Grinch tombola u Pina
- Details
- Datum: 29 Prosinac 2023
- Autor: MB
U petak u 20 h, u popularnom kafiću na trećem peru dugoratske plaže, u Pino baru, odigrajte par partija tombole i provjerite je li ovaj drugi petak u godini - Vaš sretni petak!
Vidimo se...
Vidimo se...
Crveno more: Američke i britanske snage napale su Houthije u Jemenu
- Details
- Datum: 12 Sjecanj 2024
- Autor: Advance.hr
Tijekom noći na petak američke i britanske snage pokrenule su napade na jemenske Houthi snage u Jemenu ističući kako je riječ o odgovoru za napade na brodove u Crvenom moru. Svjedoci u razgovoru za Reuters navode da su napadi izvedeni zrakoplovima, brodovima i podmornicama bili usmjereni na vojnu bazu u blizini zračne luke Sanaa, vojnu lokaciju u blizini zračne luke Taiz, pomorsku bazu u Hodeidi i vojna mjesta u provinciji Hajjah. Podsjetimo, Houthi snage usko su vezane uz Iran i za očekivati je da će direktni američki i britanski napadi na njih izazvati određenu lančanu reakciju diljem regije Bliskog istoka.
Ovo se svakako može promatrati kao širenje sukoba koji trenutačno traje već skoro 100 dana u Gazi gdje je Izrael do sada ubio preko 23 tisuće Palestinaca, većinom žena i djece. Napadi Houthija na brodove bili su direktan izraz solidarnosti s Palestincima, a ovi američki udari na Jemen sada će pak biti još jasnija potvrda da SAD i vojno stoji na strani Izraela, što pak otvara prostor za novim eskalacijama, primjerice napadima na američke snage u Iraku, Siriji i šire. Ovo je svakako nešto što je Biden želio izbjeći u izbornoj godini, no pritisak krupnog kapitala, koji gubi ogroman novac ploveći oko Afrike, očito je bio dovoljan da se američka administracija odluči na ovakvu agresiju, piše Advance.hr.
Ovo se svakako može promatrati kao širenje sukoba koji trenutačno traje već skoro 100 dana u Gazi gdje je Izrael do sada ubio preko 23 tisuće Palestinaca, većinom žena i djece. Napadi Houthija na brodove bili su direktan izraz solidarnosti s Palestincima, a ovi američki udari na Jemen sada će pak biti još jasnija potvrda da SAD i vojno stoji na strani Izraela, što pak otvara prostor za novim eskalacijama, primjerice napadima na američke snage u Iraku, Siriji i šire. Ovo je svakako nešto što je Biden želio izbjeći u izbornoj godini, no pritisak krupnog kapitala, koji gubi ogroman novac ploveći oko Afrike, očito je bio dovoljan da se američka administracija odluči na ovakvu agresiju, piše Advance.hr.
Vaterpolo EP: Hrvatskoj ne ide protiv Crne Gore
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2024
- Autor: Hina, Gol.hr
Još uvijek su svježe uspomene iz Spaladium Arene i sjajne atmosfere koja je nosila Barakude do naslova prvaka Europe. U trenutku dok je 10-ak tisuća ljudi uživalo i slavilo europsko vaterpolsko zlato u Splitu, nitko nije mogao ni zamisliti da će se ta medalja (zbog ratnog stanja u Izraelu) braniti u - Hrvatskoj.
Branitelji naslova europskog prvaka, hrvatska vaterpolska reprezentacija, pobjedom nad Španjolskom 14:12 (2-1, 2-5, 2-2, 3-1; 5-3) u ruletu peteraca, uspješno je otvorila nastup na Euru pred prepunim tribinama bazena u dubrovačkoj luci Gruž. Hrvatska i Crna Gora su nakon prvog kola na diobi prvog mjesta s dva boda, a Španjolska i Francuska imaju po bod.
U subotu je Hrvatska pobijedila Francusku rezultatom 12:7, koja je na otvaranju iznenadila Crnu Goru i umalo osvojila sva tri boda.
U ponedjeljak (20.15, HTV2) Hrvatska igra protiv Crne Gore. Utakmica je to koja nam, u slučaju pobjede, može dosta olakšati drugi krug natjecanja. U pvoj utakmici dan u našoj grupi Španjolska je pobjedila Francusku s 9:6.
Branitelji naslova europskog prvaka, hrvatska vaterpolska reprezentacija, pobjedom nad Španjolskom 14:12 (2-1, 2-5, 2-2, 3-1; 5-3) u ruletu peteraca, uspješno je otvorila nastup na Euru pred prepunim tribinama bazena u dubrovačkoj luci Gruž. Hrvatska i Crna Gora su nakon prvog kola na diobi prvog mjesta s dva boda, a Španjolska i Francuska imaju po bod.
U subotu je Hrvatska pobijedila Francusku rezultatom 12:7, koja je na otvaranju iznenadila Crnu Goru i umalo osvojila sva tri boda.
U ponedjeljak (20.15, HTV2) Hrvatska igra protiv Crne Gore. Utakmica je to koja nam, u slučaju pobjede, može dosta olakšati drugi krug natjecanja. U pvoj utakmici dan u našoj grupi Španjolska je pobjedila Francusku s 9:6.
Veljko od mora
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: Kastela.org
Hrvatska radiotelevizija (HRT) u ponedjeljak 8. siječnja na svom Prvom programu (HRT-HTV1) u terminu od 20:15 sati premijerno prikazuje dokumentarni film “Veljko od mora” koji govori o sportskom životu plivačke ikone Veljka Rogošića scenariste i redatelja Mire Brankovića, piše zgexpress.net. Film je to o Veljku Rogošiću koji je maratonskim rukama stekao status božanstva. Govorili su da je “stina od čovika”. Veljko Rogošić najveći je plivački maratonac kojeg je Hrvatska imala čiji su sportski podvizi vrijedni divljenja.
Veljko je 2006. godine preplivao Jadran u liniji od nevjerojatnih 225 kilometara, zahvaljujući tom uspjehu uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda. Dvije godine ranije postao je prvi Hrvat koji je preplivao La Manche i najstarija osoba koja je to pošlo za rukom.
