Najbolji filmovi 2022.
- Details
- Rubrika: Film
- Datum: 01 Sjecanj 2023
2022. je bila dobra godina za film. Naravno, ako ćemo suditi prema kinima, i ova godina bila je godina superjunaka, blockbustera i franšiza, od kojih je sve teže pronaći nešto što je dobro i što se stvarno ističe. Iako ne bi bilo fer reći da je kino ponuda apsolutni užas jer imali smo odličnog Top Guna, drugog Avatara i predivno snimljenog Batmana. S druge strane, u današnje vrijeme sve je teže navigirati kroz sve neprohodniji streaming krajolik, koji u nepreglednoj šumi prosječnosti ponekad krije dragulje koji će ostati nepogledani jer previše smo vremena potrošili na serije, true crime dokumentarce i stare filmove koje smo pogledali 100 puta. No da previše ne duljimo, bacimo pogled na najbolje filmove 2022. u izboru Hrvoja Marjanovića, novinara Indexa...
Srce je ovdje kao prošlost
Pjesma je još samo kolebanje
Pjesnici su živi iz bojažljivosti
Ima tu sjaja ali nema topline
Više ne spašavamo ono što spominjemo
Jer riječi su sada samo upotrebljive
S pjesmom bi se moralo raditi
Poslije srca uzaludna je matematika,
Što možemo izračunati to možemo nadživjeti
I svaku vještinu procijeniti i platiti
Neki sami tuguju ali to nije pobjeda
Smrt se ne pobjeđuje u društvu sjena
Obnovljene priče su za kazalište
Samo pravi život izmiče prolaznosti
Besmisleno je podnijeti toliko za jedan vidik
Ili tražiti ljubav iznad istine
Danas pjesma nije osvajanje
Mi se ne nadamo i ne izdajemo život
I sudbina pjesme je sve sličnija našoj
Pjevati ne znači više od živjeti
Ali ni razlozi za pjesmu nisu manji
Jer ona nije ni slika ni oslabljeni život
U njoj je i danas sve a gubitak je u životu
U pjesmi je ostalo samo čekanje
Kao da se sa srcem sve dogodilo
Razumno govorimo o pjesmama
Jer samo tako se vidi koliko ih volimo
I da se s ovim znanjem može i drugo raditi
Ali mi se ne bojimo pjesama jer se ne bojimo života
I ne prijetimo i ne tugujemo
Jer mi ne tražimo ni pobjedu ni zaštitu
Jer put života i put pjesme
Isto su izgubili i isto ih održava
Kroz pjesmu se sada sudbina razara
I sa svakom pjesmom pjesma se raspada
Da se mire oni koji još ne znaju
Ni raditi ni umrijeti bez srca.
Vladimir "Vlado" Gotovac, uvodna meditacija iz "Jeke" (1961.)
Pjesma je još samo kolebanje
Pjesnici su živi iz bojažljivosti
Ima tu sjaja ali nema topline
Više ne spašavamo ono što spominjemo
Jer riječi su sada samo upotrebljive
S pjesmom bi se moralo raditi
Poslije srca uzaludna je matematika,
Što možemo izračunati to možemo nadživjeti
I svaku vještinu procijeniti i platiti
Neki sami tuguju ali to nije pobjeda
Smrt se ne pobjeđuje u društvu sjena
Obnovljene priče su za kazalište
Samo pravi život izmiče prolaznosti
Besmisleno je podnijeti toliko za jedan vidik
Ili tražiti ljubav iznad istine
Danas pjesma nije osvajanje
Mi se ne nadamo i ne izdajemo život
I sudbina pjesme je sve sličnija našoj
Pjevati ne znači više od živjeti
Ali ni razlozi za pjesmu nisu manji
Jer ona nije ni slika ni oslabljeni život
U njoj je i danas sve a gubitak je u životu
U pjesmi je ostalo samo čekanje
Kao da se sa srcem sve dogodilo
Razumno govorimo o pjesmama
Jer samo tako se vidi koliko ih volimo
I da se s ovim znanjem može i drugo raditi
Ali mi se ne bojimo pjesama jer se ne bojimo života
I ne prijetimo i ne tugujemo
Jer mi ne tražimo ni pobjedu ni zaštitu
Jer put života i put pjesme
Isto su izgubili i isto ih održava
Kroz pjesmu se sada sudbina razara
I sa svakom pjesmom pjesma se raspada
Da se mire oni koji još ne znaju
Ni raditi ni umrijeti bez srca.
