojatnije početkom iduće godine.
Svi natječaji su naime napokon završeni. U jednome - za izradu dokumentacije dijela brze ceste između Splita i Omiša - procedura je trajala nevjerojatnih 19 mjeseci. U drugome, za izgradnju rotora na lokaciji Mravinci, otvaranje ponuda pristiglih na natječaj odgađano je rekordnih dvanaest puta, svaka dva tjedna i svaki put doslovno u posljednji trenutak. Kada se i izabere izvođač, postupak zapne na beskrajnim žalbama i odgodama na izbor nadzora radova, zbog čega oni svejedno ne mogu započeti, piše Damir Petranović na stranicama TPortala ...
Hrvatske ceste (HC) u proteklih nekoliko godina pokrenule su niz manjih ili većih projekata kojima bi se raspetljali prometni čvorovi i barem donekle ublažile gužve na splitskom području, no tada su na scenu stupili administracija i groteskan sustav javne nabave u Hrvatskoj, pa se proces otegao sve do danas. Jedna manja investicija pokrenuta je prošlog tjedna, a za nekoliko nešto većih to se očekuje u idućim mjesecima, najvjerojatnije početkom iduće godine.
Svi natječaji su naime napokon završeni. U jednome - za izradu dokumentacije dijela brze ceste između Splita i Omiša - procedura je trajala nevjerojatnih 19 mjeseci. U drugome, za izgradnju rotora na lokaciji Mravinci, otvaranje ponuda pristiglih na natječaj odgađano je rekordnih dvanaest puta, svaka dva tjedna i svaki put doslovno u posljednji trenutak. Kada se i izabere izvođač, postupak zapne na beskrajnim žalbama i odgodama na izbor nadzora radova, zbog čega oni svejedno ne mogu započeti, piše Damir Petranović na stranicama TPortala ...
Predavanje o maslinovom ulju u utorak u Blagajni
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 03 Listopad 2021
Vino je u bačvama, rakija je ispečena, čeka nas još berba i prerada maslina... Udruga Jesenice u utorak, 05. listopada s početkom u 18 sati u Blagajni u starom selu Jesenice organizira predavanje i savjetovanje o maslinovu ulju.
Predavanje o maslinovom ulju zainteresiranima će održati dr. Sandra Petričević, ovlašteni ocjenjivač maslinova ulja, voditeljica panela za maslinovo ulje Zadružnog saveza Dalmacija.
Dođite, učite, družite se.. dovedite i prijateljice, ili prijatelje. A možda bude i soparnika. Vidimo se u Blagajni, poručuju jesenički udrugari.
Predavanje o maslinovom ulju zainteresiranima će održati dr. Sandra Petričević, ovlašteni ocjenjivač maslinova ulja, voditeljica panela za maslinovo ulje Zadružnog saveza Dalmacija.
Dođite, učite, družite se.. dovedite i prijateljice, ili prijatelje. A možda bude i soparnika. Vidimo se u Blagajni, poručuju jesenički udrugari.
Crno na bijelo
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 28 Rujan 2021
Vezano za podršku u(ne)redništva portala akciji "Rješimo se šljake", ako nije već jasno iz uređivačke politike, odnosno članaka napisanih ili prenesnih iz drugih medija na ovu aktualnu temu i temu sanacije područja bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, valja mi ponoviti, za dežurne dušebrižnike i čitače između redaka, odnosno nedvosmisleno, Urbi et Orbi, reći sljedeće:
- Da, podržavamo akciju "Rješimo se šljake"
- Da, podržavamo što hitniju sanaciju prostora bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat
- Da, krivci za postojeće stanje terena su engleski investitor odnosno njegova tvrtka "Projekt Uvala", te hrvatska država. Tim redosljedom.