- “On je zapravo uzor svakom mladom sportašu. Neka ideja mog filma je da zapravo mladi ljudi ponovo otkriju velikog Rogošića” - dodaje Miro Branković, scenarist i redatelj filma, direktor fotografije je Damir Bednjanec, tonski snimatelj Boris Harmić. Montažerka filma je Davorka Feller, a producentica Sanja Knez. Kompozitor je Dalibor Grubačević, glazbu izvodi Simfonijski orekstar HRT-a. Film je rađen u produkciji Hrvatske radiotelevizije.
Veljko je 2006. godine preplivao Jadran u liniji od nevjerojatnih 225 kilometara, zahvaljujući tom uspjehu uvršten je u Guinnessovu knjigu rekorda. Dvije godine ranije postao je prvi Hrvat koji je preplivao La Manche i najstarija osoba koja je to pošlo za rukom.
- “On je zapravo uzor svakom mladom sportašu. Neka ideja mog filma je da zapravo mladi ljudi ponovo otkriju velikog Rogošića” - dodaje Miro Branković, scenarist i redatelj filma, direktor fotografije je Damir Bednjanec, tonski snimatelj Boris Harmić. Montažerka filma je Davorka Feller, a producentica Sanja Knez. Kompozitor je Dalibor Grubačević, glazbu izvodi Simfonijski orekstar HRT-a. Film je rađen u produkciji Hrvatske radiotelevizije.
Počelo drugo polugodište, učenici u klupama
- Details
- Datum: 07 Sjecanj 2024
- Autor: MB
Prvi dio zimskih praznika za učenike je počeo 27. prosinca 2023. i traje do 5. siječnja 2024., a nastava, drugo polugodište, je počelo u ponedjeljak, 08. siječnja 2024. godine. Od novosti, roditelji će moći osobno u e-dnevniku opravdavati izostanke učenika do tri dana, a sve osmaše, a od ove godine prvi put i učenike četvrtog razreda, očekuju nacionalni ispiti.
Dico i nastavnici, sritan i uspješan povratak u školske klupe i učionice.
Dico i nastavnici, sritan i uspješan povratak u školske klupe i učionice.
Osnovan Savjet za prostorno planiranje
- Details
- Datum: 07 Sjecanj 2024
- Autor: Općina Dugi Rat
Načelnik naše općine je s ciljem osiguranja kontinuiranog, kvalitetnog i cjelovitog prostornog planiranja donio Odluku kojom je osnovao Savjet za prostorno planiranje Općine Dugi Rat. Savjet čine stručne osobe iz udruženja arhitekata i inženjera građevine koje žive i rade na našem području, kao i predstavnici Općine Dugi Rat. Do sada su održana dva sastanka na kojima su članovi definirali točke o kojima treba raspravljati, iznijeli svoja zapažanja i prijedloge, sve kako bi poboljšali i unaprijedili stanje u prostoru i gospodarski razvitak našeg područja kroz narednu prostorno plansku dokumentaciju, javljaju iz općine.
In memoriam: Stipe Ercegović (1948. – 2023.)
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2024
- Autor: Hrvatska riječ
Krajem prošle godine, 30. prosinca, u 76. godini života, u Beogradu preminuo je redatelj dokumentarnih i igranih filmova Stipe Ercegović, podrijetlom iz Krila Jesenice.
Autor je dva TV igrana filma koji su osvojili nekoliko nagrada na festivalima kratkog metra. Snimao je dokumentarne filmove i priloge za dvije najveće regionalne televizijske kuće – RTS i HRT. Za RTS snimao je priloge za emisiju Verski mozaik, tj. vjerski program te televizije. Snimio je preko 50 desetominutnih priloga o kršćanskim crkvama na području Beograda, Vojvodine i Srbije.
U dijelu karijere usmjerio na snimanje serijala filmova o znamenitim Hrvatima iz Vojvodine i Srbije, kao i o znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali svoja djela na prostoru Srbije. U produkciji HRT-a 2006. snimljen je film Srijem u vremenu i prostoru koji je na toj televiziji emitiran u više navrata. Godine 2014. snimio je dokumentarno-igrani film Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje a 2020. dokumentarac Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije. U navedenom serijalu planirani su biti zastupljeni i znameniti Hrvati poput Antuna Gustava Matoša, Josifa Pančića, Tina Ujevića, Stipana (Stjepana) Filipovića, Ivana Meštrovića, Stanislava Prepreka i drugih.
U svojim filmskim ostvarenjima bavio se i temama iz obiteljskoga zavičaja (Jesenice u Hrvatskoj). Godine 2005. snimio je dokumentarac Tko je bio Mate Brničević? a 2010. premijerno je prikazan njegov dokumentarni film Jesenice – Sumpetar, ljubav duha i kamena.
Stipe Ercegović je bio vrlo aktivan i u hrvatskim udrugama, a kao istaknuti kulturni i filmski djelatnik radio je na jačanju srpsko-hrvatskih veza...
Autor je dva TV igrana filma koji su osvojili nekoliko nagrada na festivalima kratkog metra. Snimao je dokumentarne filmove i priloge za dvije najveće regionalne televizijske kuće – RTS i HRT. Za RTS snimao je priloge za emisiju Verski mozaik, tj. vjerski program te televizije. Snimio je preko 50 desetominutnih priloga o kršćanskim crkvama na području Beograda, Vojvodine i Srbije.
U dijelu karijere usmjerio na snimanje serijala filmova o znamenitim Hrvatima iz Vojvodine i Srbije, kao i o znamenitim Hrvatima koji su živjeli i stvarali svoja djela na prostoru Srbije. U produkciji HRT-a 2006. snimljen je film Srijem u vremenu i prostoru koji je na toj televiziji emitiran u više navrata. Godine 2014. snimio je dokumentarno-igrani film Ilija Okrugić – domovino slatko milovanje a 2020. dokumentarac Spomenici hrvatskih kipara na tlu Srbije. U navedenom serijalu planirani su biti zastupljeni i znameniti Hrvati poput Antuna Gustava Matoša, Josifa Pančića, Tina Ujevića, Stipana (Stjepana) Filipovića, Ivana Meštrovića, Stanislava Prepreka i drugih.