Vladimir "Vlado" Gotovac, uvodna meditacija iz "Jeke" (1961.)
Avatar: Put vodi u kina
- Details
- Rubrika: Film
- Datum: 15 Prosinac 2022
Filmski spektakl Jamesa Camerona, "Avatar: Put vode", nakon čekanja dugog čak 13 godina napokon je u četvrtak stigao u hrvatska kina. Sam Worthington i Zoe Saldaña ponovili su svoje uloge Jakea Sullyja i Neytiri, koji su sada roditelji puni ljubavi koji pokušavaju održati svoju obitelj na okupu, a to nije lako jer kolonizirajuće ljudske snage nakon 10 godina opet su se vratile na Pandoru kako bi završile prvotnu potragu za rijetkim mineralom, prisiljavajući Jakea i Neytiri da pobjegnu iz svog doma. Sullyjevi putuju preko golemog mjeseca Pandore, bježeći na teritorij pod vlašću klana Metkayina koji živi u harmoniji s okolnim oceanima. Ondje moraju naučiti snalaziti se u opasnom vodenom svijetu i u neugodnoj dinamici prihvaćanja nove zajednice, stoji u najavi tog 3D SF epa.
Nastavak Avatara, na koji se čekalo predugih 13 godina, treba gledati isključivo na velikom platnu, unatoč (pre)skupoj ulaznici zbog nameta na 3D cvike i oporezivanja i po trajanju filma (192 minute). Osim Worthingtona i Saldañe, u filmu glume Sigourney Weaver, Stephen Lang, Cliff Curtis i Kate Winslet, a tu su i mladi glumci Britain Dalton, James Flatters, Trinity Jo-Li Bliss, Jack Champion i Bailey Bass.
Vidimo se u plavom mraku kina!
Nastavak Avatara, na koji se čekalo predugih 13 godina, treba gledati isključivo na velikom platnu, unatoč (pre)skupoj ulaznici zbog nameta na 3D cvike i oporezivanja i po trajanju filma (192 minute). Osim Worthingtona i Saldañe, u filmu glume Sigourney Weaver, Stephen Lang, Cliff Curtis i Kate Winslet, a tu su i mladi glumci Britain Dalton, James Flatters, Trinity Jo-Li Bliss, Jack Champion i Bailey Bass.
Vidimo se u plavom mraku kina!
Obilježavanje 41. obljetnice odlaska najvećeg hrvatskog književnika 20. stoljeća
- Details
- Rubrika: Književnost
- Datum: 30 Prosinac 2022
Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..
Božićni koncert u utorak u Gatima
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 27 Prosinac 2022
KUU Mosor iz Gata poziva na Božićni koncert u organizaciji KUU Mosor, a koji će se održati u utorak, 27.12.2022., s početkom u 18:30 h. Koncert će se održati u gatskom domu kulture, a nastupaju sve sekcije KUU Mosor i gosti iz KUD Putalj. Ulaz je besplatan, ni izlaz se ne naplaćuje, a biti će i poljičkih delicija.
Kako su u Dalmaciji Božić svetkovali naši stari
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 18 Prosinac 2021
Siromaštvo i skromnost – u dvije se riječi može opisati dalmatinski Božić u prošlosti. I preko godine imalo se malo, no za blagdanske dane ipak se gledalo za obiteljskim stolom naći koji bolji bokun. Zajednički moment oko kojeg su se svi okupljali bio je badnjak, najčešće maslinov panj kojem se, kao živom biću, obraćalo, nad njim molilo, polijevali su ga vinom, uljem, posipali žitom. Badnjak je bio ukućanin i dio obitelji sve do blagdana Tri kralja, kad bi se nakon blagoslova svi odreda napili svete vode – počev od najstarijeg pa do najmlađeg.
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime...
