Sanacija nije uvjet za nagodbu, a (eu)sanirati je, kažu, lako. Pitamo se kako?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 13 Studeni 2021
U petak su na sjednici saborskog Odbora pored predstavnika Općine Dugi Rat i građanske inicijative "ZA Dugi Rat" bili i stručnjaci s pravnog, građevinskog i arhitektonskog fakulteta. Ukazali su na niz nepravilnosti u dosadašnjim procesima. Predstavnici DORH-a su govorili o kompleksnosti stečajnog postupka i procesa prodaje Tvornice Dugi Rat te imovinsko pravnih zavrzlama. Naglasili su kako obaveza sanacije nije uvjet u trenutnim procesima i nagodbama, ali su istakli da će učiniti sve da do sanacije svakako dođe. Pitamo se kako? Trenutno je, po zakonu, obaveza sanacije prešla na državu jer je investitor nije obavio na vrijeme do kraja 2019.. Ali država ništa nije napravila već dvije godine i sigurno ćemo biti penalizirani od strane EU institucija. Tko će biti odgovoran?
Puno pitanja koje će predstavnici građanke inicijative na sljedećoj sjednici Odbora postaviti predstavnicima Ministarstava zaštite okoliša i državne imovine koji danas nisu bili na sastanku.
Država, odnosno DORH, pojurili su u sklapanje nagodbe s investitorom kad se pojavila mogućnost za sanaciju šljake putem EU fondova za Dugi Rat. Zašto, pitamo se...
Sljedeći tjedan bi trebalo doći do sudske nagodbe između države i investitora koji je stvorio po zdravlje opasan otpad na prostoru bivše tvornice...
Puno pitanja koje će predstavnici građanke inicijative na sljedećoj sjednici Odbora postaviti predstavnicima Ministarstava zaštite okoliša i državne imovine koji danas nisu bili na sastanku.
Država, odnosno DORH, pojurili su u sklapanje nagodbe s investitorom kad se pojavila mogućnost za sanaciju šljake putem EU fondova za Dugi Rat. Zašto, pitamo se...
Sljedeći tjedan bi trebalo doći do sudske nagodbe između države i investitora koji je stvorio po zdravlje opasan otpad na prostoru bivše tvornice...
Hitno se sklapa nagodba i prodaje zemljište zagađivaču da bi se spriječila prijava sanacije putem EU fondova?
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 13 Studeni 2021
Hitno se sklapa nagodba i prodaje zemljište zagađivaču da bi se spriječila prijava sanacije putem EU fondova? Pa tko bi lud htio da neovisne institucije pogledaju što su inspektorat, ministarstva i DORH radili svih ovih godina u Dugom Ratu?
U petak je održana hitna sjednica Saborskog odbora za okoliš. Zašto? Informacije da bi moglo doći do nagodbe, da bi se onečišćivač mogao nagraditi i ponovno uvući u proces alarmantne su na svim razinama. Usprkos protestima građana DORH nastavljaju svoju ubrzanu agendu sklapanja nagodbe za prodaju zemljišta zagađivaču.
Načelnik Općine Dugi Rat naglasio je kako se radi o velikoj prevari, kako nije istinita tvrdnja DORH-a da su iz novina saznali za eksploataciju. Posebno je upozorio na činjenicu da nagodba koja se godinama ne sklapa, odjednom po brzom procesu kreće u realizaciju tri mjeseca nakon što je općina najavila mogućnost korištenja EU fondova. Jednom sklopljena nagodba će upravo tu mogućnost u potpunosti uništiti. A to je i cilj - naime kao što vidimo iz slučaja Žalac EU fondovi uključuju i neovisne provjere postupanja državnih tijela. A tko bi lud htio da netko provjeri što su Inspektorat, ministarstva i DORH radili svih ovih godina?
U petak je održana hitna sjednica Saborskog odbora za okoliš. Zašto? Informacije da bi moglo doći do nagodbe, da bi se onečišćivač mogao nagraditi i ponovno uvući u proces alarmantne su na svim razinama. Usprkos protestima građana DORH nastavljaju svoju ubrzanu agendu sklapanja nagodbe za prodaju zemljišta zagađivaču.
Načelnik Općine Dugi Rat naglasio je kako se radi o velikoj prevari, kako nije istinita tvrdnja DORH-a da su iz novina saznali za eksploataciju. Posebno je upozorio na činjenicu da nagodba koja se godinama ne sklapa, odjednom po brzom procesu kreće u realizaciju tri mjeseca nakon što je općina najavila mogućnost korištenja EU fondova. Jednom sklopljena nagodba će upravo tu mogućnost u potpunosti uništiti. A to je i cilj - naime kao što vidimo iz slučaja Žalac EU fondovi uključuju i neovisne provjere postupanja državnih tijela. A tko bi lud htio da netko provjeri što su Inspektorat, ministarstva i DORH radili svih ovih godina?