U svojim filmskim ostvarenjima bavio se i temama iz obiteljskoga zavičaja (Jesenice u Hrvatskoj). Godine 2005. snimio je dokumentarac Tko je bio Mate Brničević? a 2010. premijerno je prikazan njegov dokumentarni film Jesenice – Sumpetar, ljubav duha i kamena.
Stipe Ercegović je bio vrlo aktivan i u hrvatskim udrugama, a kao istaknuti kulturni i filmski djelatnik radio je na jačanju srpsko-hrvatskih veza...
Što se sve od 1. siječnja promijenilo
- Details
- Datum: 08 Sjecanj 2024
- Autor: VL, DP, Hina
Od 1. siječnja 2024. banke, Fina i Hrvatska pošta prestaju pružati uslugu zamjene valute, pa će te kune moći zamijeniti samo u HNB-u, također bez naknade. Kad smo kod eura, dodajmo i to da od 1. siječnja prestaje obveza trgovaca o dvojnom iskazivanju cijena, i u kunama i u eurima. One trgovine koje to žele, mogu i dalje navoditi i cijene u kunama uz one u eurima, piše Večernji list.
Trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno nedjeljama, osim u Splitu koji je sve nedjelje proglasio sajamskim danima. Iako je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi, trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.
Na snagu stupa i nekoliko zakona koji se tiču poreza. Točnije, čak devet! Jedan od poteza o kojem se 2023. najviše govorilo odnosi se na ukidanje prireza gradovima i općinama kojima je Vlada ostavila mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i rast plaća svojim građanima. Naša općina je oduvijek bila poduzetnički nastrojena, pa nije nikada ni uvela dodatni namet na naše plaće, prirez. Bravo!
Trošenje eura od 1. siječnja bit će ograničeno nedjeljama, osim u Splitu koji je sve nedjelje proglasio sajamskim danima. Iako je novi Zakon o trgovini već mjesecima na snazi, trgovci će sad 16 neradnih nedjelja morati rasporediti tijekom cijele godine, a ne u pola, kao u 2023.
Na snagu stupa i nekoliko zakona koji se tiču poreza. Točnije, čak devet! Jedan od poteza o kojem se 2023. najviše govorilo odnosi se na ukidanje prireza gradovima i općinama kojima je Vlada ostavila mogućnost da sami propišu porezne stope na dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti, čime bi omogućili i rast plaća svojim građanima. Naša općina je oduvijek bila poduzetnički nastrojena, pa nije nikada ni uvela dodatni namet na naše plaće, prirez. Bravo!
Advance.hr: Pregled 2023. i prognoza za 2024.
- Details
- Datum: 08 Sjecanj 2024
- Autor: Advance.hr
Hoće li rat u Ukrajini uskoro završiti ili tek eskalirati? Zašto će masakr u Gazi imati ogromne posljedice? Je li Europa osuđena na desničarske vlasti koje će živjeti od toga da radnici mrze radnike?
Analitički gledano trebali bismo biti zadovoljni činjenicom da rat u Ukrajini traje već skoro dvije godine i da je još uvijek osuđen samo na prostor Ukrajine. Može li nam protok vremena u ovom slučaju biti utjeha ili povod za strah? Očito je da postoje neke vrlo snažne kočnice koje sprječavaju širenje ovog rata. Rat u Ukrajini, koji je obilježio i ovu i prethodnu godinu, i dalje je na klackalici između totalne katastrofe i nekog potencijalnog smirivanja, izbjegavanja najgoreg scenarija. Danas smo, paradoksalno, bliži i jednom i drugom scenariju. Naime, u trenutku dok se Ukrajina kreće prema slijepoj ulici kroz izdaju njenih najbližih saveznika, SAD-a i Europske unije (kroz stopiranje daljnje financijske pomoći), rat je bliže i kraju i eskalaciji. Ovo su sad trenuci koji mogu dovesti relativno brzo do situacije u kojoj će Kijev biti prisiljen pregovarati s Moskvom. Najveća opasnost prijeti iz situacije u kojoj trenutačno dominantna frakcija ukrajinskih saveznika aktualno stanje interpretira kao "sudbonosno" te zaključi kako je potrebno ići dalje s radikalnim potezima. Jedan od radikalnih poteza, možda i najradikalnijih, mogao bi biti stavljanje stranih trupa na ukrajinski teritorij. Kijev svakako ne bi imao ništa protiv.
U ovom trenutku ideja o multipolarnosti kao alternativi trenutačnom svjetskom poretku ima odjeka i u Africi. U zapadnoj Africi imamo tri države koje su, unatoč situaciji koja je izgledala da takvo što nikad neće dozvoliti, odlučile krenuti svojim putem. Vojni udari u Maliju, Burkini Faso i Nigeru zapravo su bili narodni državni udari jer u sve tri zemlje narod je snažno podržao vojsku u namjeri da s vlasti sruši dugogodišnje elite koje su bile i više nego zadovoljne s beskonačnim status quo, ali to je stanje bez ikakve šanse za budućnost ovih naroda. Tri zemlje su tri bivše francuske kolonije koje su sad, mnogo desetljeća prekasno, Parizu rekle "ne". Bit će zanimljivo pratiti što će se s njima događati u godini koja dolazi. Mogu li opstati same zajedno? Već najavljuju da će se udružiti, a imaju i namjeru ojačati odnose s Rusijom i Kinom.
Na Bliskom istoku 2023. su se dogodile dvije vrlo značajne stvari, pozitivne stvari. Kina je uspjela uspješno posredovati između Irana i Saudijske Arabije i dvije zemlje, stari zaljevski rivali, zapravo su relativno brzo obnovili diplomatske odnose i krenuli jednom sasvim novom uzlaznom putanjom. To se odmah odrazilo na širi Bliski istok (posebno na situaciju u Jemenu). Sirijski predsjednik Bashar al-Assad je vraćen u okvire Arapske lige. U neku ruku bi se taj čin mogao proglasiti krajem rata u Siriji da nije još uvijek destruktivne uloge Turske i njenog sponzorstva nad enklavom u Idlibu.