Nijedna pjesma ne zvoni bolje od kolende. U zimskoj noći, kada su kalete naših malih mjesta puste i kada su ljudi okupljeni oko svojih toplih komina ili špahera, te nema ničeg što bi zvukom poremetilo večernji mir, višeglasna pjesma iz nekog malog dvora zvoni i odzvanja čitavim mjestom bolje nego ijedna druga pjesma, u bilo koje drugo vrime...
Kokice za dvoje
- Details
- Rubrika: Film
- Datum: 23 Prosinac 2022
Na Badnjak sam kod kuće, "Home Alone" (second blood), a na Božić "Love Actually" (RTL, 22h), nenadmašna uspješnica Richarda Curtisa i sijaseta britanskih glumačkih zvijezda: Hugh Grant, Rhys Ifans, Ema Thompson, Keira Knightley, Laura Linney, Bill Nighty, Colin Firth, pokojni Alan Rickman.., a na svetog Stipana poratni Bečki film noir "The Third Man" Carola Reeda s Orsonom Wellesom...
Neko tamo gore slaže božanstvenu listu dobrih filmova koje nam valja iznova pogledati za Božićne blagdane. Naravno da i ove godine Božić na TV ekrane ne može doći bez malog Kevina, opet zaboravljenog u nekoj praznoj kućerini. Dobro, iskupljenje slagača filmskog programa nam dolazi i u vidu "Trećeg čovjeka" i kultnog "Showshank redemptiona", tako da ćemo ipak moći uživati u i blagdanskom filmskom programu hrvatskih komercijalnih televizija.
No dobro, vratimo se mi filmu "Love Actually". Jer kada film producira "Working Title" i genijalac Richard Curtis u bilo kojoj "ulozi", obično je riječ o hitu britanske škole filmske zabave kojeg nipošto ne želim propustiti, iako sam skoro svakog već pogledao po par puta.. Kao scenarist Curtis je proslavio Hugha Granta i sijaset drugih britanskih glumaca, a filmu "Love Actualy" potpisuje i scenarij i režiju. Veliki je to filmski as, kažem vam, ali vi to već svi dobro i odavno znate, ta pogledali ste i vi "mali milijun puta" sve njegove hitove (i još naramak drugih od Curtisa i Working Title ekipe). A i na Božić će te. Ma garant.. kao Hugh Grant.
Osim ako pak Ona iznenada ne nazove i poželi provesti mirnu Božićnu večer negdje drugdje, uz indijski topli čaj, vrhunsko pelješko vino ili štogod žešće iz Irske ili Kentuckyja...
Frankly, my dear, I don't give a damn... na Božićnu večer sam doma sam kao Kevin, ispred projektora ili TV-a, pa slobodno svrati na prvi kat.. na čašu vina, nakon očenaša podijeliti ćemo i deku i kokice ...
Neko tamo gore slaže božanstvenu listu dobrih filmova koje nam valja iznova pogledati za Božićne blagdane. Naravno da i ove godine Božić na TV ekrane ne može doći bez malog Kevina, opet zaboravljenog u nekoj praznoj kućerini. Dobro, iskupljenje slagača filmskog programa nam dolazi i u vidu "Trećeg čovjeka" i kultnog "Showshank redemptiona", tako da ćemo ipak moći uživati u i blagdanskom filmskom programu hrvatskih komercijalnih televizija.
No dobro, vratimo se mi filmu "Love Actually". Jer kada film producira "Working Title" i genijalac Richard Curtis u bilo kojoj "ulozi", obično je riječ o hitu britanske škole filmske zabave kojeg nipošto ne želim propustiti, iako sam skoro svakog već pogledao po par puta.. Kao scenarist Curtis je proslavio Hugha Granta i sijaset drugih britanskih glumaca, a filmu "Love Actualy" potpisuje i scenarij i režiju. Veliki je to filmski as, kažem vam, ali vi to već svi dobro i odavno znate, ta pogledali ste i vi "mali milijun puta" sve njegove hitove (i još naramak drugih od Curtisa i Working Title ekipe). A i na Božić će te. Ma garant.. kao Hugh Grant.
Osim ako pak Ona iznenada ne nazove i poželi provesti mirnu Božićnu večer negdje drugdje, uz indijski topli čaj, vrhunsko pelješko vino ili štogod žešće iz Irske ili Kentuckyja...
