Selo moje budi etno-eko!

Staro selo DućeŽupanija splitsko-dalmatinska nedavno je raspisala natječaj za gradove i općine za nepovratna sredstva iz programa etno-eko sela, a iz županijskog je proračuna ove godine za ovaj program osigurano 1,6 milijuna kuna. Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave koje prijavljuju određeno selo za uključivanje u program. (U Općini Dugi Rat u programu etno-eko sela su stara sela Jesenice i Duće, op.ur.) Preduvjeti za početak obnove ruralnih cjelina ostvaruju se izradom prostorno-planske dokumentacije jer etno-eko selo ne smije se obnavljati mimo standarda i pravila konzervatorske struke. Konzervatorskom podlogom određuju se smjernice za obnovu naselja i njegove infrastrukture, pa i svake građevine pojedinačno ...

SELO MOJE BUDI EKO-ETNO
 
Konzervatori sude o eko-etno selima
 
Konzervatorskom podlogom određuju se smjernice za obnovu naselja i njegove infrastrukture, pa i svake građevine pojedinačno. Etno-eko selo ne smije se obnavljati mimo standarda i pravila konzervatorske struke
 
 Piše: Ojdana Koharević / Slobodna Dalmacija
 Izvor: Slobodna Dalmacija

Županija splitsko-dalmatinska nedavno je raspisala natječaj za gradove i općine za nepovratna sredstva iz programa etno-eko sela, a iz županijskog je proračuna ove godine za ovaj program osigurano 1,6 milijuna kuna. Korisnici sredstava su jedinice lokalne samouprave koje prijavljuju određeno selo za uključivanje u program.

Stara Podstrana

- Upravni odjel za turizam Splitsko-daimatinske županije pokrenuo je krajem 2004. godine program poticanja obnove raseljenih i zapuštenih sela „Etno-eko" sa željom da se zaustavi nekontrolirana rasprodaja nekretnina i da se stvore preduvjeti za obnovu napuštenih i zapuštenih naselja koja bi trebala postati turistička odredišta, a time i izvor prihoda za lokalno stanovništvo - pojašnjava Sanja Buble, arhitektica konzervatorica iz Konzervatorskog odjela u Splitu, ustanove kojoj se ulagači u etno-eko selo obvezno moraju javiti prije početka obnove.
 
Preduvjeti za početak obnove ruralnih cjelina ostvaruju se izradom prostorno-planske dokumentacije.
 
Stoga je s konzervatorskog stajališta najveća vrijednost programa „Etno-eko" u poticanju izrade dokumentacije za plansku obnovu sela koju mnoga naselja, bez uvrštenja u ovaj program, zasigurno još dugo ne bi dobila.
 
- Obnova napuštenih sela kao značajnog turističkog resursa jedan je od načina očuvanja tradicijskoga graditeljstva kao važnog dijela naše kulturne baštine - kaže Sanja Buble.

Staro selo Duće

Upravo zbog toga se, kao podloga prostornim planovima uređenja sela, radi konzervatorski elaborat kojim se analizira povijesni i graditeljski razvoj naselja i njegove tipološke karakteristike.
 
Konzervatorskom podlogom određuju se smjernice za obnovu naselja i njegove infrastrukture, pa i svake građevine pojedinačno.
 
Etno-eko selo ne smije se obnavljati mimo standarda i pravila konzervatorske struke:
 
- Znanje o načinu gradnje, gradevnome materijalu, pa i samom položaju i oblikovanju građevina (i naselja) u prošlosti se prenosilo usmenom predajom - stariji su učili od mlađih, a u selima su postojali i seoski majstori.
 
Danas su stari tradicijski zanati napušteni. Stoga je sama obnova pojedinih građevina najveći izazov uspješnoj realizaciji programa "Etno-eko" jer pretpostavlja angažiranje specijaliziranih stručnjaka s iskustvom u radu na kulturnoj baštini, a takvih je na tržištu još uvijek nedovoljno.
 
U oblikovanju dogradnji postojećih građevina postoji opasnost od narušavanja izvornog mjerila, a u novim građevnim zonama, uz nekritičku primjenu tipoloških elemenata i detalja, od pseudotradicijske arhitekture i narušavanja integriteta cjeline.

Selo Duće

To su razlozi zbog kojih je potrebno obnovu svake građevine raditi prema uvjetima i pod nadzorom konzervatora.
 
Ivanu Radovani, etnologinju iz Konzervatorskog odjela, raduje obnova zapuštenih sela, no pri obnovi je važno konzultirati upravo stručnjake konzervatore i etnologe, a sve kako bi se sačuvala vrijedna kulturna baština:
 
- Sela su zaštićene ruralne cjeline i kao takve štiti ih Zakon o zaštiti spomeničke i kulturne baštine.

 
Imamo krasnih primjera obnove, to je prije svega Humac na Braču u kojemu se u cijelosti poštuju zakoni naše struke, no ima i nekih loših primjera zbog kojih mi moramo reagirati - kaže Ivana Radovani.
 
Za program kojim se potiče obnova raseljenih i zapuštenih sela u Županiji od 2005. godine dobilo je 28 sela za koje je županija izdvojila 5,6 milijuna kuna.
 
Premda od tih 28 sela još nijedno nije u cijelosti obnovljeno, ova mjesta su centar zanimanja domaćih i stranih turista te članova umjetničkih kolonija.

Selo Jesenice


PVC stolarija i aluminij
 
- Najčešće pogreške su u miješanju tradicijskih detalja, primjerice, za makarsko primorje su karakteristične balature, te crijep na krovu, dok je Humac poznat po suhozidnoj gradnji.
 
Pogrešno je i korištenje suvremenih materijala poput nikla ili aluminija.
 
- Neki dijelovi županije imaju samo pokrov od kamenih ploča, dok se na kućama u drugim područjima stavljaju kupe kanalice ili crijep i zato se posebno mora voditi računa kako obnovljena kuća ne bi stršila od svoga prirodnog, tradicijskog ambijenta - kaže Radovani.
 
Ulagači griješe i kada otvaraju balkone na mjestima na kojima balkona prije nije bilo, a ima i onih koji na kamenu kuću znaju staviti PVC stolariju.

Povezani članci

Who's Online

We have 178 guests and no members online