24. Međunarodni sajam SASO
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 12 Listopad 2021
U Splitu je otvoren Sajam SASO, najznačajniji dalmatinski sajam za graditeljstvo, drvnu i metalnu industriju, alate i opremu, elektrotehniku, energetiku i telekomunikacije te obrtništvo i malu privredu. 24. Međunarodni sajam SASO 2021. održava se od 10. do 13. studenog 2021. u Spaladium areni u Splitu i izvrsna je prilika za susret poslovnih posjetitelja, malih i srednjih poduzeća, arhitekata, inženjera i investitora. SASO obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva i male privrede, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja, SEKO - Sajam ekologije te Sajam kamena, Sajam bazena, Sajam komunalne opreme.
Pored izlagačkog dijela, na sajmu SASO 2021. vas čeka bogati program stručnih konferencija i radionica kao i "Projekt publika" u sklopu kojeg će organizator sajma poslati pozive specijaliziranoj ciljanoj publici, zainteresiranoj za obnovu i izgradnju objekata, opremanje objekata, noviteta u industrijama te ugovaranje poslova za slijedeću godinu. Na Saso može ući uz covid potvrdu ili testiranje na ulazu. Cijena ulaznice je 30 kuna, a test stoji 50 kuna.
Treći dan stručnog programa sajma SASO 2021 posvećen je tržištu nekretnina, dok će se u popodnevnim satima, u sklopu 17. dana arhitekata održati predavanje “Ima li grada istočno od raja?”.
Pored izlagačkog dijela, na sajmu SASO 2021. vas čeka bogati program stručnih konferencija i radionica kao i "Projekt publika" u sklopu kojeg će organizator sajma poslati pozive specijaliziranoj ciljanoj publici, zainteresiranoj za obnovu i izgradnju objekata, opremanje objekata, noviteta u industrijama te ugovaranje poslova za slijedeću godinu. Na Saso može ući uz covid potvrdu ili testiranje na ulazu. Cijena ulaznice je 30 kuna, a test stoji 50 kuna.
Treći dan stručnog programa sajma SASO 2021 posvećen je tržištu nekretnina, dok će se u popodnevnim satima, u sklopu 17. dana arhitekata održati predavanje “Ima li grada istočno od raja?”.
ZIN FEST u Kaštelima sljubljuje vrhunska vina i spizu
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Studeni 2021
Uz crljenak, pribidrag, tribidrag, zinfandel i ostale srodne sorte, svoju priču na prvom festivalu crljenka i rođaka, ZIN FESTU 2021, koji se od četvrtka do subote održava u Marini Kaštela u Kaštel Gomilici, ispričat će i bogata gastronomska ponuda Dalmacije, koja s vrhunskim vinima čini jednu tradicionalnu i neraskidivu vezu. Mladi, budući kuhari, nutricionisti, prehrambeni tehničari i drugi, za posjetitelje festivala pripremat će jela prva dana, u četvrtak i petak, a u subotu će posjetitelji imati priliku uživati u umijeću pripreme delicija od strane profesionalnih kuhara. Naravno, kako je naglašeno, posjetitelji festivala imat će priliku osjetiti i tu povezanost dalmatinskih jela i vrhunskog vina, što garantira užitak za sva čula.
U surtadnji TZG Kaštela i Đulijana Nole iz Bots & Pots-a u četvrtak 11. studenoga od 16 sati u sklopu „Kaštelanskih pikuleca“ robot kuhar pripremat će tradicionalna dalmatinska jela koja će prisutni moći isprobati.
U surtadnji TZG Kaštela i Đulijana Nole iz Bots & Pots-a u četvrtak 11. studenoga od 16 sati u sklopu „Kaštelanskih pikuleca“ robot kuhar pripremat će tradicionalna dalmatinska jela koja će prisutni moći isprobati.
Vina Kuće sretnog čovjeka na prvom ZIN FESTU
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 10 Studeni 2021
U tijeku je ZIN FEST, prvi festivala crljenka kaštelanskog i njegovih rođaka, a prema prijavama sudionika, na festivalu se predstavlja cijela paleta vrhunskih vina proizvedenih od sorti grožđa usko povezanih, kako i naziv festivala kaže, sa svjetski poznatim zinfandelom. Iz omiškog vinogorja na festival stiže vinarija Kuća sretnog čovjeka, koja će posjetiteljima predstaviti svoj Pribidrag iz 2016. godine.