Frankly, my dear, I don't give a damn... na Božićnu večer sam doma sam kao Kevin, ispred projektora ili TV-a, pa slobodno svrati na prvi kat.. na čašu vina, nakon očenaša podijeliti ćemo i deku i kokice ...
Na dobro van došla Badnja večer i porođenje Gospodinovo
- Details
- Rubrika: Tradicija
- Datum: 25 Prosinac 2021
Upravo bi tako naši pređi, Poljičani poštovani, jedni drugima čestitali Badnju večer i Božić, a kako su se pripremali za ovaj najveći i najveseliji blagdan u godini, kako su se družili i proslavljali, pročitajte u nastavku iz pera našeg velikog poljičkog etnografa, prosvjetitelja, dobrotvora, političara i svećenika Frane Ivaniševića rođenoga u Jesenicama 1. siječnja 1863. koji je život i običaje Poljičana zabilježio u svojoj nenadmašnoj etnomonografiji "Poljica – narodni život i običaji" iz koje u nastavku članka prenosimo prigodni ulomak Svetkovine čitavoga kraja (str. 360-367.)..
Sretna nam 25-ta obljetnica!
- Details
- Rubrika: Izložbe
- Datum: 18 Prosinac 2022
"Likovno društvo Poljica" naziv je radnog materijala oko kojega sam počeo okupljati slikare i zaljubljenike u slikarstvo sa željom osnivanja likovne udruge. Ideja je naišla na plodno tlo kod budućih članova, Općine Dugi Rat i načelnika Branka Vojnovića, koji će se kasnije naći među osnivačima Udruge. Podršku smo imali od Društva Poljičana Sv. Jure Priko i Matice Hrvatske ogranak Dugi Rat sa kojima smo kasnije vrlo plodno surađivali. U pripremi osnivanja Udruge uključila se i Dijana Nazor Čorda koja je kumovala nazivu , oblikovala izgled pečata i prvog znaka, pored toga prvih nekoliko godina značajnu pomoć pružila nam je u pripremi i organiziranju izložbi.
Osnivačka skupština održana je 13. veljače 1997. godine u Općinskoj vijećnici u Dugom Ratu. Izabrano je Predsjedništvo u sastavu: Dijana Nazor, Diana Jurin, Ante Prlić, Stipe Kadić i predsjednik Joško Čizmić. Na skupštini su bili još slikari: Nada Klarić, Ivica Klarić, Ivo Rakuljić, Filip Tomasović i Marko Vojnović. Osnivačkom odboru u registraciji Udruge priključili su se: Luka Lukačević, Mario Nazor, Branko Vojnović i Dalibor Licitar. Na Izvanrednoj skupštini 21. prosinca iste godine u Predsjedništvu Ivo Rakuljić zamijenio je Dijanu Nazor. Pored već navedenih članova radu su se priključili u međuvremenu Ljuboman Karaman, Jakša Matulić i Jakov Jukić. Značajnu pomoć u izradi potrebnih dokumenata za registraciju Udruge pružila nam je Nansy Kadić Alač.
Prva Izložba „Krug“-a priređena je u Samačkom hotelu „Dalmacija“ u Dugom Ratu 26.06.1997. godine u okviru manifestacije „Povežimo Hrvatsku“ i proslave 30-te godišnjice KUD-a „Dalmacija“. Radove za prve izložbe prikupljali smo u prostorijama KUD-a „Dalmacija“. Razumijevanjem don. Mate Čulića izložbe smo priređivali u pastoralnom prostoru Župe Sv. Josipa u Dugom Ratu od 1998. godine. U dvoranu ili Galeriju „Sv. Josipa“ postavili smo vodilice za slike i do 2002. godine tu su se priređivale izložbe.
Prvi prostor Udruga je dobila od Općine 1999. godine na mjestu današnje ambulante. Sredstvima članova uredili smo ga za priređivanje izložbi i bio je u izložbenoj funkciji 2002. godine kao prva Galerija KRUG. Slijedeće 2003. godine u prizemlje zgrade u kojoj se nalazila Galerija useljava Ambulanta. Dobivamo malu prostoriju za pohranu stečene imovine, a Općinsku vijećnicu koristimo kao izložbeni prostor.
