DUGI RAT

'Hrvatske vode' predstavile su Jadranski projekt zaštite voda u priobalnom području nakon završene prve četverogodišnje faze. Projekt u kojem sudjeljuje i Općina Dugi Rat financira se kreditom Svjetske banke na rok od 15 godina, s počekom od pet godina, a trošit će se u tri planirane faze u cjelokupnom iznosu od 280 milijuna eura. Kada projekt bude završen, Hrvatska će imati europsku razinu zaštite i pročišćavanja voda. Projekt sufinanciraju Vlada RH, jedinice lokalne samouprave i stanovništvo kroz cijenu vode koja po kubiku ne smije prelaziti četiri kune. Prva faza Jadranskog projekta obuhvatila je 11 gradova i općina, Makarsku, Omiš, Opuzen, Zadar, Rijeku, Opatiju, Novigrad i Pulu, te općine Biogradske rivijere, Rogoznicu i naravno, naš Dugi Rat. Na prvu je fazu utrošeno 80 milijuna eura ...

Predstavnici DUZS-a organizirali su i proveli savjetovanje-osposobljavanje o sustavu zaštite i spašavanja za gradonačelnike i načelnike općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kako bi im se omogućilo da što uspješnije izvršavaju svoje zakonske obveze, a u cilju očuvanja života, zdravlja, okoliša i imovine. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, kao nositelj osposobljavanja i usavršavanja u sustavu zaštite i spašavanja, je u skladu sa zakonskim obvezama, pripremila programe osposobljavanja svih razina operativnih snaga za zaštitu i spašavanje. Jedan od prvih programa osposobljavanja koji se provodi je osposobljavanje novoizabranih čelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.  Zajedno s Vladom Republike Hrvatske ista edukacija je organizirana za župane, a nastavak ovog izuzetno važnog projekta je organiziranje i provedba savjetovanja – osposobljavanja čelnika jedinica lokalne samouprave, načelnika općina i gradonačelnika ...

Čitam danas u Slobodnoj da i Supetarske općinare "muče" isti problem kao i ove naše - naplata komunalnog duga. Kad već naše vikendaše častimo s nultom stopom poreza na stanove i kuće na odmor, red je barem da se Općinari potrude naplatiti komunalna dugovanja i tako barem donekle popuniti dio proračuna iz kojeg se financiraju komunalni zahvati i intervencije u mjestima naše općine. Ta dugovanja u Supetru su se popela na više od 4,6 milijuna kuna, od čega je za dva milijuna kuna nastupila apsolutna zastara, piše Ivica Radić u Slobodnoj, što znači da su ta sredstva nepovratno izgubljena. Istodobno za dugovanja vrijedna 1,2 milijuna također prijeti velika opasnost da zbog zastare “odu u vjetar”... A koliko je nama novca otišlo u vjetar umjesto u općinski proračun? "Štedljivi" Bračani su se barem zabrinuli, a vjećnicima Općine Dugi Rat problem komunalnog duga, s obzirom što je javnosti poznato da se radi da se ovaj problem smanji i nije baš neko prioritetno pitanje. Od načelnika Roglića saznajemo da je od strane Općine Dugi Rat angažiran odvjetnički ured koji se bavi naplatom komunalnog duga i sudskim putem, tužbama i ovrhama, kad već "redovne akcije" naplate komunalna naknade redovnim putem nisu polučile neki značajniji pomak nabolje, osim možda u samom mjestu Dugi Rat čiji su mještani puno svjesniji i odgovorniji prema sredini u kojoj žive, te u većem postotku redovito plaćaju komunalnu nakandu. U Dućama i Jesenicama, taj je postotak naplate manji ...

Cijeli politički sustav opterećen je borbom za lokalne privilegije, logikom gospodara i sluge, pri čemu se ne pita koliko što stoji, čemu služi i koji su prioriteti. U odlukama se trguje utjecajem, pomaže sivom tržištu razmjene moći i utjecaja. Lokalni izbori, skrojeni prema stranačkim modelima proporcionalne reprezentacije, pretvoreni su u nadmetanje za plijen raspodjele položaja na lokalnoj razini. U nekim općinama rad u upravi jedini je izlaz iz nezaposlenosti. Zbog toga što je sve politika, nema odgovornosti, osim u slučajevima okrutnih frakcijskih obračuna. Javnost je upućena na glasine, a lokalna su glasila uglavnom pod kontrolom. Slabo tko zna o čemu se odlučuje, zakoni se poštuju samo ako se to mora i u krajnjoj nuždi. Ima mnogo želja & planova, ali ne utemeljenih na znanju i planiranju ...

