DUGI RAT

Naša županija nedavno je objavila javni poziv svim gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije na podnošenje zahtjeva za bespovratna sredstva iz Programa poticanja razvoja poduzetničkih zona za 2010.godinu. Programom se odobravaju sredstva za sufinanciranje osnivanja i razvoja poduzetničkih zona. Sredstva se mogu odobriti za sljedeće namjene: izrada geodetskih podloga za zonu; izrada prostornih planova, detaljnih planova uređenja zone te studija utjecaja na okoliš; izrada investicijsko-tehničke dokumentacije infrastrukturnih priključaka i raspleta infrastrukture unutar zone; uređenje okoliša, planiranje terena i sl.; izgradnja i uređenje prometnica, prilaza i ostalih komunikacija; uređenje odvodnje (oborinska i fekalna kanalizacija); dovođenje vodovodnih instalacija (priključni cjevovodi, hidrantska mreža i dr.); dovođenje električnih instalacija do zone (rasplet, javna rasvjeta i trafostanice i dr.); dovođenje telefonskih instalacija; druge potrebe u funkciji zone i potreba poduzetnika (marketinške aktivnosti, informatičko povezivanje, troškovi upravljanja zonom i dr.). Više o pozivu u nastavku ...

Sadašnji   Zakon o pravu na pristup informacijama napisan je više kao popis dobrih želja nego kao obvezujući akt. Na površno čitanje, on izgleda "jako evropski". Sve informacije koje posjeduju tijela javne vlasti, kaže, moraju biti dostupne zainteresiranim građanima. Informacije koje ta tijela daju moraju biti potpune, točne i svima pristupačne pod jednakim uvjetima. Obavezno, barem jednom mjesečno, TJV-ovi moraju objavljivati informacije iz svojega područja. Moraju davati građanima na uvid podatke koje zatraže, dostavljati fotokopije... i to sve u roku od 15 dana od zahtjeva za informacijom, iznimno u roku od 30 dana. Ako ipak produže rok za zadovoljavanje radoznalosti građana na 30 dana, već nakon osam dana moraju ga obavijestiti o produljenju. Odbiju li iz nekog razloga zahtjev za informacijom, to mogu napraviti samo u slučajevima točno pobrojanim, a građaninu koji je podnio zahtjev moraju podnijeti rješenje o odbijanju, s uputom o mogućnosti žalbe. Građani pak mogu tražiti informacije usmeno ili pismeno, dakle telefonski, e-mailom ili preporučenim pismom, pri čemu tijelo javne vlasti kojem se obraćaju svaki zahtjev mora posebno registrirati. Pored svega, sva tijela javne vlasti obavezna su svake godine obavijestiti Ministarstvo uprave o tome kako je poštovalo pravo građana na informiranje, o čemu ono obavještava Vladu, a o svemu u konačnici raspravlja Sabor. Prava idila, zar ne? U praksi, preko 50 posto zahtjeva za informacijom ne dobije odgovor u zakonski predviđenom roku ...