Izložbena aktivnost je nastavljena u Općinskoj vijećnici i okolnim izložbenim prostorima, a djelovanje Udruge u privatnim prostorima.
Godine 2010. Diana Jurin zamjenjuje Joška Čizmića u ulozi predsjednika.
Prvu likovnu koloniju organizirali smo 2011. godine. Slijedeće godine saznali smo za prostor koji danas koristimo. To je bio jedini slobodan prostor u ovoj zgradi u takvom stanju da nikoga nije ni zanimao. Volonterskim radom uz materijalnu podršku Općine, derutni prostor preobrazili smo u vrhunsku Galeriju. Galerija „Krug“ otvorena je 16.03.2017. godine na 20-tu godišnjicu djelovanja. Od tada se u Galeriji odvija vrlo živa izlagačka aktivnost sa respektabilnim izlagačima.
Organizirali smo 12. likovnih kolonija u Dugom Ratu. Radovi nastali na likovnim kolonijama nalaze se u Fundusu Udruge. Dio radova doniran je za humanitarne akcije potrebitima. Danas je u Fundusu pohranjeno 500 radova. Na javnim površinama postavljene su četiri skulpture koje su nastale na likovnim kolonijama i poklonjene Općini: „Riba“ rad akademske kiparice Tine Jukić, „Kuna“ rad kipara Antuna Kao, „Život“ rad kipara Željka Selenić i „Svjetlo“ rad akademske kiparice Diane Ive Sesartić. Križni put postavljen u crkvi Sv. Ante i Gospe Snježne u Dućama naslikan je na likovnoj koloniji.
Ove godine bili smo suorganizator 1. Međunarodne likovne kolonije u Gornjim Poljicima zajedno sa Božićnim selom Gornji Dolac i Zavičajnom kućom Gornjih Poljica.
Od samog početka izuzetnu suradnju i podršku imali smo od Igora Brešana i „Galerije Brešan“ sa kojim smo realizirali puno značajnih projekata. Igor je postao naš prijatelj, savjetnik i pratitelj koji je našu aktivnost podigao na višu razinu.
Posebno zahvaljujemo Općini Dugi Rat na podršci u radu, razumijevanju i praćenju naših ideja i aktivnosti što je rezultiralo stvaranjem umjetničke vrijednosti koje se danas nalaze na općinskim javnim površinama i u Fundusu Udruge.
Zahvaljujemo se i ostalim dobitnicima naše plakete za izuzetnu suradnju i poseban doprinos u radu Udruge: Županiji Splitsko-Dalmatinskoj, Turističkoj zajednici Općine Dugi Rat, Centru za kulturu Omiš, Društvu Poljičana Sveti Jure Priko i Jerku Rogliću.
Zahvaljujem se Diani i Ivi što smo izdržali 25 godina zajedno i što možemo biti ponosni na ono što smo ostvarili.
Hvala i svim članovima koji su prošli kroz Udrugu i onima koji danas čine Krug jer su oni snaga Kruga i potvrđuju značenje definicije pojma Krug. Krug je univerzalni pojam koji simbolizira savršenstvo, jedinstvo i homogenost.
Božićno je vrijeme. Iščekujući vrijeme Isusova rođenja radujemo se zajedništvu i nadi za bolje sutra. Ispunjeni blagošću blagdana Božića otvorimo svoja srca i pronađimo u sebi vjeru, ljubav i snagu za dane koji su pred nama. Neka vam bude blagoslovljen svaki trenutak s vašim najmilijima i neka vas vječno prati Božji blagoslov.
Čestit vam Božić!
Osnivačka skupština održana je 13. veljače 1997. godine u Općinskoj vijećnici u Dugom Ratu. Izabrano je Predsjedništvo u sastavu: Dijana Nazor, Diana Jurin, Ante Prlić, Stipe Kadić i predsjednik Joško Čizmić. Na skupštini su bili još slikari: Nada Klarić, Ivica Klarić, Ivo Rakuljić, Filip Tomasović i Marko Vojnović. Osnivačkom odboru u registraciji Udruge priključili su se: Luka Lukačević, Mario Nazor, Branko Vojnović i Dalibor Licitar. Na Izvanrednoj skupštini 21. prosinca iste godine u Predsjedništvu Ivo Rakuljić zamijenio je Dijanu Nazor. Pored već navedenih članova radu su se priključili u međuvremenu Ljuboman Karaman, Jakša Matulić i Jakov Jukić. Značajnu pomoć u izradi potrebnih dokumenata za registraciju Udruge pružila nam je Nansy Kadić Alač.