- Da, podržavamo dugogodišnja nastojanja Općine Dugi Rat (prošlih i sadašnje garniture) u njenom zahtjevu prema Vladi RH i (ne)odgovornim ministarstvima da se Općini Dugi Rat prepusti naš, dugorački prostor tzv. "javnog dobra" na prostoru bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat
- Ne, vezano na prethodnu izjavu (i na činjenicu još uvijek nesaniranog terena te dosadašnji odnos investitora prema mještanima i hrvatskoj javnosti), ne podržavamo prodaju prostora tzv. "javnog dobra" investitoru i tvrtkama u njegovom vlasništvu
- Da, i dalje smatramo, da nakon što se sanira teren!, da treba opet sjesti za stol i razgovarati s investitorom (vlasnikom cca. 40% prostora bivše tvornice) i zajednički, partnerski (kroz zaboravljeno javno-privatno partnerstvo?) pokušati uskladiti investitorove prijedloge i komunalne, razvojne i javne potrebe mještana Općine Dugi Rat u razvojni projekt prilagođen ovom priobalnom prostoru i usklađen s ponajboljim urbanističkim i turističkim standardima današnjice, te tek sukladno tome izmjeniti prostorno plansku dokumentaciju sadašnje zone Dalmacija u Dugom Ratu
- Ne, za razliku od nekih aspiranata, na ovom prostoru u Dugom Ratu ne vidimo u budućnosti mjesta za "treću" kriljansku luku
- Ne, za sve što se događalo u posljednjih 15-ak godina na području bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, odnosno što se nije dogodilo, ne krivimo samo engleskog investitora. Njihova krivnja jest ponajveća, ali ima tu i krivnje naših, hrvatskih "igrača" iz sjene i naše "duboke države"
- Da, na ovim stranicama biti ćemo uvijek otvoreni i za drukčija mišljenja, koja ne odražavaju stav uredništva već autora. Ta rješili smo se jednoumlja. Neka cvate tisuću cvijetova.
Eto, u najkraćim crtama, toliko.
Crno na bijelo.
Za sva daljnja pojašnjenja slobodno nas potražite na međumrežju (Fejs,mejl..) ili u popularnim dugoratskim kafićima i konobama. Porazgovarati ćemo... i možda nešto lagano ćalabrcnit uz ove teške teme... jer uvijek treba razgovarati.
- Da, podržavamo akciju "Rješimo se šljake"
- Da, podržavamo što hitniju sanaciju prostora bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat
- Da, krivci za postojeće stanje terena su engleski investitor odnosno njegova tvrtka "Projekt Uvala", te hrvatska država. Tim redosljedom.
- Da, podržavamo dugogodišnja nastojanja Općine Dugi Rat (prošlih i sadašnje garniture) u njenom zahtjevu prema Vladi RH i (ne)odgovornim ministarstvima da se Općini Dugi Rat prepusti naš, dugorački prostor tzv. "javnog dobra" na prostoru bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat
- Ne, vezano na prethodnu izjavu (i na činjenicu još uvijek nesaniranog terena te dosadašnji odnos investitora prema mještanima i hrvatskoj javnosti), ne podržavamo prodaju prostora tzv. "javnog dobra" investitoru i tvrtkama u njegovom vlasništvu
- Da, i dalje smatramo, da nakon što se sanira teren!, da treba opet sjesti za stol i razgovarati s investitorom (vlasnikom cca. 40% prostora bivše tvornice) i zajednički, partnerski (kroz zaboravljeno javno-privatno partnerstvo?) pokušati uskladiti investitorove prijedloge i komunalne, razvojne i javne potrebe mještana Općine Dugi Rat u razvojni projekt prilagođen ovom priobalnom prostoru i usklađen s ponajboljim urbanističkim i turističkim standardima današnjice, te tek sukladno tome izmjeniti prostorno plansku dokumentaciju sadašnje zone Dalmacija u Dugom Ratu
- Ne, za razliku od nekih aspiranata, na ovom prostoru u Dugom Ratu ne vidimo u budućnosti mjesta za "treću" kriljansku luku
- Ne, za sve što se događalo u posljednjih 15-ak godina na području bivše tvornice Dalmacija Dugi Rat, odnosno što se nije dogodilo, ne krivimo samo engleskog investitora. Njihova krivnja jest ponajveća, ali ima tu i krivnje naših, hrvatskih "igrača" iz sjene i naše "duboke države"
- Da, na ovim stranicama biti ćemo uvijek otvoreni i za drukčija mišljenja, koja ne odražavaju stav uredništva već autora. Ta rješili smo se jednoumlja. Neka cvate tisuću cvijetova.