Nakon velikog napada Hamasa na južni Izrael eskalirao je rat u Gazi, gdje izraelska vojska sve pred sobom ravna sa zemljom. Rat u Gazi je vrlo bizaran sukob u smislu da se isti svakog dana u zapadnim medijima prati kroz ogromnu dozu cenzure. Naime, svakog dana i svake noći izraelska vojska počini tolike zločine prema palestinskim civilima da bi naslovnice, kad bi htjele, mogle od jutra "vrištati". Ali to se ne događa. Ako samoinicijativno gledate ratne fotografije iz Gaze (što možda nije za svakog) naići ćete na najstrašnije prizore koji se mogu zamisliti u kontekstu jedne ratne zone. Tu su djeca sa strašnim ranama koja umiru u mukama. Tu su zastrašujuća, od boli unakažena lica roditelja koji moraju svjedočiti smrti svoje djece. Sve to se vrlo detaljno snima i dokumentira na dnevnoj bazi. U bolnicama Pojasa Gaze imamo scene takvog horora da ne samo da nije nimalo lako gledati takve scene, nije lako ni pisati o njima. Na sofisticirane i suptilne načine Zapad i medijski jako dobro čuva Izrael i njegove zastrašujuće misije u Pojasu Gaze. Naravno, svaka malo veća i direktnija kritika dočekana je na nož antisemitizma, što je sad već postao "najstariji trik u knjizi". Ironija je tim veća što se ratnim zločinima Izraela većinom protive ljevičari dok su brojne desničarske opcije čvrsto uz Netanyahua.
Ovim tempom Izrael će, malo po malo, srušiti cijelu Gazu, sve Hamasove tunele (ili će ih poplaviti) i na kraju će dobiti jedno zgarište koje će staviti pod svoju kontrolu. A preko 2 milijuna Palestinaca koji tamo žive? Neće ih ubiti, bar ne sve, ali će pokušati stvoriti takvu situaciju da ih se izbaci iz Pojasa Gaze u Egipat. Čini se da je to izraelski plan čak i ako se Kairo bude tome strogo protivio. Jednostavno po brutalnoj inerciji će progoniti civile sve više i više, sve do točke gdje jednostavno više neće imati izbora nego u očaju probijati granični prijelaz Rafah da bi spasili svoje živote.
Količina traume u Gazi je neopisiva. Po magnitudi se može mjeriti samo s količinom ignoriranja. Ovo je situacija koja će dovesti do još puno većeg jaza između Zapada i muslimanskog svijeta. Nije teško zamisliti ni novi val terorizma, a zatim niti odmazde s kakvima smo i počeli ovo stoljeće. Itekako dobro znamo koje su posljedice tzv. "Rata protiv terorizma". No, kao i u slučaju Ukrajine imamo situaciju gdje ovaj rat može postati još i puno veći i širi.
Na drugim krajevima svijeta napetosti su, moglo bi se reći, uobičajene. Na Korejskom poluotoku nikad nije bilo mirno. Slično je i s napetostima između Kine i Tajvana u kojem se za koji dan održavaju izbori, čiji rezultat može dodatno pojačati napetosti.
U jednom trenutku je pak izgledalo da bi mogao buknuti rat u Južnoj Americi, odnosno između Venezuele i Gvajane oko naftom bogatog područja koje je nekad pripadalo Venezueli. Zadnjih dana ipak se čini da se situacija donekle smirila.
Ušli smo u 2024. godinu u kojoj nas čeka i niz izbora, od naših u Hrvatskoj, pa do Europskih, predsjedničkih izbora u SAD i Rusiji (dobro, tu je sve poznato), parlamentarnih u Tajvanu, Indiji.. a Hrvatska se, baš kao i Europa i dalje nosi s nabujalom inflacijom, obični ljudi i dalje puno teže spajaju kraj s krajem nego prije nekoliko godina, cijena osnovnih namirnica kao što je hrana nisu se smanjile i to znači da brojne obitelji skoro sav svoj iznos izdvajaju na prehranu i neizbježne troškove kao što su stanarina, krediti... pritom nimalo ne pomaže činjenica da se i Hrvatska i Europa zapravo ponovno nalazi na udaru migrantskog vala koji je pauzirao za vrijeme pandemije, a sad se nastavio. I to dodatno stvara negativnu atmosferu u Europi na kojoj profitiraju desničarske stranke...
Unatoč svemu gore navedenom zaslužili smo veliku dozu optimizma. Sritna Vam Nova, superizborna godina! Informirajmo se, čitajmo i kritički razmišljajmo te uživajmo u radu i u našim malim, a velikim životnim radostima s najbližima i najdražima. Sritno nam, zdravo, veselo i uspješno Novo Lito!
Analitički gledano trebali bismo biti zadovoljni činjenicom da rat u Ukrajini traje već skoro dvije godine i da je još uvijek osuđen samo na prostor Ukrajine. Može li nam protok vremena u ovom slučaju biti utjeha ili povod za strah? Očito je da postoje neke vrlo snažne kočnice koje sprječavaju širenje ovog rata. Rat u Ukrajini, koji je obilježio i ovu i prethodnu godinu, i dalje je na klackalici između totalne katastrofe i nekog potencijalnog smirivanja, izbjegavanja najgoreg scenarija. Danas smo, paradoksalno, bliži i jednom i drugom scenariju. Naime, u trenutku dok se Ukrajina kreće prema slijepoj ulici kroz izdaju njenih najbližih saveznika, SAD-a i Europske unije (kroz stopiranje daljnje financijske pomoći), rat je bliže i kraju i eskalaciji. Ovo su sad trenuci koji mogu dovesti relativno brzo do situacije u kojoj će Kijev biti prisiljen pregovarati s Moskvom. Najveća opasnost prijeti iz situacije u kojoj trenutačno dominantna frakcija ukrajinskih saveznika aktualno stanje interpretira kao "sudbonosno" te zaključi kako je potrebno ići dalje s radikalnim potezima. Jedan od radikalnih poteza, možda i najradikalnijih, mogao bi biti stavljanje stranih trupa na ukrajinski teritorij. Kijev svakako ne bi imao ništa protiv.