- Stižemo na ovaj festival kako bi mu dali podršku, a svima je cilj približiti ovu sortu ljudima jer iako se radi na promidžbi pribidraga, crljenka, tribidraga ili kako god da je nazivamo, mislim da mnogima još uvijek sorta nije u potpunosti poznata. Ujedno, svojim znanjem želim pomoći i da u cijelu priču o ovom vinu uključimo i iskustvo i inovativnost te da se festival proširi sve od Komarne do Zadra pa i šire, gdje god da se ova sorta proizvodi – rekao je u razgovoru vlasnik Kuće dobrog čovjeka Nikša Mimica, jedan od vinara koji je nastavio tradiciju svoje obitelji u vinogradarstvu i vinarstvu,a koji proizvodi vino od grožđa sa nekoliko desetaka tisuća trsova u vinogradima na sjevernoj i južnoj strani omiške Dinare.
Treba naglasiti da je Nikša Mimica vinogradar i vinar, u čijem je vinogradu pronađeno devet trsova autohtone sorte pribidrag, kako se na omiškom području naziva crljenak, što je poput pronalaska trsa kaštelanskog crljenka u vinogradu Ivice Radunića u Kaštelima, pokrenulo revitalizaciju ove sorte na području Dalmacije, a i šire, piše Kastela.org.
- Stižemo na ovaj festival kako bi mu dali podršku, a svima je cilj približiti ovu sortu ljudima jer iako se radi na promidžbi pribidraga, crljenka, tribidraga ili kako god da je nazivamo, mislim da mnogima još uvijek sorta nije u potpunosti poznata. Ujedno, svojim znanjem želim pomoći i da u cijelu priču o ovom vinu uključimo i iskustvo i inovativnost te da se festival proširi sve od Komarne do Zadra pa i šire, gdje god da se ova sorta proizvodi – rekao je u razgovoru vlasnik Kuće dobrog čovjeka Nikša Mimica, jedan od vinara koji je nastavio tradiciju svoje obitelji u vinogradarstvu i vinarstvu,a koji proizvodi vino od grožđa sa nekoliko desetaka tisuća trsova u vinogradima na sjevernoj i južnoj strani omiške Dinare.
Treba naglasiti da je Nikša Mimica vinogradar i vinar, u čijem je vinogradu pronađeno devet trsova autohtone sorte pribidrag, kako se na omiškom području naziva crljenak, što je poput pronalaska trsa kaštelanskog crljenka u vinogradu Ivice Radunića u Kaštelima, pokrenulo revitalizaciju ove sorte na području Dalmacije, a i šire, piše Kastela.org.
Sabatina 2021: Tri nagrade došle u Dugi Rat i Duće
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 08 Studeni 2021
Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organizirala je proteklog vikenda u Cavtatu 31. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2021. Kao i svake godine osim edukacije, sajma, izložbe, radionica, vođenih degustacija vina, dodjele priznanja i proglašenja šampiona među proizvođačima kako otvorenih tako i buteljiranih vina i likera, program ovogodišnje manifestacije bio je obogaćen i raznim dodatnim aktivnostima. Nažalost, zbog korone i lošeg vremena otkazan je subotnji studijski obilazak vinograda. No zato je svečano, a polije i nadasve veselo bilo na dodjeli priznanja vinarima i proizvođačima likera.
Šampion bijelih suhih i polusuhih buteljiranih vina je Obrt Zure iz Lumbarde, otok Korčula odnosno njihov Grk "Bartul" 2020. Najbolje u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina ima Vinarija Čitluk d.d., Čitluk, Bosna i Hercegovina - Teuta Blatina 2016. Šampion vina sorte plavac je Dingač Reserva 2013., Matuško vina d.o.o., a kod vina sorte pošip najboljim je proglašen Pošip "Zure" 2020, Obrt Zure, Lumbarda, otok Korčula. Najbolje nagrađeno vino–predikatno vino je Leona, ledena berba 2016. OPG-a Đurinski iz Kupljenova. U kategoriji kvalitete jakih alkoholnih pića, šampionom je proglašen OPG Ante Beroš, Bratuš - Sveti Ivan - liker od rogača.
U kategorijii otvorenih vina, najbolje ocijenjeno bijelo vino ima Cvijeto Stjepović iz Dubrovnika - Pošip Smokvica 2020., a kod ovorenih crnih vina najbolji je Cabernet Sauvignon Barrique 2020 Tomislava Grbića iz Privlake. Najbolje otvoreno bijelo mlado vino ima OPG Miroslav Stanojević iz Smokvice s otoka Korčule. Riječ je o Pošipu 2021, a u kategoriji mladih crnih vina najbolji je Plavac mali 2021. Miše Pavičića iz Splita. U sklopu svečanog otvorenja ovogodišnje Sabatine tradicionalno su dodijeljena i priznanja za doprinos pojedinaca i udruženja.