Sve više tvrtki i kućanstava u ovo recesijsko vrijeme ne uspijeva podmiriti narasle financijske obveze, piše Slobodna Dalmacija, pa iznosi činjenicu da Dalmacija za komunalije, vodu i čistoću duguje više od 282 milijuna kuna! I dok se produbljenje gospodarske krize sve više osjeća u posljednjih pola godine, tako raste i broj ispisanih opomena i pokrenutih ovrha, no ponegdje još imaju razumijevanja za građane pa se ne odlučuju tek tako na prisilnu naplatu... U našoj maloj Općini Dugi Rat kriza je samo pospješila dugogodišnju nebrigu odgovornih oko velikog postotka mještana koji neuredno ili nikako plaćaju svoje komunalne obveze, ali su među "prvima" kad triba užicat od Općine koju kunu za popravak puta, postavljanje ili zamjenu rasvjete, nabavku novog kontejnera za smeće.. I tako to traje iz godine u godinu, iz vlasti u vlast, malobrojni savjesni mještani plaćaju, a "kauboji" ne plaćaju - i nikom ništa! Izija vuk magare. Ili ipak nije? Bilo je priča o nekim modusima naplate, bilo je priča o ovrhama, a što se dogodilo? Ukratko ništa! Par promila promjene na bolje, ako i toliko. Naši ljudi nemaju svijest da ovim čine sami sebi štetu, Mjesni odbori (osim na Oriju) postoje samo na papiru, a Općinari očito loše komuniciraju "pučanstvu" važnost poboljšanja naplate koumunalija, a kao zmija noge kriju od javnosti podatke o naplati i pogotovo korištenju onih prikupljenih sredstava po mjesnim odborima. Ne može se od vladajućih dobiti ni popis Općinskih dužnika, a kamoli kakva analiza ovog problema i kakva agilnija inicijativa za neko "kompromisno" rješenje tipa "može i na sto rata, ali platiti ćete gospodo sve do zadnje lipe", pa makar i vijećnici bili. S vladajuće liste. Čarobna riječ naših političara - "transparentno" - očito je u Općini Dugi Rat (i ne samo u Dugom Ratu, okolne sredine također se mogu pohvaliti sličnom ili još gorom lokalnom upravom) samo misaona imenica ili pak potpuna nepoznanica našim Općinarima. Izgleda da se mogu tako ponašati i dalje sve dok nikoga od nas "indijanaca" nije briga. Jer, kontaju, da se nikakav dugoratski "sluga Jernej" pokorni, ako ima imalo pameti i samopoštovanja, neće "zafrkavati" s traženjem pravice i informacija kod "viših instanci" Lijepe naše Pravne države.

Ured Svjetske banke u Hrvatskoj priopćio je u petak da su stavljena na raspolaganje sredstva iz Fonda za civilno društvo za 2010., te je pozvao nevladine organizacije u Hrvatskoj da do 9. travnja podnesu svoje prijave s prijedlozima. Ured poziva nevladine organizacije u Hrvatskoj da podnesu svoje prijave s prijedlozima, uključujući inovativne ideje o uključivanju građana, te ističe da će iznos pojedinih potpora biti između tri i sedam tisuća američkih dolara. Manje potpore su moguće, ali veće potpore su rijetke, navodi se u priopćenju ...

Na sjednici Općinskog vijeća Dugog Rata konačno su se usuglasili i usvojili proračun. Na prošloj sjednici kao da nije bilo rasprave o proračunu, ali zato je ovaj put sve prošlo glatko i bez rasprave, za dvije-tri minute. Proračun od 18.445.000 kuna je usvojen te je dosegnuo najveći iznos otkad Općina Dugi Rat postoji. U programu gradnje objekata komunalne infrastrukture utrošit će se u rekonstrukciju Ulice hrvatskih velikana 300.000 kuna, rekonstrukciju Ulice Glavice 300.000, uređenja groblja i mrtvačnica 300.000, izgradnju kanalizacije u iznosu od 4.610.000 kuna, sanaciju odrona u Dućama 400.000, rekonstrukciju postojeće kanalizacije 70.000, usluge saniranja plaža i pješačkih 300.000, izgradnju kanalizacije u iznosu od 4.610.000 kuna, sanaciju odrona u Dućama 400.000, rekonstrukciju postojeće kanalizacije 70.000, usluge saniranja plaža i pješačkih zona 195.000 kuna, itd, itd.

Do 14. veljače traje natječaj za dodjelu županijskih nagrada koje se dodjeljuju za najviše zasluge u promicanju znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, sporta, zdravstva, socijalne skrbi i drugih područja društvenog života u našoj županiji. Nagrada za životno djelo, osobna nagrada i skupna nagrada dodjeljuju se uoči Dana županije 14. travnja. Prijedloge možete poslati na adresu: Splitsko-dalmatinska županija, Županijska skupština, Odbor za javna priznanja, 21 000 Split, Domovinskog rata 2/IV, u zatvorenoj omotnici s naznakom "Za nagradu Županije" - ne otvaraj.