Eto, u najkraćim crtama, toliko.
Crno na bijelo.
Za sva daljnja pojašnjenja slobodno nas potražite na međumrežju (Fejs,mejl..) ili u popularnim dugoratskim kafićima i konobama. Porazgovarati ćemo... i možda nešto lagano ćalabrcnit uz ove teške teme... jer uvijek treba razgovarati.
Presscut: Pozdravi iz Dugog Rata
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 27 Rujan 2021
ŠLJAKA U DUGOM RATU UZBURKALA STRASTI
Puljak i Rosandić: “Župan dođe kad treba igrati balote i jesti”, Boban odgovorio: “Obitelj Puljak uvijek traži krivca u drugom. Podržavam te ljude”
Vijećnici su postavili pitanje županu što misli poduzeti po pitanju tvornice “Dalmacija Dugi Rat”. Prošlo je sedam dana, još nismo dobili odgovor. Župan je znao doći u Dugi Rat kada je trebalo igrati balote ili nešto pojesti. Jučer kad je bio prosvjed, nije ga bilo...
Prosvjed u Dugom Ratu: "Stanovnici predugo i previše strpljivo čekaju na rješenje problema"
Možemo! će inzistirati na rješavanju brojnih slučajeva ekološke i građevinske devastacije obale, kažu...
Boban podržao prosvjednike na Dugom Ratu: 'Obitelji Puljak je nekako u krvi tražiti krivca u nekom drugom'
Najavio je i sastanak s resornim ministrom Tomislavom Ćorićem kako bi se riješio problem stanovnika Dugog rata...
Marijana Puljak: Hitno sanirati područje Dalmacije Dugi Rat! Ministre, gdje ste?
Istekao je rok za sanaciju područja Dalmacija Dugi Rat, župan u Dugi Rat zna doći na balote i kad treba pojesti, ali na prosvjedu s građanima ga nije bilo...
FOTO: Više od 500 ljudi na prosvjedu u Dugom Ratu: “Danas smo pokazali da više nećemo šetati pognute glave”
Ovo je bio miran skup bez politikanstva i smatram da su to naši mještani shvatili. Želimo maknuti otpad iz našeg dvorišta koji ugrožava naše zdravlje i okoliš. To je naš cilj! Prosvjedom ćemo ponoviti svoj stav da država ne smije dopustiti prodaju ostatka zemljišta bivše tvornice sumnjivom investitoru koji je opasnim tvarima već zagadio ne samo prostor na kojem se nalazila tvornica već i cijelo mjesto, a samim time ugrozio zdravlje stanovništva...
Prosvjed u Dugom Ratu: ‘Tvornicu smo izgubili, a ništa nismo dobili, želimo se konačno riješiti ovog otpada. Imamo povećani broj oboljelih od tumora‘
Nije ovo Divlji zapad, niko in neće oduzet njihovo, ali in država ne smi dalje prodavat. Jer su se pokazali ko špekulanti. Sanaciju su morali napravit ima dvi godine, a nisu. Samo su eksploatirali šta in se isplati i nama ostavili opasne metale i čestice. E, pa onda neka država da mistu priliku da se uključi, da se ovo konačno sanira i nešto kvalitetno napravi...
Dr. Zlatka Knezović upozorava na rezultate istraživanja o prisutnosti teških metala u tijelu novorođenčadi: Djeca u Dugom Ratu nisu otrovana, ali područje bivše tvornice treba što prije sanirati!