Naravno, nije izostao ni uspjeh naših dugoratskih vinara. Zlatnu medalju i diplomu za kvalitetu otvorenog vina dobila su čak dvojica naših sumještana. Obitelj Čizmić, Dugi Rat, za Merlot iz 2020. te OPG Konoba Kadić za kupažu Maraštine i Debita iz berbe 2020. Kadići su dobili i srebrnu medalju i diplomu za kvalitetu svog crnog otvorenog vina, kupažu Merlota i Babića iz berbe 2020. Čestitke i pohvale obitelji marljivim obiteljima Kadić i Čizmić. Bravo! Ali to nije sve. Šećer na kraju i to od vrhunske višnjevače sa svježim tartufima dolazi iz OPG Bogdanović iz Seoca. Naš dućki ugostitelj Davor Bogdanović opet je ponajbolji proizvođač likera, nadaleko čuvene višnjevače. Za lanjsku je dobio u subotu Zlatnu medalja za kvalitetu jakog alkoholnih pića. Čestitamo!
I naravno, poželimo i ove godine da se za našim marljivim vinarima i maslinarima povedu i drugi naši sumještani koji nisu zapustili svoje loze i masline. Dapače, sve im cvitalo! I nagrade i na Sabatini i Noćnjaku brali za svoje trude, poput gore spomenutih.
Šampion bijelih suhih i polusuhih buteljiranih vina je Obrt Zure iz Lumbarde, otok Korčula odnosno njihov Grk "Bartul" 2020. Najbolje u kategoriji crnih suhih i polusuhih vina ima Vinarija Čitluk d.d., Čitluk, Bosna i Hercegovina - Teuta Blatina 2016. Šampion vina sorte plavac je Dingač Reserva 2013., Matuško vina d.o.o., a kod vina sorte pošip najboljim je proglašen Pošip "Zure" 2020, Obrt Zure, Lumbarda, otok Korčula. Najbolje nagrađeno vino–predikatno vino je Leona, ledena berba 2016. OPG-a Đurinski iz Kupljenova. U kategoriji kvalitete jakih alkoholnih pića, šampionom je proglašen OPG Ante Beroš, Bratuš - Sveti Ivan - liker od rogača.
U kategorijii otvorenih vina, najbolje ocijenjeno bijelo vino ima Cvijeto Stjepović iz Dubrovnika - Pošip Smokvica 2020., a kod ovorenih crnih vina najbolji je Cabernet Sauvignon Barrique 2020 Tomislava Grbića iz Privlake. Najbolje otvoreno bijelo mlado vino ima OPG Miroslav Stanojević iz Smokvice s otoka Korčule. Riječ je o Pošipu 2021, a u kategoriji mladih crnih vina najbolji je Plavac mali 2021. Miše Pavičića iz Splita. U sklopu svečanog otvorenja ovogodišnje Sabatine tradicionalno su dodijeljena i priznanja za doprinos pojedinaca i udruženja.
Naravno, nije izostao ni uspjeh naših dugoratskih vinara. Zlatnu medalju i diplomu za kvalitetu otvorenog vina dobila su čak dvojica naših sumještana. Obitelj Čizmić, Dugi Rat, za Merlot iz 2020. te OPG Konoba Kadić za kupažu Maraštine i Debita iz berbe 2020. Kadići su dobili i srebrnu medalju i diplomu za kvalitetu svog crnog otvorenog vina, kupažu Merlota i Babića iz berbe 2020. Čestitke i pohvale obitelji marljivim obiteljima Kadić i Čizmić. Bravo! Ali to nije sve. Šećer na kraju i to od vrhunske višnjevače sa svježim tartufima dolazi iz OPG Bogdanović iz Seoca. Naš dućki ugostitelj Davor Bogdanović opet je ponajbolji proizvođač likera, nadaleko čuvene višnjevače. Za lanjsku je dobio u subotu Zlatnu medalja za kvalitetu jakog alkoholnih pića. Čestitamo!
I naravno, poželimo i ove godine da se za našim marljivim vinarima i maslinarima povedu i drugi naši sumještani koji nisu zapustili svoje loze i masline. Dapače, sve im cvitalo! I nagrade i na Sabatini i Noćnjaku brali za svoje trude, poput gore spomenutih.
Sviranje ugljiku i licemjerje elite
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Studeni 2021
Još na neuspjelom summitu COP15 u Kopenhagenu 2009. obećano je da će bogati godišnje uplaćivati 100 milijardi dolara za prilagodbu zemljama koje se suočavaju s najtežim posljedicama klimatskih promjena. Na summitu COP 21 u Parizu 2015. to je obećanje postalo jedna od obaveza. Ona se ostvaruje djelomično, sredstva su dostigla 78 milijardi dolara godišnje, ali cilj nije ostvaren. Za naliku od ostalih svjetskih lidera, ruski i kineski predsjednici nisu bili raspoloženi za novi igrokaz, u Glasgowu na COP26 sumitu.