Ovogodišnji šestanovački proračun je sve osim razvojnog - izjavio je na konferenciji za novinare povjerenik šestanovačkog SDP-a Mate Roščić. Govoreći o proračunu od čak 10 milijuna kuna, istaknuo je kako se radi o običnom izmišljanju, prenapuhavanju i pukom nabacivanju stavki tek da se zadovolji zakonska regulativa, a to što od većine onoga što tamo piše neće biti ništa, malo koga brine. - Jedna od tih, idemo kazati, izmišljenih stavki je i dječji vrtić. Nema proračuna unatrag nekoliko godina, a da u njemu nije bio zastupljen vrtić. To što se oko tog projekta nije ni prstom maknulo, opet malo koga brine... A da u Šestanovcu nije sve tako crno (koliko može biti) govori i primjer iz naše, dugoratske sredine. Naši vijećnici ni u par "pripetavanja" nisu uspjeli donijeti i usvojiti Proračun za 2010. pa će rad Općine Dugi Rat u ova prva tri mjeseca biti sveden na "hladni" pogon i servisiranje tekućih obveza (op.ur.) ...

Iako je proračun općine Dugi Rat za 2010. godinu bio tema triju sjednica Općinskog vijeća, ni nakon višesatne rasprave dugoratskih vijećnika nije usvojen. Naime, kada je prvi put ova tema bila na dnevnom redu, nametnulo se zanimljivije pitanje: "Urbanistički plan uređenja turističke zone Dalmacije s lukom nautičkog turizma", pa je tako proračun prebačen za sljedeću sjednicu. Unatoč velikim ciframa, jer ni jedan proračun dosad nije bio "težak" 18 milijuna kuna kao za ovu 2010. godinu, činjenici što su materijale za sjednicu vijećnici dobili tjedan dana ranije i detaljnom obrazloženju Ivanke Voloder, nakon dva i pol sata rasprave, kada se očekivalo njegovo usvajanje, proračun je pao na ispitu. I to ne na stavkama gdje je riječ o više stotina tisuća kuna, nego na stavkama "prijenosi po odlukama za športske udruge" (70.000) i "prijenosi po odlukama za ostale udruge" (70.000 kuna), što načelnik svojom odlukom raspoređuje po Zakonu o lokalnoj samoupravi, umjesto poglavarstva koje je istim zakonom ukinuto ...

Općinskom vijeću Šestanovca uspjelo je u onome što dugoratskom vijeću nije u više navrata, usvojilo je proračun za 2010. godinu koji će iznositi 10 milijuna kuna. Što se tiče prihodovne strane, uz izvornih tri milijuna kuna u Općini Šestanovac se nadaju ostatak namaknuti od prodaje zemljišta i dotacijama županije i države. Pod prodajom zemljišta se misli na radnu zonu koju se uskoro namjerava privesti svrsi. Upravo je ovogodišnjim proračunom planirana izrada projektne dokumentacije šestanovačke radne zone za koju je, uz ostale komunalno-infrastrukturne zahvate, Općina namijenila čak sedam milijuna kuna ...

"Splitsko-dalmatinska županija iznimno je ažurna po pitanju izrade prostornih planova, čime se omogućava razvoj za gospodarstvo bitnih prostornih zahvata", rekao je to Vjesniku ravnatelj županijskog Zavoda za prostorno uređenje Niko Mrčić. Sudeći prema njegovim riječima, od 55 gradova i općina u županiji, prostorne planove imaju 53 grada i općine, a čak 12 prostornih planova općina i gradova izradio je upravo županijski Zavod za prostorno uređeđenje, o županijskom trošku. Županija prostorni plan ima još od 2003. godine. U međuvremenu su donesene i izmjene radi usklađivanja s novim propisima. Naime, novi zakon nije dopuštao formiranje novih ugostiteljsko-turističkih zona ako postojeće nisu izgrađene do 80 posto površine. Iako je prostorni plan relativno nedavno izmijenjen, u Županiji već više od godinu dana razmišljaju o izmjenama izmijenjenog. Osim zbog turističkih zona, u izmjene najvažnijeg županijskoga urbanističkog dokumenta trebat će se ići i radi gradnje golf igrališta, koja su do sada prikazivana kao turističke zone ...