Mislim da je u interesu obiju strana da se što prije pristupi sanaciji tog područja. Slična tvornica postojala je i u Šibeniku, nazivali su je "Crnica", što dovoljno svjedoči o njoj. Nakon zatvaranja, na njezinu je mjestu niknulo prekrasno kupalište Banj. To bi mogao biti putokaz...
U Dugom Ratu revolt zbog izjava punomoćnika tvrtke ‘Projekt uvala‘: Peronja ne govori istinu, Englezi su sanaciju morali dovršiti još prije dvije godine, imamo dokument!
Odvjetnik Kruno Peronja ne govori istinu u vezi s bivšom tvornicom 'Dalmacija' u Dugom Ratu i njezinom sanacijom. Nije istina da spojevi u obrađenoj troski nisu toksični, to je odavno utvrđeno, a neistinitih tvrdnji izrekao je još. Najbolje će ga demantirati dokumenti koje šaljemo...
Ni hotela, ni marine, ni radnih mista. Ogorčeni mještani Dugog Rata: ‘Deset godina mi udišemo najgore moguće bolesti! Neprocjenjivo! A Rimac je mogao sagraditi tvornicu ovdje...‘
Tražimo od Vlade da zaustavi tu nagodbu i da Dugom Ratu dodijeli površinu na koju je uknjižena država, a to je trećina cijelog platoa. Tako bismo se mogli uključiti u projekt sanacije i aplicirati na odgovarajuća europska sredstva i nacionalni program oporavka, koji imaju novca za takav rad, ili za tzv. brownfield mjesta...
Puljak i Rosandić: “Župan dođe kad treba igrati balote i jesti”, Boban odgovorio: “Obitelj Puljak uvijek traži krivca u drugom. Podržavam te ljude”
Vijećnici su postavili pitanje županu što misli poduzeti po pitanju tvornice “Dalmacija Dugi Rat”. Prošlo je sedam dana, još nismo dobili odgovor. Župan je znao doći u Dugi Rat kada je trebalo igrati balote ili nešto pojesti. Jučer kad je bio prosvjed, nije ga bilo...
Prosvjed u Dugom Ratu: "Stanovnici predugo i previše strpljivo čekaju na rješenje problema"
Možemo! će inzistirati na rješavanju brojnih slučajeva ekološke i građevinske devastacije obale, kažu...
Boban podržao prosvjednike na Dugom Ratu: 'Obitelji Puljak je nekako u krvi tražiti krivca u nekom drugom'
Najavio je i sastanak s resornim ministrom Tomislavom Ćorićem kako bi se riješio problem stanovnika Dugog rata...
Marijana Puljak: Hitno sanirati područje Dalmacije Dugi Rat! Ministre, gdje ste?
Istekao je rok za sanaciju područja Dalmacija Dugi Rat, župan u Dugi Rat zna doći na balote i kad treba pojesti, ali na prosvjedu s građanima ga nije bilo...
FOTO: Više od 500 ljudi na prosvjedu u Dugom Ratu: “Danas smo pokazali da više nećemo šetati pognute glave”
Ovo je bio miran skup bez politikanstva i smatram da su to naši mještani shvatili. Želimo maknuti otpad iz našeg dvorišta koji ugrožava naše zdravlje i okoliš. To je naš cilj! Prosvjedom ćemo ponoviti svoj stav da država ne smije dopustiti prodaju ostatka zemljišta bivše tvornice sumnjivom investitoru koji je opasnim tvarima već zagadio ne samo prostor na kojem se nalazila tvornica već i cijelo mjesto, a samim time ugrozio zdravlje stanovništva...
