DUGI RAT

"Poletila vila prema moru, to je bilo baš u ranu zoru. Pa pozdravlja svoje Poljičane, i želi im svima sritne dane. Ponosita govori i leti – pomoga vas Bog i Jure sveti..."
Izborom Petra Rodića za Velikog Poljičkog kneza te Ante Antičevića, Željka Karamana i Darija Radovića za male knezove, predstavnika Poljičkog stola i nadzornog odbora, zaključen je ovogodišnji Poljički Sabor. Ovogodišnji Sabor u organizaciji Društva Poljičana i ogranka Podstrana, zbog epidemioloških mjera održan je tek krajem lipnja 2021. u Podstrani, na igralištu u Mutograsu. Nakon čak 359. godina Podstrana je tako opet ugostila Poljički Sabor, koji se tradicionalno održava na brdu Gradac u Gatima. No najvažnije je da se tradicija nastavlja, da se obred i prisega i dalje njeguje i održava pod Jurjevim barjakom i pred drvenom škrinjicom u kojoj se čuvaju štambilji i dokumenti Društva Poljičana "Sveti Jure – Priko", koja se brine da tisuću godina stara baština naše Poljičke, mosorske i morske pučke republike još diše... danas već pomalo, na škrge, jedva, ali diše..
Na Saboru Poljičana sudjelovali su i naš župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Ivica Puljak sa suprugom, jesničankom (djevojačko Rakuljić) i saborskom zastupnicom Marijanom Puljak, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović i ostali predstavnici općina i gradova. U kulturnom programu nastupale su klapa “Pasika“ i folklorna sekcija Kulturno umjetničke udruge “Mosor” Gata.
- "Svake godine, tradicionalno, Sabor se održava u dvorani Doma kulture u Gatima u mjesecu travnju uoči blagdana Sv. Jure. No, ove godine Sabor je odgođen za lipanj, uz održavanje na otvorenom" - rekao je novinarima "vječni" Poljički knez Petar Rodić...

Bilo je krajnje vrijeme nakon dugih desetljeća, da naša orunula i pomalo izgledom tužna crkva Sv. Ivana na Malom Ratu dobije novi i pristojniji izgled, baš onakav kakav i zaslužuje. Crkva je uspješno renovirana, riječ je o prvoj renovaciji u 39 godina i važnom koraku za očuvanje lokalne baštine. Specifičnost ove renovacije je u tome što je rezultat individualne građanske, lokalne inicijative skupine mještana Malog Rata. Nakon što smo 2016. godine uspjeli izlobirati asfalt od Općine Dugi Rat za prvo asfaltiranje lokalne ceste u zadnjih 42 godine(!), sada smo ovim novim poduhvatom još jednom uspijeli postići nešto za našu mikro-zajednicu. Nauštrb kržljavosti javnog sustava koji bi trebao voditi brigu kako o kvaliteti života (u što spadaju i prometnice) tako i o kulturi (u što spadaju i lokaliteti poput crkvice). Ovim malim projektima sami sebe uvjeravamo da individualna inicijativa i solidarna organizacija još imaju smisla. Projekt renovacije je u potpunosti podržao načelnik Jerko Roglić i financirala Općina Dugi Rat, na inicijativu par pojedinaca iz Malog Rata. Nadam se da će nas vodstvo naše općine podržavati i ubuduće.

Povodom blagdana svetog Jure i proslave blagdana nebeskog zaštitnika Poljica i višestoljetnog svepoljičkog patrona u nedjelju će se na Gradcu u Gatima okupiti Poljičani koji će nakon svete mise za svog patrona prirediti i prigodni kulturni program. Povodom Jurjeva, možda je prilika podsjetiti zainteresirane na pismo posljednjeg Velikog Kneza Poljičke Republike, Ivana Čovića koji je nakon ustanka Poljičana protiv Francuske uprave Dalmacije, te pada i ukinuća Poljičke Kneževine, ljeta Gospodnjeg 1807. otišao u izbjeglištvo u Rusiju gdje je i umro 1816. Sa sobom je ponio Poljičku škrinjicu u kojoj su se nalazili dokumenti, isprave, povlastice, Poljički Statut, zastava Poljičke Kneževine..
Pismo posljednjeg velikog poljičkog kneza Ivana Čovića donosimo u nastavku članka..
Poljičani, ne spušćajte barjaka!

Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Uz dan sv. Jurja (Jurjev dan, Zeleni Juraj, Ðurđevdan..) i 23. travnja vezani su mnogi narodni običaji s početka proljeća (ophodi uz obredne pjesme, paljenje krijesova i tome sl.), no za Poljičane je Jurjevo ili Jurjev danak onaj dan u godišću kad se tradicionalno i u velikome broju oboružani župskim bandirama okupljaju na svom povijesnom zborištu na brdu Gradac zapadno od Gata kako bi zajedničkim misnim slavljem pred crkvicom sv. Jure obilježili dan svog nebeskog zaštitnika, a potom u Podgracu birali svoje velike knezove i vojvode, te cjelokupnu svjetovnu i sudsku vlast svoje nekoć slavne Poljičke knežije.
Danas, u doba pandemije korona virusa biti će to drukčije, proslaviti ćemo dan Poljica potpuno drukčije nego dosad, fizički se distancirajući, ali ne i socijalno jer danas zahvaljujući znanosti i tehnoligiji možemo biti i jesmo zajedno i kad i nismo skupa na brdu Gradac, već u svojim domovima. Ta zar već godinama zbog posla i drugih obveza nismo spriječeni da na Gracu i u svojim župama diljem Poljica svetkujemo blagdan sv. Jure, pa je hodočašće Gracu i zajedničko misno slavlje odgoženo do prve nadolazeće nedjelje, dok je tradicionalno biranje kneza i drugih organa vlasti u Poljicima sukladno poljičkome zakonodavstvu iščezlo zajedno s nestankom Poljica s političke scene. Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Preživjeli smo puno toga, pa ćemo zajedno i ova virusna nevremena...

Budi slavljen Isus Krist i njegova pod križem žalosna majka Marija – molitvom, uz križ na brdu Gradina u Katunima, vjernici su okončali svoju procesiju za križem, tradiciju koja živi dugo, točnije više od tri stoljeća u tom dijelu Dalmatinske zagore. A ima deset godina kako mještani župe Katuni-Kreševo svoj križni put završavaju pred novim betonskim križem visokim 29 metara, nakon uspona od kilometra i pol, uz četrnaest postaja križnog puta koje vode do vrha brda, odakle puca pogled na kanjon Cetine, Katune i Kreševo polje, piše Slobodna Dalmacija. Procesija za križem u župi Katuni-Kreševo središnjih je događaj u omiškom dekanatu koji obuhvaća sljedeće župe: Omiš, Rogoznicu, Slime, Svinišće, Kučiće, Zadvarje, Žeževicu, Blato na Cetini, Nova Sela i Katune-Kreševo..

Bogata je Poljička tradicija, a nimalo ne oskudjeva ni Pokladnim običajima, Goran Mikas iz Vele Njive, aktivni član Udruge Val Kulture u donjem je tekstu lijepo skrenuo pozornost na pomalo i zaboravljene pokladne običaje u Poljicima. Pročitajte..

Vrijeme poklada započinje već od blagdana Vodokršća i traje do Čiste srijede tj. do početka Korizme. Najvažnija su zadnja tri dana - nedjelja, ponedjeljak i utorak (Pokladni utorak). Nekada davno, danas rjeđe, i u Gornjim Poljicima su se održavale Poklade koje su predstavljale vrijeme kada je svatko mogao biti što želi. Maskirane povorke mačkara su obilazile sela i znalo se u koji dan koje selo ide u pohode. Glavne figure mačkara su bili baba i did koji bi imitirali spolni čin. Mačkare bi obilazile svaku kuću, a ljudi su ih darivali najčešće hranom i pićem, no ukoliko bi im netko zatvorio vrata tu se kuću proklinjalo riječima: Ova kuća kućerina, do godine miretina!  Osim glavnih aktera babe i dida, povorku mačkara još su sačinjavali i pop koji je čitao iz molitvenika te skidao uroke, torbonoša koji je nosio torbu u koju je prikupljao darove te mladoženja i najvragolastiji među njima, đava, koji je radio razne nepodopštine i posipao ljude lugom (pepelom). U Pridpoklađe, pokladnu nedjelju, spadao je i običaj odiva...