Šutnja uglavnom znači da se nešto skriva - rekao je Dragan Zelić iz udruge GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje), koja je u suradnji sa splitskim udrugama “Cenzura plus” i “Info zona”, povodom Međunarodnog dana prava na pristup informacijama, u petak na Rivi, održala konferenciju za novinare i kampanju “Imamo pravo znati”. Prema istraživanju GONG-a, u prošloj godini, čak pedeset posto tijela javne vlasti nije davalo građanima zatražene informacije, dok i privremeni pokazatelji ovogodišnjeg istraživanja, koje je još u tijeku, pokazuju slične, porazne podatke ...

Udruge Transparency International Hrvatska (TIH) i GONG će od petka pa do 10. listopada ponovo zajednički provoditi akciju "Imamo pravo znati!" kojoj je osnovni cilj upoznati građane o njihovom zakonskom pravu na pristup informacijama te unaprjeđenje legislative koja regulira to pravo i financiranje izbornih kampanja. Predsjednici tih udruga su na konferenciji za novinare upozorili da građani, ali i nevladine udruge, teško ostvaruju svoje pravo na pristup informacijama od državne i lokalnih vlasti te da stoga zakon koji regulira to pravo, a koji je na snazi od početka 2004., nije ispunio svoju svrhu ...

Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije je, zajedno sa partnerima Ekonomskim fakultetom u Splitu i tvrtkom Razbor d.o.o., osmislila Program školovanja pod nazivom "Upravljanje programima i projektima financiranih iz bespovratnih sredstava Europske Unije". Početak škole je predviđen za 12. listopada 2009. godine. Mjesto školovanja biti će u prostorijama Ekonomskog fakulteta u Splitu. Školovanje će se odvijati kroz 5 modula i to:
   Modul 1: Uvod u politike i programe EU
   Modul 2: Osmišljavanje i priprema projekta
   Modul 3 – Izrada proračuna i financijske analize
   Modul 4 – Upravljanje projektom
   Modul 5 – Praćenje, evaluacija i revizija
Cijena školovanja po jednom polazniku je 10.500,00 kn (PDV uključen). Za sve dodatne informacije obratite se u Agenciji za razvoj Splitsko-dalmatinske županije www.rera.hr, na telefon 021/ 599-983. Ima li i naša Općina interesa poslati kojeg svog djelatnika na ovo školovanje? Ili barem vanjskog suradnika?

Nema u novinama, nema na portalima, nema baš puno (skoro pa ništa) vijesti o radu i statusu rješavanju problema naše Općine. Naših dopisnika ili informatora izgleda nema na zidiću, nema ih izgleda ni u mjestima i kafićima gdje se razglaba o "tekućoj problematici", a ni "svog" vijećnika se ne može vidit tako često ka nekad. Pa gdje su svi? Što rade? Možda je problem ipak u nazovi novinarima koji "nikako da nađu vrimena" popričati s načelnikom i vijećnicima o aktualnom lokalnom trenutku naše sadašnjosti i o tome izvjestiti zainteresirano (i informatizirano) pučanstvo. Čuje se nešto o skorom rebalansu, ne čuje se nažalost ništa o kanalizaciji (a rok prve faze Projekta Jadran ističe uskoro... Hoćemo li se uspjeti 'prošvercati' u drugu fazu plana kad ni iz ove prve nismo povukli skoro ništa novca, osim predizborno, a kojeg svi mi dragi mještani lipo vraćamo kroz veću cijenu vode... Naravno da nismo dobili ni zapisnik sa sjednice općinskog vijeća gdje se raspravljalo, na trenutke i burno, samo o kanalizaciji..), ne zna se je li se napokon otvorio komunikacijski kanal s "Englezima", je li tko stigao popiti kavu s Kerumom i priupitati ga što uskoro planira s "Dalmacija-Iskrom" na Glavici? Ima li što novo oko sudskog spora oko prostora javnog dobra? Je li presuda na vidiku? Jesu li naši općinari i naši viđeniji HDZ-ovci uspjeli pronaći prava vrata u nekom ministarstvu na koja treba pokucati? Ne trebaju se naša gospoda sramiti kucanja, pardon lobiranja, jer ako ne k(lj)ucaš neće ti se u današnjoj Hrvatskoj ništa ni otvoriti.. Jesi li se počeli izrađivati detaljni planovi uređenja naših malih mjesta, a pogotovo njihovog priobalnog dijela? Doista, na čemu se radi ovih dana u (ili pri) Općini? ...

