DUGI RAT

Vjekoslav Žužić s otoka Krka ove godine ima najbolji pršut. To je potvrdila šampionska titula na osmim Danima hrvatskog pršuta koji promoviraju isključivo certificirane pršute, a koji se ovog vikenda održavaju u Splitu. Novom titulom Žužić nastavlja nizati uspjehe na domaćim i međunarodnim festivalima i sajmovima te promovirati krčki pršut. Ovo je njegova druga šampionska titula na Danima hrvatskog pršuta koji su u splitskom hotelu Park okupili stotinjak predstavnika institucija, mesne industrije i proizvođača zaštićenih hrvatskih pršuta. U subotu se manifestacija preselila na splitske Prokurative na kojima se moglo kušati i kupiti svi nagrađeni pršuti, a najveće zanimanje sigurno će privući šampion s Krka, piše Dalmatinski portal.
- Nakon dvije teške pandemijske godine, s inflacijom i ratom u Ukrajini slijedi još izazovnije razdoblje za nas proizvođače. S jedne strane očekuje nas neizvjesna turistička sezona, a s druge rast cijena - kako sirovina tako i energenata, repromaterijala i rada. U konačnici to je već utjecalo na rast cijena gotovog proizvoda. No, to je tek početak. Snažan skok cijena pršuta očekuje kroz narednu godinu rastom cijene svinjskog mesa, a to će u konačnici - gledajući ekonomskom logikom - uzrokovati i manju potražnju - rekao je Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta. Dodao je kako se unatoč pandemiji zadržao kontinuitet i rast proizvodnje pa se u Hrvatskoj trenutno proizvodi oko pola milijuna pršuta, dok ih se pojede oko milijun. Drugim riječima, proizvedemo ih koliko ih i uvezemo.

HRVATSKI PRŠUT

Foto: Marko Čolić
Izvor: Dalmatinski portal

Kaster "Hrvatski pršut“ je organizator ove dvodnevne manifestacije i okuplja dvadesetak najpoznatijih proizvođača zaštićenog hrvatskog pršuta od Istre do juga Dalmacije, od velikih tvrtki do malih obiteljskih pršutana.

Podsjetimo, Hrvatska ima čak četiri pršuta s EU zaštitom - krčki, drniški i dalmatinski s oznakom zaštićenog geografskog porijekla, a istarski s oznakom zaštićenog izvornog porijekla. Riječ je o premium proizvodima iznimne teksture i vrhunskog okusa i što je najvažnije nemaju nikakvih aditiva, a jedini im je konzervans morska sol.

- Brojke najbolje govore o kakvoj je deliciji riječ. U Hrvatskoj pojedemo dvostruko više pršuta nego što ga proizvedemo. Prošle smo godine proizveli oko 480 tisuća komada pršuta, a pojelo se oko 900 tisuća komada. Drugim riječima, pojedemo jednako domaćeg i uvoznog pršuta. Za usporedbu prije petnaestak godina domaći pršut bio je zastupljen na tržištu sa svega deset posto. No, moram naglasiti da se kod uvoznih proizvoda u većini slučajeva ne radi o pršutu nego o osušenom svinjskom butu koji u proces proizvodnje ulazi bez kosti i prodaje se  u vremenu ispod šest mjeseci starosti - poručuje Ante Madir, izvršni direktor klastera "Hrvatskog pršuta“.