Prosvjed u Dugom Ratu: ‘Tvornicu smo izgubili, a ništa nismo dobili, želimo se konačno riješiti ovog otpada. Imamo povećani broj oboljelih od tumora‘
Nije ovo Divlji zapad, niko in neće oduzet njihovo, ali in država ne smi dalje prodavat. Jer su se pokazali ko špekulanti. Sanaciju su morali napravit ima dvi godine, a nisu. Samo su eksploatirali šta in se isplati i nama ostavili opasne metale i čestice. E, pa onda neka država da mistu priliku da se uključi, da se ovo konačno sanira i nešto kvalitetno napravi...
Dr. Zlatka Knezović upozorava na rezultate istraživanja o prisutnosti teških metala u tijelu novorođenčadi: Djeca u Dugom Ratu nisu otrovana, ali područje bivše tvornice treba što prije sanirati!
Mislim da je u interesu obiju strana da se što prije pristupi sanaciji tog područja. Slična tvornica postojala je i u Šibeniku, nazivali su je "Crnica", što dovoljno svjedoči o njoj. Nakon zatvaranja, na njezinu je mjestu niknulo prekrasno kupalište Banj. To bi mogao biti putokaz...
U Dugom Ratu revolt zbog izjava punomoćnika tvrtke ‘Projekt uvala‘: Peronja ne govori istinu, Englezi su sanaciju morali dovršiti još prije dvije godine, imamo dokument!
Odvjetnik Kruno Peronja ne govori istinu u vezi s bivšom tvornicom 'Dalmacija' u Dugom Ratu i njezinom sanacijom. Nije istina da spojevi u obrađenoj troski nisu toksični, to je odavno utvrđeno, a neistinitih tvrdnji izrekao je još. Najbolje će ga demantirati dokumenti koje šaljemo...
Ni hotela, ni marine, ni radnih mista. Ogorčeni mještani Dugog Rata: ‘Deset godina mi udišemo najgore moguće bolesti! Neprocjenjivo! A Rimac je mogao sagraditi tvornicu ovdje...‘
Tražimo od Vlade da zaustavi tu nagodbu i da Dugom Ratu dodijeli površinu na koju je uknjižena država, a to je trećina cijelog platoa. Tako bismo se mogli uključiti u projekt sanacije i aplicirati na odgovarajuća europska sredstva i nacionalni program oporavka, koji imaju novca za takav rad, ili za tzv. brownfield mjesta...
Povodom Svjetskog dana turizma
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 28 Rujan 2021
Jučer je, na Svjetski dan turizma, u HGK - Županijskoj komori Split održan okrugli stol "Radna snaga - preduvjet uspješne i kvalitetne sezone 2022.”. Cilj mu je bio otvoriti razgovor o problemu radne snage u turizmu, temi koja opterećuje domaći turizam, kako bi se na vrijeme krenulo s iznalaženjem rješenja koja će omogućiti uspješnu turistićku sezonu sljedeće godine, piše Slobodna Dalmacija.
- Ako želimo, a želimo, kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, trebu nam kvalitetna radna snaga, a nitko ne može bolje od domaćih ljudi predstaviti našu destinaciju - tekla je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić.
Problem je bio i ostao povećana potražnja za radnom snagom u sezoni i drastični pad potražnje u zimskim mjesecima, a ono što je bitno je razmišljati o kvaliteti usluge u sektoru, smatra Davina Ljubičić Đirlić.
Ivan Malada smatra da je potrebno raditi na poreznom rastrećenju kako bi poslodavci mogli ponuditi veće plaće, a najkasnije do konca godine potvrditi popis deficitarnih zanimanja, skratiti rokove izdavanja radnih dozvola za strance i olakšati proces njihova produžavanja...
- Ako želimo, a želimo, kvalitetan, odgovoran i održiv turizam, trebu nam kvalitetna radna snaga, a nitko ne može bolje od domaćih ljudi predstaviti našu destinaciju - tekla je direktorica Turističke zajednice grada Splita Alijana Vukšić.
Problem je bio i ostao povećana potražnja za radnom snagom u sezoni i drastični pad potražnje u zimskim mjesecima, a ono što je bitno je razmišljati o kvaliteti usluge u sektoru, smatra Davina Ljubičić Đirlić.