- "Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba. Ili ćemo to zaustaviti ili će ono zaustaviti nas. Vrijeme je da se kaže - dosta. Dosta je ubijanja ugljikom. Dostaje bilo tretiranja prirode kao zahoda. Dostaje paljenja i bušenja i rudarenja. Mi sami kopamo svoje grobove" ' dramatično je upozorenje glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa koji je otvorio najvažniju svjetsku konferenciju o klimi u Glasgowu, COP 26, gdje se pokušava spasiti planet koji se ubrzano zagrijava.
Najvažniji je to skup još od Pariza 2015., ali održan bez prisutnosti kineskog i ruskog predsjednika. Prvi dogovori već su pali: reducirat će se metan čime će se do 2030. smanjiti zagrijavanje za 0,3 stupnja, a više od stotinu država potpisalo je i deklaraciju za smanjenje deforestacije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom je govoru istaknuo da ćemo zaštititi 30 posto Jadranskog mora te do 2030. zasaditi dodatnih milijun stabala godišnje. Najvažniji hrvatski doprinos bit će zatvaranje termoelektrane na ugljen Plomin do najkasnije 2033.
- "Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba. Ili ćemo to zaustaviti ili će ono zaustaviti nas. Vrijeme je da se kaže - dosta. Dosta je ubijanja ugljikom. Dostaje bilo tretiranja prirode kao zahoda. Dostaje paljenja i bušenja i rudarenja. Mi sami kopamo svoje grobove" ' dramatično je upozorenje glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa koji je otvorio najvažniju svjetsku konferenciju o klimi u Glasgowu, COP 26, gdje se pokušava spasiti planet koji se ubrzano zagrijava.
Najvažniji je to skup još od Pariza 2015., ali održan bez prisutnosti kineskog i ruskog predsjednika. Prvi dogovori već su pali: reducirat će se metan čime će se do 2030. smanjiti zagrijavanje za 0,3 stupnja, a više od stotinu država potpisalo je i deklaraciju za smanjenje deforestacije.
Hrvatski premijer Andrej Plenković u svom je govoru istaknuo da ćemo zaštititi 30 posto Jadranskog mora te do 2030. zasaditi dodatnih milijun stabala godišnje. Najvažniji hrvatski doprinos bit će zatvaranje termoelektrane na ugljen Plomin do najkasnije 2033.
Usvojen Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 07 Studeni 2021
Poslije osam godina napokon su usvojene izmjene Prostornog plana Splitsko- dalmatinske županije. Mostovci su napustili sjednicu dok se glasovalo, a plan je prošao uz 32 ruke koalicije HDZ-HGS - HSP, Domovinskog pokreta, SDP-a, nezavisnih Marka Žaje, Ivice Kukavice i bivšeg člana DP-a Nikole Grabovca. Protiv je bilo sedam vijećnika, Centra i koalicije Za.
Nova vijećnica, Branka Murat, zamjena za Antu Pranića, je za govornicom kazala da neće podržati plan između ostalog i što je ispod radara provučena luka Krilo Jesenice. Niko Mrčić je u ime Zavoda za prostorno planiranje odgovarao na izrečene primjedbe. Iznio je kronologiju o luci u Krilu i kako se ne radi o prolasku ispod radara, piše Dalmatinski portal.
- Poštivajući dokument Dugog Rata je prešla iz kategorije proširenja u novu luku. Jednom zauvijek mislim da vam je sada jasno kako je ušlo u prostorni plan - naveo je Mrčić.
Nakon četiri sata rasprave tako su usvojene izmjene Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije.
Podsjetimo se, u travnju 2018. počela je procedura izmjena i dopuna PP, a osvježenim su planom proširene zone gospodarske namjene sa 142 na 147 zone, dok je smanjen broj golf terena sa 11 na 8 (ukinuti Seget, Tučepi i Dugopolje). U PP je gradnja Centar izvrsnosti SDŽ u Zoni javne društvene namjene u omiškim Novim selima, dok će se u cestovnoj infrastrukturi fokusirati na nove pravce: A1-Vučevica-Split, pa Zagvozd-Imotski, te Drvenik-Ravča (s tunelom), kao i podmorski tunel Brač-Šolta, uz brzu cestu Split-Omiš, te zaobilaznice Dicma, Sinja... povećan je broj sunčanih elektrana sa 30 na 31 (nova Primorski Dolac), dok se broj vjetroelektrana sa 36 smanjuje na 31, broj istražnih polja mineralnih sirovina sa 81 smanjen je na 76.
Usvojeni PP omogućiti će JLS promjene koje osiguravaju razvoj, naglasio je župan Boban, a prihvaćen je i prijedlog SDP-a da se odmah pokrene nova procedura njegovh promjena, kako bi se uhvatio ritam sa životnim zahtjevima.
Nova vijećnica, Branka Murat, zamjena za Antu Pranića, je za govornicom kazala da neće podržati plan između ostalog i što je ispod radara provučena luka Krilo Jesenice. Niko Mrčić je u ime Zavoda za prostorno planiranje odgovarao na izrečene primjedbe. Iznio je kronologiju o luci u Krilu i kako se ne radi o prolasku ispod radara, piše Dalmatinski portal.