U jesen počinje reforma sustava lokalne samouprave. Ako se u nekoj općini za hladni pogon troši između 40 i 50 posto proračuna, lako je utvrditi da građani nemaju velike koristi od toga što njihovo mjesto ima status općine, jer novac koji izdvajaju ne služi za razvoj gospodarstva i infrastrukture. Dok je moguće spajanje županija u veće regionalne cjeline za sada (nažalost! op.ur.) u drugom planu, jednako kao i ukidanje nekih gradova, izvjesno je da će dio općina biti ukinut ili spojen s drugim općinama i gradovima. U javnosti se već spekulira s mogućim brojem općina koje bi bile ukinute, no u Vladi ističu da je prvo potrebno analizirati stanje i dogovoriti kriterije koje svaka općina i grad moraju zadovoljiti da bi njihovo postojanje bilo opravdano, a ne samo sebi svrhom ...

Pod pritiskom javnosti i posvemašnje krize vladajuća se koalicija očito odlučila za rezanje golemog birokratskog aparata u kojemu mnogi općinski proračuni žive na teret države, a njihov veći dio čine plaće općinara i komunalnih tvrtki, piše Slobodna Dalmacija. Premda se lokalni čelnici vole pohvaliti kako kod njih "nema problema u radu općine" ili kako se "projekti nastavljaju", neizbježno je spomenuti neke od njih koje spas od ukidanja ne mogu pronaći ni u turizmu, ni u gospodarskim zonama, poljoprivredi, deponijima, punionicama vode i sličnim aktivnostima koje mjesne proračune održavaju na rubu ponora... Općinski čelnici traže otvorenu i argumentiranu raspravu o problematici ukidanja općina koje ne mogu samostalno opstajati ...

Kad su zbog recesije i otežanog punjenja proračuna i političari, i medijski analitičari i javnost počeli >pretresati< državni proračun, tragajući za mogućim uštedama, među prvima je izletjelo pitanje organizacije lokalne i regionalne samouprave i njihova financiranja. Hrvatski sustav - s više od četiristo općina, dvjestotinjak gradova i dvadeset i jednom županijom - sasvim je sigurno suviše fragmentiran, i suviše skup za Hrvatsku, i to ne samo s obzirom na trenutačne proračunske prilike, nego i za razdoblje visoka gospodarskog rasta. Međutim, reformu tog sustava i njegovo pretvaranje u racionalniji, jeftiniji i efikasniji, nije moguće provesti onako kako su to zamislili neki u političkoj areni i javnosti koji zagovaraju brze, "odlučne" poteze i "jednostavno" rješavanje problema. Treba li zbog krize nepromišljeno srljati u reformu lokalne samouprave? Lokalna i regionalna samouprava morale bi funkcionirati tako da osiguraju i funkcionalnu podjelu vlasti, ali i da djeluju kao element vertikalne diobe vlasti... - piše Davor Gjenero u Vjesniku u članku kojeg prenosimo u nastavku za ona tri čitatelja i dva "općinara" koja će ga s zanimanjem pročitati i onu jednu koja će ga i ne čitajući iskasapiti "komentarima" ...

Na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća Podstrane, za predsjednika je jednoglasno izabran Ante Šiško (HDZ). Zamjenica predsjednika Marija Mamić-Kalajžić (HSP) izabrana je uz protivljenje dvojice članova iz SDP-a i suzdržane vijećnike s Nezavisne liste dr. Darija Radovičića. 

Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća Dugi Rat, premda dovedena do pred sami kraj, prekinuta je i slijedi nova. Iako je sjednica uredno zakazana, te je na njoj od 13 vijećnika nazočilo njih 11, a bio je i Silvio Puljas, pomoćnik pročelnice Državnog ureda naše županije koji je na početku razjasnio odredbe zakona po kojima neki vijećnici zbog sukoba interesa ne mogu obavljati dužnost općinskog vijećnika. Predsjedavao joj je najstariji član vijeća, te izabrano Mandatno povjerenstvo i podneseno izvješće Mandatnog povjerenstva o rezultatima proteklih izbora, vijećnici su dali prisegu, a izabrano je i Povjerenstvo za izbor i imenovanje. No zadnja točka dnevnog reda bila je izbor predsjednika i potpredsjednika vijeća i - tu se stalo ...

Dragi moji, većini Vas je poznato da se sve sjednice našeg Općinskog vijeća snimaju kamerama naše lokalne TV postaje, TV Dugi Rat, koja potom cijelu snimku ili najzanimljivije detalje objavljuje u okviru svog programa, kojeg, nažalost, zbog loše stanja naše kabelske TV mreže samo malobrojni mještani još mogu gledati. Da nam financijske mogućnosti dozvoljavaju, i na ovim stranicama bi (uz pomoć kolega s TV Dugi Rat) svi zainteresirani mještani, pa i oni naše gore list diljem svijeta, mogli pogledati snimke sjednica općinskog vijeća i saznati puno više o radu naših općinara i vijećnika, te o statusu važnih općinskih projekata. Tehnički je to relativno lako izvesti, a montaža priloga i njegova objava na popularne video servise ovisila bi o dužini trajanja pojedine sjednice, njenoj aktualnosti i zanimljivosti.. No eto, kronični problem s financijama priječi nam ovaj medijski iskorak, kojeg smo voljni učiniti ako nam i naši Općinari žele u tome pripomoći... A kako "oni prošli" već dugo baš i nisu zainteresirani ni za ikakvo konkretnije potpomaganje ovog portala od tapšanja po ramenu i čuđenja o razini medijskog volonterizma u mjestu, a svoj portal - dugirat.hr - ažuriraju tek povremeno, bojim se da je i ovo što sada čitate tek "člančić" o tome što se može, odnosno što bi se moglo napraviti "da su neka bolja vremena" ili da smo veći lokalno-medijski mazohisti nego što jesmo ...

Gradonačelnika Keruma u Splitu naganjaju novinari, čovjek nema mira, takoreći gdje god se (o)krene dočekaju ga upaljeni mikrofoni, kamere. Tko mu je kriv, reći će upućeniji, kad nema još kvalitetnog glasnogovornika... Kaštelanski gradonačelnik Berket je već najavio namjeru osnivanja Ureda za odnose s javnošću koji će medijima znatno olakšati posao, a i građanima omogućiti uvid u rad gradskih službi... Hmm... Kakva je situacija s informiranjem o radu naše lokalne uprave? Da bi doznali novosti iz rada naše Općine danas morate biti intimus s načelnikom i barem nekoliko vijećnika, a donedavno i članovima poglavarstva. Zapisnike, a pogotovo u elektronskom obliku, ne trebate ni tražiti. Nećete ih vidjeti u svom e-mail sandučiću iako je to javan dokument, odnosno možda i hoćete ako ste baš uporni, tj. dosadni, ali tek nakon nekog "izvjesnog" vremena, kad obično nisu tako "aktualni". Dakle, (pre)ostaje Vam žicati pregršt tiskanih materijala od vijećnika i foto-kopirati ih ako želite znati što se događa, što se radi i o čemu se odlučuje u našoj maloj Općini. Što je meni, da prostite, prava tlaka, iako bi mi trebalo biti u opisu ovog javnog, besplatnog posla, kojeg sam sam sebi i svojim suradnicima nametnuo. Općina, naravno, ima i svoj službeni glasnik, ima i svoje web stranice (dugirat.hr) koje se, nažalost, tako rijetko osvježavaju sadržajem otkako je nakon samo par mjeseci njihovog života (a to je bilo još lani ili preklani) "iz politike otišla" osoba koja ih je trebala uređivati s friškim informacijama iz djelokruga rada načelnika, vijećnika i općinskih službi, te općinskih projekata ...