Ivan Malada smatra da je potrebno raditi na poreznom rastrećenju kako bi poslodavci mogli ponuditi veće plaće, a najkasnije do konca godine potvrditi popis deficitarnih zanimanja, skratiti rokove izdavanja radnih dozvola za strance i olakšati proces njihova produžavanja...
Hrvatski dani sigurnosti
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 29 Rujan 2021
Štete od cyber napada i špijunaža u svijetu iznose 500 do 600 milijardi dolara, 53 posto IT kompanija doživjelo je neki oblik industrijske špijunaže, a 17 posto njih neki oblik krađe osjetljivih podataka, čulo se, među ostalim, na konferenciji Hrvatski dani sigurnosti 2021., koja se od 22. do 24. rujna održala u opatijskom Amadria Park Design Hotelu Royal.
Mario Blažević, viši konzultant za informacijsku sigurnost u zagrebačkoj tvrtki Diverto, istaknuo je kako je cyber rizik postao treća najgora prijetnja svakom poslovanju pa i u Hrvatskoj rastu investicije u informacijsku sigurnost. Ivana Werft iz HT-a u svom je izlaganju naglasila da se, zajedno s kompanijama, i kriminalni milje prebacio u online svijet, te da su najveće napade u posljednjih petnaestak godina doživjele upravo velike internetske kompanije, piše Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.
Sa panela Cyber prijetnje i trendovi: pogled u 2022. godinu, osnovna je poruka da je informacija nafta 21. stoljeća, a Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS-a, slikovito je pojasnio da je informatička sigurnost poput zraka – sve je super i normalno dok ga ima, problem nastaje kad nestane. Da bi se očuvala informacijska sigurnost, više nije problem tehnologija, nego ljudi. Vlatko Košturjak, tehnički direktor Diverto Zagreb, slaže se da su ljudi stup obrane, no onih koji znaju posao malo je na tržištu.
Mario Blažević, viši konzultant za informacijsku sigurnost u zagrebačkoj tvrtki Diverto, istaknuo je kako je cyber rizik postao treća najgora prijetnja svakom poslovanju pa i u Hrvatskoj rastu investicije u informacijsku sigurnost. Ivana Werft iz HT-a u svom je izlaganju naglasila da se, zajedno s kompanijama, i kriminalni milje prebacio u online svijet, te da su najveće napade u posljednjih petnaestak godina doživjele upravo velike internetske kompanije, piše Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.
Sa panela Cyber prijetnje i trendovi: pogled u 2022. godinu, osnovna je poruka da je informacija nafta 21. stoljeća, a Saša Bilić, predsjednik Uprave APIS-a, slikovito je pojasnio da je informatička sigurnost poput zraka – sve je super i normalno dok ga ima, problem nastaje kad nestane. Da bi se očuvala informacijska sigurnost, više nije problem tehnologija, nego ljudi. Vlatko Košturjak, tehnički direktor Diverto Zagreb, slaže se da su ljudi stup obrane, no onih koji znaju posao malo je na tržištu.
Što je Dalmacija bez turizma?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 22 Rujan 2021
U organizaciji HUP-ovog regionalnog ureda u Splitu je održana konferencija 'Što je Dalmacija bez turizma?'. Prevelika izloženost Dalmacije turizmu, niska proizvodna gospodarska aktivnost te brojni infrastrukturni problemi izazovi su s kojima se Dalmacija svakodnevno suočava. Na konferenciji se pokušalo doznati na koje sve načine Dalmacija može poticati rast gospodarstva u smjeru inovativnosti i produktivnosti te istaknuti prepreke i prilike koje se u tom planu prepoznaju, piše Dalmatinski portal.