- Poštivajući dokument Dugog Rata je prešla iz kategorije proširenja u novu luku. Jednom zauvijek mislim da vam je sada jasno kako je ušlo u prostorni plan - naveo je Mrčić.
Nakon četiri sata rasprave tako su usvojene izmjene Prostornog plana Splitsko - dalmatinske županije.
Podsjetimo se, u travnju 2018. počela je procedura izmjena i dopuna PP, a osvježenim su planom proširene zone gospodarske namjene sa 142 na 147 zone, dok je smanjen broj golf terena sa 11 na 8 (ukinuti Seget, Tučepi i Dugopolje). U PP je gradnja Centar izvrsnosti SDŽ u Zoni javne društvene namjene u omiškim Novim selima, dok će se u cestovnoj infrastrukturi fokusirati na nove pravce: A1-Vučevica-Split, pa Zagvozd-Imotski, te Drvenik-Ravča (s tunelom), kao i podmorski tunel Brač-Šolta, uz brzu cestu Split-Omiš, te zaobilaznice Dicma, Sinja... povećan je broj sunčanih elektrana sa 30 na 31 (nova Primorski Dolac), dok se broj vjetroelektrana sa 36 smanjuje na 31, broj istražnih polja mineralnih sirovina sa 81 smanjen je na 76.
Usvojeni PP omogućiti će JLS promjene koje osiguravaju razvoj, naglasio je župan Boban, a prihvaćen je i prijedlog SDP-a da se odmah pokrene nova procedura njegovh promjena, kako bi se uhvatio ritam sa životnim zahtjevima.
14. dani pasivne kuće u Hrvatskoj
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 06 Studeni 2021
Može li se i na koji način postići najnaprednija, energetski visokoučinkovita novogradnja te dubinska obnova "faktor 10" neke su od tema 14. dana pasivne kuće u Hrvatskoj koji se ovaj vikend, u organizaciji Konzorcija pasivna kuća Hrvatska, održavaju online. Trodnevni međunarodni stručno-znanstveni skup donosi brojna predavanja te predstavljanja projekata i ostvarenja, a pričat će se i o zelenom planu EU 2050. Uz predavanja i radionice, tradicionalno se organiziraju izložbe proizvoda i projekata, promocije i stručni obilasci. Više na www.kpk.hr.
Ususret 31. Sabatini
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 01 Studeni 2021
Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova organiziraju 31. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2021., koji će se održati u Hotelu Croatia u Cavtatu od 4. do 7.11.2021. Povodom proslave “Sabatine”, osim edukacije, sajma, izložbe, radionica, vođenih degustacija vina, studijskog obilaska te dodjele priznanja i proglašenja šampiona među proizvođačima kako otvorenih tako i buteljiranih vina i likera, program ovogodišnje manifestacije bit će obogaćen i raznim dodatnim aktivnostima, piše Dalmacija Danas.
Sabatina je započela davne 1991. godine, kada su vinari iz Čare na Korčuli u suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije iz Splita odlučili proslaviti uspješnu berbu grožđa. Dakle, Sabatina je započela iz jednog spontanog okupljanja vinara, upravo zbog želje za druženjem i razmjenom iskustava nakon berbe. Već iduće godine, kada je organizirana na Lastovu, njezin program već je postao određeniji i stručniji. Nastavilo se s organizacijom svake godine na drugoj lokaciji, a broj sudionika sve se više povećavao. Danas, nakon trideset godina organiziranja susreta, u suradnji s vinarima i strukom, razvijen je zaista jedan kvalitetan trodnevni program, koji uključuje više razina edukacije i poslovnih susreta.
Dalmatinski zadrugari su i za nadlazeću Sabatinu pripremili niz edukacija koje će se provesti putem znanstveno-stručnih skupova kojima moderiraju Agronomski fakultet iz Zagreba, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji s drugim znanstvenim institucijama, te putem nekoliko vođenih degustacijskih radionica, na kojima se uz priču kušaju i komentiraju vina. Sajam vinogradarstva i vinarstva okuplja i predstavlja tvrtke koje su vezane uz ove djelatnosti, a koje vinogradarima i vinarima nude asortiman potreban za obavljanje njihove djelatnosti. Studijski obilazak predstavlja izlazak na teren, u vinograde i vinarije, kako bi se povezale teorija i praksa. Ujedno je to prilika za promociju destinacije te lokalnih vinogradara i vinara. Promocija vinara vrši se i kroz tzv. "natjecateljski“ dio Sabatine, u kojem se, mjesec dana prije samog susreta, vrši ocjenjivanje njihovih vina i jakih alkoholnih pića, a na Sabatini se nagrade odgovarajućim priznanjem, neki od njih i onim šampionskim. Sabatina je jedna velika vinogradarsko-vinarska obitelj u koju ste uvijek dobro došli.