U ovom trenutku ideja o multipolarnosti kao alternativi trenutačnom svjetskom poretku ima odjeka i u Africi. U zapadnoj Africi imamo tri države koje su, unatoč situaciji koja je izgledala da takvo što nikad neće dozvoliti, odlučile krenuti svojim putem. Vojni udari u Maliju, Burkini Faso i Nigeru zapravo su bili narodni državni udari jer u sve tri zemlje narod je snažno podržao vojsku u namjeri da s vlasti sruši dugogodišnje elite koje su bile i više nego zadovoljne s beskonačnim status quo, ali to je stanje bez ikakve šanse za budućnost ovih naroda. Tri zemlje su tri bivše francuske kolonije koje su sad, mnogo desetljeća prekasno, Parizu rekle "ne". Bit će zanimljivo pratiti što će se s njima događati u godini koja dolazi. Mogu li opstati same zajedno? Već najavljuju da će se udružiti, a imaju i namjeru ojačati odnose s Rusijom i Kinom.
Na Bliskom istoku 2023. su se dogodile dvije vrlo značajne stvari, pozitivne stvari. Kina je uspjela uspješno posredovati između Irana i Saudijske Arabije i dvije zemlje, stari zaljevski rivali, zapravo su relativno brzo obnovili diplomatske odnose i krenuli jednom sasvim novom uzlaznom putanjom. To se odmah odrazilo na širi Bliski istok (posebno na situaciju u Jemenu). Sirijski predsjednik Bashar al-Assad je vraćen u okvire Arapske lige. U neku ruku bi se taj čin mogao proglasiti krajem rata u Siriji da nije još uvijek destruktivne uloge Turske i njenog sponzorstva nad enklavom u Idlibu.
Nakon velikog napada Hamasa na južni Izrael eskalirao je rat u Gazi, gdje izraelska vojska sve pred sobom ravna sa zemljom. Rat u Gazi je vrlo bizaran sukob u smislu da se isti svakog dana u zapadnim medijima prati kroz ogromnu dozu cenzure. Naime, svakog dana i svake noći izraelska vojska počini tolike zločine prema palestinskim civilima da bi naslovnice, kad bi htjele, mogle od jutra "vrištati". Ali to se ne događa. Ako samoinicijativno gledate ratne fotografije iz Gaze (što možda nije za svakog) naići ćete na najstrašnije prizore koji se mogu zamisliti u kontekstu jedne ratne zone. Tu su djeca sa strašnim ranama koja umiru u mukama. Tu su zastrašujuća, od boli unakažena lica roditelja koji moraju svjedočiti smrti svoje djece. Sve to se vrlo detaljno snima i dokumentira na dnevnoj bazi. U bolnicama Pojasa Gaze imamo scene takvog horora da ne samo da nije nimalo lako gledati takve scene, nije lako ni pisati o njima. Na sofisticirane i suptilne načine Zapad i medijski jako dobro čuva Izrael i njegove zastrašujuće misije u Pojasu Gaze. Naravno, svaka malo veća i direktnija kritika dočekana je na nož antisemitizma, što je sad već postao "najstariji trik u knjizi". Ironija je tim veća što se ratnim zločinima Izraela većinom protive ljevičari dok su brojne desničarske opcije čvrsto uz Netanyahua.
Ovim tempom Izrael će, malo po malo, srušiti cijelu Gazu, sve Hamasove tunele (ili će ih poplaviti) i na kraju će dobiti jedno zgarište koje će staviti pod svoju kontrolu. A preko 2 milijuna Palestinaca koji tamo žive? Neće ih ubiti, bar ne sve, ali će pokušati stvoriti takvu situaciju da ih se izbaci iz Pojasa Gaze u Egipat. Čini se da je to izraelski plan čak i ako se Kairo bude tome strogo protivio. Jednostavno po brutalnoj inerciji će progoniti civile sve više i više, sve do točke gdje jednostavno više neće imati izbora nego u očaju probijati granični prijelaz Rafah da bi spasili svoje živote.
Količina traume u Gazi je neopisiva. Po magnitudi se može mjeriti samo s količinom ignoriranja. Ovo je situacija koja će dovesti do još puno većeg jaza između Zapada i muslimanskog svijeta. Nije teško zamisliti ni novi val terorizma, a zatim niti odmazde s kakvima smo i počeli ovo stoljeće. Itekako dobro znamo koje su posljedice tzv. "Rata protiv terorizma". No, kao i u slučaju Ukrajine imamo situaciju gdje ovaj rat može postati još i puno veći i širi.
Na drugim krajevima svijeta napetosti su, moglo bi se reći, uobičajene. Na Korejskom poluotoku nikad nije bilo mirno. Slično je i s napetostima između Kine i Tajvana u kojem se za koji dan održavaju izbori, čiji rezultat može dodatno pojačati napetosti.
U jednom trenutku je pak izgledalo da bi mogao buknuti rat u Južnoj Americi, odnosno između Venezuele i Gvajane oko naftom bogatog područja koje je nekad pripadalo Venezueli. Zadnjih dana ipak se čini da se situacija donekle smirila.
Ušli smo u 2024. godinu u kojoj nas čeka i niz izbora, od naših u Hrvatskoj, pa do Europskih, predsjedničkih izbora u SAD i Rusiji (dobro, tu je sve poznato), parlamentarnih u Tajvanu, Indiji.. a Hrvatska se, baš kao i Europa i dalje nosi s nabujalom inflacijom, obični ljudi i dalje puno teže spajaju kraj s krajem nego prije nekoliko godina, cijena osnovnih namirnica kao što je hrana nisu se smanjile i to znači da brojne obitelji skoro sav svoj iznos izdvajaju na prehranu i neizbježne troškove kao što su stanarina, krediti... pritom nimalo ne pomaže činjenica da se i Hrvatska i Europa zapravo ponovno nalazi na udaru migrantskog vala koji je pauzirao za vrijeme pandemije, a sad se nastavio. I to dodatno stvara negativnu atmosferu u Europi na kojoj profitiraju desničarske stranke...