Uvodno je uzvanike pozdravila Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu. Splitski dogradonačelnik, Antonio Kuzmanić, poručio je kako u će ekonomiji onaj koji uspije u doba krize, iz nje izaći još jači i bolji. Župan Blaženko Boban istaknuo je kako je županijska TZ radila studiju nosivih kapaciteta koja je jedina takva u Hrvatskoj. Mihael Furjan, predsjednik HUP-a kaže kako je HUP nedavno redefinirao svoje prioritete u suradnji s članovima. Prisutnima se obratio i Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Predavanje na temu 'Deindustrijalizacija Dalmacije – posljedice i nove prilike' održao je Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb. Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su mladi i već dokazani dalmatinski poduzetnici...
Uvodno je uzvanike pozdravila Maja Fredotović, dekanica Ekonomskog fakulteta u Splitu. Splitski dogradonačelnik, Antonio Kuzmanić, poručio je kako u će ekonomiji onaj koji uspije u doba krize, iz nje izaći još jači i bolji. Župan Blaženko Boban istaknuo je kako je županijska TZ radila studiju nosivih kapaciteta koja je jedina takva u Hrvatskoj. Mihael Furjan, predsjednik HUP-a kaže kako je HUP nedavno redefinirao svoje prioritete u suradnji s članovima. Prisutnima se obratio i Zvonimir Novak, ravnatelj Uprave za industriju, poduzetništvo i obrt u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Predavanje na temu 'Deindustrijalizacija Dalmacije – posljedice i nove prilike' održao je Zoran Aralica s Ekonomskog instituta Zagreb. Na panel raspravi koja je uslijedila sudjelovali su mladi i već dokazani dalmatinski poduzetnici...
Nastavlja se sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 15 Rujan 2021
Nakon što je Vlada donijela Odluku o produžetku Programa energetske obnove obiteljskih kuća, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sredinom rujna planira objaviti novi Javni poziv, piše Dalmatinski portal. Prošle godine je Fond sufinanciranje obnove odobrio za 3100 obiteljskih kuća, a razlika u odnosu na dosadašnju provedbu programa jest što će se u okviru istog poziva sufinancirati i cjelovita energetska obnova, kao i samostalni sustavi za korištenje obnovljivih izvora energije, uključujući mikrosolare. Cilj svih sufinanciranih mjera je smanjiti količinu potrebne energije za zagrijavanje i hlađenje prostora, povećati korištenje obnovljivih izvora energije te u konačnici građanima poboljšati kvalitetu života i smanjiti troškove.
Cjelovita energetska obnova kuća lošijih energetskih svojstava i dalje će se sufinancirati s do 60% bespovratnih sredstava i podrazumijeva obvezno povećanje toplinske zaštite nekog od elemenata vanjske ovojnice poput vanjskih zidova, krova, poda ili stolarije, a može uključivati i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije. S druge strane, ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancirat će se s do 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji. Poticaji za to rezervirani su za kuće visokih energetskih razreda koje ne trebaju mjere poboljšanja toplinske zaštite vanjske ovojnice.
Kao i do sad, na javni poziv Fonda moći će se prijaviti građani čije kuće imaju do 600 m2 ili do 3 stambene jedinice te više od 50% površine namijenjene stanovanju. Maksimalni iznosi sufinanciranja bit će određeni za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo će moći dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.
Cjelovita energetska obnova kuća lošijih energetskih svojstava i dalje će se sufinancirati s do 60% bespovratnih sredstava i podrazumijeva obvezno povećanje toplinske zaštite nekog od elemenata vanjske ovojnice poput vanjskih zidova, krova, poda ili stolarije, a može uključivati i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponskog sustava za proizvodnju električne energije. S druge strane, ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancirat će se s do 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji. Poticaji za to rezervirani su za kuće visokih energetskih razreda koje ne trebaju mjere poboljšanja toplinske zaštite vanjske ovojnice.
Kao i do sad, na javni poziv Fonda moći će se prijaviti građani čije kuće imaju do 600 m2 ili do 3 stambene jedinice te više od 50% površine namijenjene stanovanju. Maksimalni iznosi sufinanciranja bit će određeni za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo će moći dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.