Sabatina je započela davne 1991. godine, kada su vinari iz Čare na Korčuli u suradnji sa Zadružnim savezom Dalmacije iz Splita odlučili proslaviti uspješnu berbu grožđa. Dakle, Sabatina je započela iz jednog spontanog okupljanja vinara, upravo zbog želje za druženjem i razmjenom iskustava nakon berbe. Već iduće godine, kada je organizirana na Lastovu, njezin program već je postao određeniji i stručniji. Nastavilo se s organizacijom svake godine na drugoj lokaciji, a broj sudionika sve se više povećavao. Danas, nakon trideset godina organiziranja susreta, u suradnji s vinarima i strukom, razvijen je zaista jedan kvalitetan trodnevni program, koji uključuje više razina edukacije i poslovnih susreta.
Dalmatinski zadrugari su i za nadlazeću Sabatinu pripremili niz edukacija koje će se provesti putem znanstveno-stručnih skupova kojima moderiraju Agronomski fakultet iz Zagreba, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu u suradnji s drugim znanstvenim institucijama, te putem nekoliko vođenih degustacijskih radionica, na kojima se uz priču kušaju i komentiraju vina. Sajam vinogradarstva i vinarstva okuplja i predstavlja tvrtke koje su vezane uz ove djelatnosti, a koje vinogradarima i vinarima nude asortiman potreban za obavljanje njihove djelatnosti. Studijski obilazak predstavlja izlazak na teren, u vinograde i vinarije, kako bi se povezale teorija i praksa. Ujedno je to prilika za promociju destinacije te lokalnih vinogradara i vinara. Promocija vinara vrši se i kroz tzv. "natjecateljski“ dio Sabatine, u kojem se, mjesec dana prije samog susreta, vrši ocjenjivanje njihovih vina i jakih alkoholnih pića, a na Sabatini se nagrade odgovarajućim priznanjem, neki od njih i onim šampionskim. Sabatina je jedna velika vinogradarsko-vinarska obitelj u koju ste uvijek dobro došli.
Startup Wingo pobjednik splitskog Get in the Ring natjecanja
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 01 Studeni 2021
U Splitu je održano svjetski poznato startup natjecanje "Get in the Ring" u kojima se od ukupno 42 prijave okušalo 6 odabranih startupa koji su prošli sve faze selekcije iskusnih, strogih ali i pravednih sudaca iz svijeta poduzetništva i investicijskog menadžmenta, piše Dalmatinski portal. Pobjedu, odlazak na globalno natjecanje sljedeće godine i 120.000 kuna osvojio je startup Wingo. Wingo je stol s integriranim grijanjem u bazi, pogodan za HORECA tržište, koji štedi više od 10x energije u usporedbi sa svim postojećim električnim grijačima na tržištu. U nastavku saznajte više o startupima, "borcima" u Splitskom ringu...
Sabatina 2021.
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 24 Listopad 2021
Zadružni savez Dalmacije i Hrvatska udruga vinarskih gradova pozivaju Vas na 31. Međunarodni susret vinogradara i vinara Sabatina 2021. koja će se održati od 4. do 7.11.2021. u Cavtatu, u hotelu Croatia. Uz predočenje EU Covid potvrde budite dio Sabatine, razmijenite iskustva, saznajte najnovije vinogradarsko-vinarske trendove i iskoristite nove poslovne prilike. Uz vrhunska vina, uživajte u spektakularnom pogledu na otvoreno more, te wellness i spa centru hotela Croatia u Cavtatu. Dodjela priznanja za kvalitetu proizvoda održat će se u petak 5.11. u 20.00 h za otvorena i mlada vina, a dan poslije za buteljirana vina i jaka alkoholna pića. Sve informacije o Sabatini i smještaju su ovdje.
Split 2024. dobiva novi ulaz u grad, Omiška obilaznica do 2027.
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 24 Listopad 2021
Najkasnije do 2027. godine Split i njegova šira okolica trebali bi dobiti potpuno novu cestovnu infrastrukturu koja će omogućiti bolju prometnu komunikaciju nego što je danas i dnevnu migraciju bez gužvi.
Hrvatske ceste već su počele radove na novoj infrastrukturi, no ono glavno tek predstoji. U sklopu novih prometnih rješenja dva najveća projekta su gradnja novog ulaza u Split. Riječ je o novoj državnoj cesti čvor Vučevica na autocesti Al - tunel Kozjak - čvor na DC 8 - trajektna luka Split te novoj multimodularnoj platformi na potezu Solin - Stobreč - Krilo - Dugi Rat - Omiš. Riječ je o novoj obilaznici Omiša kojom bi se konačno novom prometnicom spojili Split i Omiš te prometno rasteretila sadašnja cesta između ta dva grada koja bilježi najveću gustoću prometa u državi. Ukupna vrijednost ta dva projekta procjenjuje se na oko 3.5 milijardi kuna ...