Unatoč svemu gore navedenom zaslužili smo veliku dozu optimizma. Sritna Vam Nova, superizborna godina! Informirajmo se, čitajmo i kritički razmišljajmo te uživajmo u radu i u našim malim, a velikim životnim radostima s najbližima i najdražima. Sritno nam, zdravo, veselo i uspješno Novo Lito!
Nemojte ga 'itnit kroz prozor...
- Details
- Datum: 05 Sjecanj 2024
- Autor: Peovica
Razmišljate kamo odložiti božićno drvce? Od 08. siječnja do 15. siječnja, naša komunalna tvrtka Peovica prikuplja rezana drvca. Korisnici s urbanog područja Dugog Rata i grada Omiša isti mogu odložiti pored javnih spremnika, a korisnici koji posjeduju pojedinačne spremnike drvce mogu donijeti na reciklažno dvorište ili pored javnih spremnika. Ukoliko imate umjetno drvce za baciti isti je potrebno donijeti na reciklažno dvorište, poručuju iz Peovice.
CGO Lećevica upućen na novi postupak procjene utjecaja na okoliš
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2024
- Autor: udruga Sunce, Kastela.org
Već dugi niz godina splitska udruga Sunce i drugi upozoravaju kako je potrebno uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom na razinama lokalne samouprave te kako je ključno sredstva usmjeriti upravo prema postizanju samodostatnosti i što veće neovisnosti gospodarenja otpadom u gradovima i općinama.
CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, ističu.
Odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.
Prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako je udruga Sunce i drugi naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a.
Održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju, upozoravaju iz udruga.
CGO Lećevica i dalje nije sustavno rješenje i neće uspjeti odgovoriti na zahtjeve gospodarenja otpadom čitave županije, ističu.
Odlagalište Karepovac Split nije još sanirano, spremnici za odvojeno prikupljanje otpada postavljaju se, no postotak odvajanja je i dalje loš jer se sustavno zanemaruje ozbiljno pristupanje uspostavi sustava za odvojeno prikupljanje otpada te njegovoj obradi i recikliranju.
Kao i dosad, većina odgovornih oslanja se na planirani Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici, zanemarujući pritom činjenicu kako su predviđeni kapaciteti kompostane u Lećevici samo 9500 tona godišnje, što nije dostatno ni za biootpad grada Splita, a kamoli Splitsko-dalmatinske županije.
Prema najnovijim navodima Slobodne Dalmacije, Europska komisija upozorila je Regionalni centar čistog okoliša kako je za zahvat CGO Lećevica ipak potrebno provesti PUO postupak. To podrazumijeva izradu cjelovite studije utjecaja na okoliš kojom će se detaljno proučiti sve posljedice zahvata na okoliš, kao i odgovarajuće mjere zaštite okoliša i programi praćenja stanja okoliša. Studiju je također potrebno ponovno uputiti na javnu raspravu. U bitnome, to znači da Elaborat iz 2017. nije dostatan kako je udruga Sunce i drugi naglašavali pred sudbenim tijelima i tijelima EU-a.
Održivi sustavi gospodarenja otpadom na principima kružne ekonomije ne mogu biti uspostavljeni bez sortirnica, učinkovitih sustava odvojenog prikupljanja otpada u gradovima i općinama, kompostana, centara za ponovnu uporabu, bez mjera poticanja provedbe izbjegavanja nastanka otpada te mjera za poticanje razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Ovi se koraci od 2006. godine sustavno zanemaruju, upozoravaju iz udruga.
Godina Marka Marulića
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2024
- Autor: Split.hr
Prigodom obilježavanja velikog jubileja 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti, istaknutog predstavnika europskoga kršćanskoga humanizma i renesansne epike, Marka Marulića, u Književnom krugu Split održana je svečanost otvorenja "Godine Marka Marulića". Uvodno su studenti Umjetničke akademije pročitali ulomak iz Marulićeve "Judite“, "Molitva“, a potom je sve uzvanike pozdravio predsjednik Književnog kruga Marko Trogrlić izrazivši uvjerenje da će "Marulićev lik i djelo i nadalje svijetliti“.
U "Godini Marka Marulića“ tijekom cijele 2024. godine, diljem Hrvatske, održavat će se program raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama - od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanje na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.
Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavili su pokretanje mrežne stranice Instituta – marulić.hr – izvornik, transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik "Judite“.
U "Godini Marka Marulića“ tijekom cijele 2024. godine, diljem Hrvatske, održavat će se program raznovrsnih umjetničkih izričaja, formata i žanrova, namijenjenih svim dobnim skupinama i publikama - od izložbi, izdavanja knjiga, praizvedbi i postavljanje na pozornice djela nadahnutih Marulićem do nekoliko stručnih i znanstvenih skupova i konferencija.
Iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje predstavili su pokretanje mrežne stranice Instituta – marulić.hr – izvornik, transkripciju i prilagodbu na suvremeni hrvatski jezik "Judite“.
Kultura rada: sajamski dani za sve nedjelje i blagdane u 2024.
- Details
- Datum: 06 Sjecanj 2024
- Autor: Grad Split
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak proglasio je sve nedjelje i blagdane u 2024. "sajamskim danima", izvijestio je u petak Grad Split. Zaključkom gradonačelnika Ivice Puljka na području grada Splita proglašeni su sajamski dani za sve blagdane i nedjelje u ovoj godini, počevši od subote, 6. siječnja.
- "Ovom odlukom omogućuje se rad obrtnicima u vrijeme kada mnoge djelatnosti generiraju većinu svog prometa, a što im Zakonom o trgovini nije dopušteno" - stoji u obavi na facebook stranici Grada Splita.
Prigodna prodaja na kioscima i štandovima, kao dio sajamskih događanja, u proglašene dane može se odvijati od 8 do 24 sata, navodi se u zaključku gradonačelnika.
- "Ovom odlukom omogućuje se rad obrtnicima u vrijeme kada mnoge djelatnosti generiraju većinu svog prometa, a što im Zakonom o trgovini nije dopušteno" - stoji u obavi na facebook stranici Grada Splita.