Od oko 405 milijuna kuna, na koliko je procijenjena vrijednost radova na dionici brze ceste kroz Kaštela, u iduće tri godine uložit će se tek 170 milijuna kuna, a na potezu Split-Dugi Rat-Omiš 569 milijuna kuna, što nije ni blizu planiranih 930 milijuna kuna, piše Damir Petranović u Slobodnoj Dalmaciji o pustim obećanjima i planovima na čiju realizaciju čekamo evo već tridesetak godina. Od 50 kilometara brze ceste Trogir-Solin-0miš, žile kucavice aglomeracije s gotovo 400 tisuća stanovnika, u posljednjih pet godina izgrađena su mizerna četiri(!) kilometra u Kaštelima, usprkos bajkovitim obećanjima bivšeg premijera Ive Sanadera i resornog ministra Božidara Kalmete ...

Trebaju li građani Hrvatske strahovati od masovnog bankrota jedinica lokalne samouprave? Nakon što je Slavonskom Brodu imovina stavljena na dražabu zbog nemogućnosti podmirivanja dugova, gradu Zlataru još prije nekoliko mjeseci Elektra ukinula struju, time i javnu rasvjetu, ali ugasila i računala u gradskim uredima, a navodno dugovanje Trogira prelazi njegov trgodišnji gradski proračun, je li vrijeme da se zapitamo hoćemo li ostati bez vrtića i osnovnih škola, a ulice nam zatrpati smeće? ...

Turistička odredišta poput Hvara, Supetra na Braču ili Makarske su najuspješnija - ali trećina općina je nesposobna za opstanak. Pa ipak, gradovi i općine u Hrvatskoj neće se ukidati još četiri godine, odnosno do idućih lokalnih izbora, poručila je premijerka Kosor. Gradova ima 128, a općine 426, od čega njih 197 prima pomoć od države u iznosu od 30 do 90 posto, no premijerka je odustala od namjere da ukine prekomjerne jedinice samouprave, što je prije samo mjesec dana navodila kao prioritet ove Vlade. Prema analizi, najneuspješniji gradovi su Vrgorac, Komiža na Visu i Vrlika, a kada je riječ o općinama, financijski najbolje stoje Dugopolje i Bol, a najlošije Zmijavci, Prgomet i Lečevica ...

U petak, 4. prosinca 2009. godine od 9.00-17.00 sati u dvorani Suvremenog učilišta Split (Auto kuća Vrdoljak), Domovinskog rata 65, II kat, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Odjel za financiranje i ugovaranje projekata EU (CES DFC) organizira informativne radionice za potencijalne korisnike bespovratnih sredstava za dvije grant sheme: "Poticanje intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada" i "Mladi na tržištu rada" u okviru IV. komponente programa IPA – Razvoj ljudskih potencijala. Na informativnim radionicama pružit će se informacije o procedurama natječaja i načinu popunjavanja natječajne dokumentacije.

U ponedjeljak, 23. studenog 2009., u Splitu (hotel "Dalmina", Kopilica 5), Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Program Ujedinjenih naroda za razvoj, uz podršku ICLEI – Local Governments for Sustainability, European Secretariat te Procura+ Sustainable Procurement Campaign organiziraju radionicu s ciljem informiranje o provedbi zakonskog okvira o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, o obvezama javnog sektora u Hrvatskoj i o ulozi regionalnih energetskih agencija u poticanju energetske efikasnosti. Također će se predstaviti uvođenje koncepta Zelenog ureda u poslovanje lokalne i regionalne samouprave, i službeno pokrenuti “Procura+“ kampanja za održivu nabavu. Radionica je namijenjena županima, gradonačelnicima, pročelnicima gradskih i županijskih upravnih odjela, odgovornim osobama za gospodarenje energijom u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, predstavnicima nevladinog sektora koji se aktivno bave tematikom energetike, zaštite okoliša i održivog razvoja te energetskim i razvojnim agencijama ...