Hrvatske ceste već su počele radove na novoj infrastrukturi, no ono glavno tek predstoji. U sklopu novih prometnih rješenja dva najveća projekta su gradnja novog ulaza u Split. Riječ je o novoj državnoj cesti čvor Vučevica na autocesti Al - tunel Kozjak - čvor na DC 8 - trajektna luka Split te novoj multimodularnoj platformi na potezu Solin - Stobreč - Krilo - Dugi Rat - Omiš. Riječ je o novoj obilaznici Omiša kojom bi se konačno novom prometnicom spojili Split i Omiš te prometno rasteretila sadašnja cesta između ta dva grada koja bilježi najveću gustoću prometa u državi. Ukupna vrijednost ta dva projekta procjenjuje se na oko 3.5 milijardi kuna ...
Novi Zakon o radu regulirati će i rad od kuće
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 24 Listopad 2021
Više od godinu i pol nakon izbijanja pandemije, Vlada se sjetila da bi mogla zakonski regulirati rad od kuće koji se masovno počeo koristiti u Hrvatskoj kako bi se suzbilo širenje koronavirusa. Za početak 2022. najavljeno je stupanje na snagu novog Zakona o radu, kojim će se propisati plaćanje troškova režija radnicima koji rade od kuće ni na daljinu. Uz te novine, novi zakonski propis trebao bi ograničiti ugovore na određeno na maksimalno 3 godine, a radni odnos ne bi se automatski prekidao nakon navršenih 65 godina života i 15 godina staža.
Puno je nepoznanica ostalo, primjerice, hoće li poslodavci plaćati i dalje troškove prijevoza ili toplog obroka, na koji bi se način i u kojem omjeru plaćale režije, zašto bi poslodavac istodobno plaćao režije u radnim prostorijama i one kod radnika doma i hoće li i ti troškovi biti neoporezivi kao naknade za prijevoz i topli obrok.
Puno je nepoznanica ostalo, primjerice, hoće li poslodavci plaćati i dalje troškove prijevoza ili toplog obroka, na koji bi se način i u kojem omjeru plaćale režije, zašto bi poslodavac istodobno plaćao režije u radnim prostorijama i one kod radnika doma i hoće li i ti troškovi biti neoporezivi kao naknade za prijevoz i topli obrok.
StartIT 2021: započela treća IT startup akademija
- Details
- Rubrika: Gospodarstvo
- Datum: 18 Listopad 2021
Kamp "StartIT 2021. – IT startup akademije", u trajanju od osam tjedana startala je 11. listopada 2021. predavanjima od 14 do 19 sati u PICS-u na FESB-u. Nakon edukacije, slijede treninzi sa mentorima, a 19 stručnjaka je na raspolaganju polaznicima i to od 18. listopada do 3. prosinca. Završni dio je 8. i 9. prosinca kada će na “StartIT Demo Dayu” polaznici predstaviti svoje projekte. Najboljima slijede i novčane nagrade za početak poslovanja, 15.000 kuna pobjedniku, 10.000 kuna drugoplasiranom, te po 5.000 kuna još petorici timova, piše Dalmacija Danas.
StartIT akademija namijenjena je svima onima koji imaju ideju i donekle “sklopljen” projekt, ali ne znaju kako svoje zamisli dalje poslovno razvijati, pretočiti ih u ozbiljan startup i uspješno izaći na globalno tržište.
– Ovo je odlična stvar, prava poslovna edukacija, vrhunski mentori, savršen poticaj za razviti svoj posao i uz to sve još besplatno. Taman ono što nam treba ! – kometirali su polaznici treće generacije IT startup akademije “StartIT 2021.”.
Voditelj projekta ICT Županija Damir Brčić ponosan je na prošlogodišnje rezultate StartIT akademije prema kojima je od članova 15 timova koji su je pohađali, njih čak sedam otvorilo vlastitu tvrtku.
StartIT akademija namijenjena je svima onima koji imaju ideju i donekle “sklopljen” projekt, ali ne znaju kako svoje zamisli dalje poslovno razvijati, pretočiti ih u ozbiljan startup i uspješno izaći na globalno tržište.
– Ovo je odlična stvar, prava poslovna edukacija, vrhunski mentori, savršen poticaj za razviti svoj posao i uz to sve još besplatno. Taman ono što nam treba ! – kometirali su polaznici treće generacije IT startup akademije “StartIT 2021.”.
Voditelj projekta ICT Županija Damir Brčić ponosan je na prošlogodišnje rezultate StartIT akademije prema kojima je od članova 15 timova koji su je pohađali, njih čak sedam otvorilo vlastitu tvrtku.