Prigodna prodaja na kioscima i štandovima, kao dio sajamskih događanja, u proglašene dane može se odvijati od 8 do 24 sata, navodi se u zaključku gradonačelnika.
Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji"
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: PLU Krug
Poljička likovna udruga "Krug" Dugi Rat prvog dana novog Lita Gospodnjeg 2024. objavila je Javni poziv umjetnicima za izložbu slika i skulptura na temu "Poljica. Narodni život i običaji". Na poziv se mogu prijaviti i sudjelovati svi umjetnici bez ikakvog ograničenja. Fotografije likovnih radova i skulptura šalju se na e-mail: krugdugirat @ gmail.com , a trebaju biti kvalitetno snimljene te u nazivu sadržavati ime i prezime autora, naziv rada, tehnika i dimenzije. Prijave se primaju, nije šala, do 01.04.2024.
Odabir radova za Izložbu izvršiti će Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od dva do tri člana odabrana između eminentnih i profesionalnih djelatnika iz područja likovne umjetnosti. Odluke Prosudbenog povjerenstva su konačne.
Odabrani autori biti će obaviješteni o izboru do 04.04.2024. Opremljeni radovi se šalju na adresu: Poljička likovna udruga "Krug", Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat ili dostavljaju osobno. Radovi upućeni dostavnim službama trebaju biti isporučeni do 12.04. 2024.
Izložba će biti priređena 19. travnja u Galeriji KRUG Dugi Rat u čast Sv. Jure nebeskog zaštitnika Poljica.
Dostava odabranih radova za Izložbu je o trošku autora. Povratak radova poslije Izložbe je o trošku organizatora. Ukoliko se pokaže interes za postavljanje Izložbe u drugim Izlagačkim prostorima izložbe će se prirediti o trošku PLU Krug. Cilj Izložbe je promocija Poljica, umjetnika i njegovog djela.
Odabir radova za Izložbu izvršiti će Prosudbeno povjerenstvo sastavljeno je od dva do tri člana odabrana između eminentnih i profesionalnih djelatnika iz područja likovne umjetnosti. Odluke Prosudbenog povjerenstva su konačne.
Odabrani autori biti će obaviješteni o izboru do 04.04.2024. Opremljeni radovi se šalju na adresu: Poljička likovna udruga "Krug", Poljička cesta 52, 21315 Dugi Rat ili dostavljaju osobno. Radovi upućeni dostavnim službama trebaju biti isporučeni do 12.04. 2024.
Izložba će biti priređena 19. travnja u Galeriji KRUG Dugi Rat u čast Sv. Jure nebeskog zaštitnika Poljica.
Dostava odabranih radova za Izložbu je o trošku autora. Povratak radova poslije Izložbe je o trošku organizatora. Ukoliko se pokaže interes za postavljanje Izložbe u drugim Izlagačkim prostorima izložbe će se prirediti o trošku PLU Krug. Cilj Izložbe je promocija Poljica, umjetnika i njegovog djela.
Nova godina, novi zakoni i propisi
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: Hina, SD
S prvim danom nove godine na snagu stupa više zakona u području socijalne skrbi, mirovinskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja i rada. U socijalnom sektoru od 1. siječnja na snagu stupa dugoočekivani Zakon o inkluzivnom dodatku kojim se objedinjuju četiri naknade - osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknada za nezaposlene. Iznosit će od 138 do 720 eura na mjesec, ovisno o kategoriji i razini potpore, a korisnici prava ostvarit će znatno veći novčani iznos, koji će biti od 50 do 100 posto veći u odnosu prema zbroju pojedinačnih naknada koje su do sada mogli ostvariti.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i "mini" mirovinska reforma,: to jest izmjene četiriju zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima. Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade. Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Novim Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi uvodi se ocjenjivanje javnih službenika. Bolje ocijenjeni dobivat će veću plaću, a oni ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz. Zakon će dovesti do znatnijeg rasta plaća i porasta minimalne plaće na 677 eura neto.
Uz to, od 1. siječnja dolazi i "mini" mirovinska reforma,: to jest izmjene četiriju zakona o drugome mirovinskom stupu radi jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa i povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima. Izmjenama se, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto i fleksibilizira izbor kategorije obveznoga mirovinskog fonda. Propisuje se i obveza ulaganja pet posto neto imovine obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s jamstvom povrata, koji bi primarno ulagao u hrvatsko gospodarstvo. Od Nove godine potpuno se ukidaju i sva smanjenja mirovina od 10 posto koja su uvele prijašnje vlade. Od Nove godine bit će skuplje participacije u zdravstvu za sve pacijente bez dopunskoga zdravstvenog osiguranja. Novim Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi uvodi se ocjenjivanje javnih službenika. Bolje ocijenjeni dobivat će veću plaću, a oni ocijenjeni najlošijom ocjenom dobivaju otkaz. Zakon će dovesti do znatnijeg rasta plaća i porasta minimalne plaće na 677 eura neto.
Noviteti i promjene u obrazovanju u Hrvatskoj
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: Srednja.hr
Prošla godina donijela je puno noviteta i promjena u obrazovanju u Hrvatskoj – od cjelodnevne do povećanja plaća nastavnika. Osim toga što je prijestupna, 2024. sa sobom donosi i niz promjena u obrazovanju. Ili bi trebala donijeti. I dok je prošlu godinu najviše obilježio eksperimentalni program cjelodnevne nastave, ove godine, odnosno s početkom nastavne godine 2024./2025. u škole bi trebala ući reforma koja će promijeniti strukovno obrazovanje. No, to nije jedina novina koja nas očekuje, piše Srednja.hr.
Newsweek: Biden na rukama ima ukrajinsku krv
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: Rebekah Koffler / Newsweek
Iako je, nedvojbeno, i dalje veliki geopolitički problem po SAD – Ukrajina definitivno prestaje biti u središtu pozornosti američke politike i javnosti, pri čemu su teme povezane s ukrajinskim ratom već gotovo iščezle s naslovnica ključnih medija za razliku od prošle godine kada su bile uvjerljivo dominantne. Zamjenjuju ih američke unutarnje političke borbe – pojačane u izbornoj godini - i rat u Gazi.
Jedan od poznatijih američkih medija – Newsweek (također je u više navrata otvoreno pisao o stanju na ukrajinskim bojišnicama u po Kijev vrlo negativnom kontekstu kada je riječ o ljetnoj protuofenzivi i velikim ukrajinskim žrtvama) – objavio je i novi tekst na "škakljivu" temu Ukrajine, s tipkovnice autorice Rebekah Koffler, strateške vojne obavještajne analitičarke i bivše visoke dužnosnice u američkoj Vojnoj obavještajnoj agenciji (DIA) i jedne od triju najboljih analitičara ruske doktrine i strategije u obavještajnoj zajednici SAD-a, koja je davno upozorila američki establishment na Putinove planove i strategije, ali ju Biden, dok je obnašao dužnost u Obaminoj administraciji, nije čuo. Biden i njegov tim, od kojih će se mnogi kasnije pridružiti njegovoj administraciji, nastavili su opasnu strategiju guranja Ukrajine prema članstvu u NATO-u – piše Rebekah Koffler na stranicama Newsweeka.
GeoPolitika.news donosi prijevod tog članka, kojeg možete pročitati i u nastavku teksta ...
Jedan od poznatijih američkih medija – Newsweek (također je u više navrata otvoreno pisao o stanju na ukrajinskim bojišnicama u po Kijev vrlo negativnom kontekstu kada je riječ o ljetnoj protuofenzivi i velikim ukrajinskim žrtvama) – objavio je i novi tekst na "škakljivu" temu Ukrajine, s tipkovnice autorice Rebekah Koffler, strateške vojne obavještajne analitičarke i bivše visoke dužnosnice u američkoj Vojnoj obavještajnoj agenciji (DIA) i jedne od triju najboljih analitičara ruske doktrine i strategije u obavještajnoj zajednici SAD-a, koja je davno upozorila američki establishment na Putinove planove i strategije, ali ju Biden, dok je obnašao dužnost u Obaminoj administraciji, nije čuo. Biden i njegov tim, od kojih će se mnogi kasnije pridružiti njegovoj administraciji, nastavili su opasnu strategiju guranja Ukrajine prema članstvu u NATO-u – piše Rebekah Koffler na stranicama Newsweeka.
GeoPolitika.news donosi prijevod tog članka, kojeg možete pročitati i u nastavku teksta ...
Čekaju nas trostruki izbori
- Details
- Datum: 03 Sjecanj 2024
- Autor: SD
Hrvatske birače u 2024., super izbornoj godini, očekuju europski, parlamentarni i predsjednički izbori. Za sada je poznat samo datum izbora za Europski parlament, o datumu parlamentarnih se još nagađa, dok će se prvi krug predsjedničkih održati krajem godine, u prosincu. Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj i drugim državama u kojima se tradicionalno glasa nedjeljom održat će se 9. lipnja, a u cijeloj Europskoj uniji u rasponu od četiri dana, od 6. do 9. lipnja, budući da pojedine članice izbore održavaju i drugim danima u tjednu.
Hrvatski birači četvrti će put birati svoje europske parlamentarce, posljednji put to su učinili 2019., a prije toga 2014. i 2013., odmah po ulasku u EU. Europski parlament ima 705 zastupnika koji se biraju u 27 država članica, izbori se održavaju svakih pet godina, a u Hrvatskoj se bira 12 zastupnika.
Hrvatsku političku i opću javnost najviše zanimaju izbori za Hrvatski sabor, datum im se još ne zna, a krajnji zakonski rok je sredina rujna, konkretno 15. rujna. Po prognozama nekih analitičara mogli bi se održati na proljeće.
Hrvatski birači četvrti će put birati svoje europske parlamentarce, posljednji put to su učinili 2019., a prije toga 2014. i 2013., odmah po ulasku u EU. Europski parlament ima 705 zastupnika koji se biraju u 27 država članica, izbori se održavaju svakih pet godina, a u Hrvatskoj se bira 12 zastupnika.
Hrvatsku političku i opću javnost najviše zanimaju izbori za Hrvatski sabor, datum im se još ne zna, a krajnji zakonski rok je sredina rujna, konkretno 15. rujna. Po prognozama nekih analitičara mogli bi se održati na proljeće.
Novogodišnji kupanjac
- Details
- Datum: 01 Sjecanj 2024
- Autor: Mladen Banović
Evo, već prvog dana Novog Lita je otvorena sezona kupanja u Dugom Ratu. Dinamični duo, Luka Stroj Šarić i Zoran Đerek, kao i svakog dana, nisu propustili potražiti osvježenje u moru. Kiši unatoč, praćeni pogledima lokalnih smišnica iz popularnog kafića na trećem peru dugoratske plaže, ušli su u more naše sinje (Đerek i uskočio) i prepustili se uživanju u novogodišnjem kupanjcu. Kad mogu zgodne Finkinje nakon saune uskočiti u jezerce okovano ledom, što ne bi naši macani zaplivali malo na ugodnih 15 stupnjeva Celzija. Ionako je ovh dana more toplije od temperature zraka... Lito je počelo!
Sritno Novo Lito 2024. !
- Details
- Datum: 01 Sjecanj 2024
- Autor: MB
Sritno Vam Novo Lito 2024. !
Eto, naša majčica Zemlja je učinila još jednu elipsu oko svog Sunca, baš kao i milijardama godina prije. Mi, sretnici, idemo dalje, u novi đir, u novi vijađ, nadam se radišnije, pametnije i zdravije nego lani, pazeći na sebe i druge, marljivo radeći i ljubeći one što nas vole (a i ove druge).
Svitu, sritno Vam još jedno Lito!
Potrudite se da vam bude najbolje do sad...
Eto, naša majčica Zemlja je učinila još jednu elipsu oko svog Sunca, baš kao i milijardama godina prije. Mi, sretnici, idemo dalje, u novi đir, u novi vijađ, nadam se radišnije, pametnije i zdravije nego lani, pazeći na sebe i druge, marljivo radeći i ljubeći one što nas vole (a i ove druge).
Svitu, sritno Vam još jedno Lito!
Potrudite se da vam bude najbolje do sad...