Prva Izložba „Krug“-a priređena je u Samačkom hotelu „Dalmacija“ u Dugom Ratu 26.06.1997. godine u okviru manifestacije „Povežimo Hrvatsku“ i proslave 30-te godišnjice KUD-a „Dalmacija“. Radove za prve izložbe prikupljali smo u prostorijama KUD-a „Dalmacija“. Razumijevanjem don. Mate Čulića izložbe smo priređivali u pastoralnom prostoru Župe Sv. Josipa u Dugom Ratu od 1998. godine. U dvoranu ili Galeriju „Sv. Josipa“ postavili smo vodilice za slike i do 2002. godine tu su se priređivale izložbe.
Prvi prostor Udruga je dobila od Općine 1999. godine na mjestu današnje ambulante. Sredstvima članova uredili smo ga za priređivanje izložbi i bio je u izložbenoj funkciji 2002. godine kao prva Galerija KRUG. Slijedeće 2003. godine u prizemlje zgrade u kojoj se nalazila Galerija useljava Ambulanta. Dobivamo malu prostoriju za pohranu stečene imovine, a Općinsku vijećnicu koristimo kao izložbeni prostor.
Izložbena aktivnost je nastavljena u Općinskoj vijećnici i okolnim izložbenim prostorima, a djelovanje Udruge u privatnim prostorima.
Godine 2010. Diana Jurin zamjenjuje Joška Čizmića u ulozi predsjednika.
Prvu likovnu koloniju organizirali smo 2011. godine. Slijedeće godine saznali smo za prostor koji danas koristimo. To je bio jedini slobodan prostor u ovoj zgradi u takvom stanju da nikoga nije ni zanimao. Volonterskim radom uz materijalnu podršku Općine, derutni prostor preobrazili smo u vrhunsku Galeriju. Galerija „Krug“ otvorena je 16.03.2017. godine na 20-tu godišnjicu djelovanja. Od tada se u Galeriji odvija vrlo živa izlagačka aktivnost sa respektabilnim izlagačima.
Organizirali smo 12. likovnih kolonija u Dugom Ratu. Radovi nastali na likovnim kolonijama nalaze se u Fundusu Udruge. Dio radova doniran je za humanitarne akcije potrebitima. Danas je u Fundusu pohranjeno 500 radova. Na javnim površinama postavljene su četiri skulpture koje su nastale na likovnim kolonijama i poklonjene Općini: „Riba“ rad akademske kiparice Tine Jukić, „Kuna“ rad kipara Antuna Kao, „Život“ rad kipara Željka Selenić i „Svjetlo“ rad akademske kiparice Diane Ive Sesartić. Križni put postavljen u crkvi Sv. Ante i Gospe Snježne u Dućama naslikan je na likovnoj koloniji.
Ove godine bili smo suorganizator 1. Međunarodne likovne kolonije u Gornjim Poljicima zajedno sa Božićnim selom Gornji Dolac i Zavičajnom kućom Gornjih Poljica.
Od samog početka izuzetnu suradnju i podršku imali smo od Igora Brešana i „Galerije Brešan“ sa kojim smo realizirali puno značajnih projekata. Igor je postao naš prijatelj, savjetnik i pratitelj koji je našu aktivnost podigao na višu razinu.
Posebno zahvaljujemo Općini Dugi Rat na podršci u radu, razumijevanju i praćenju naših ideja i aktivnosti što je rezultiralo stvaranjem umjetničke vrijednosti koje se danas nalaze na općinskim javnim površinama i u Fundusu Udruge.
Zahvaljujemo se i ostalim dobitnicima naše plakete za izuzetnu suradnju i poseban doprinos u radu Udruge: Županiji Splitsko-Dalmatinskoj, Turističkoj zajednici Općine Dugi Rat, Centru za kulturu Omiš, Društvu Poljičana Sveti Jure Priko i Jerku Rogliću.
Zahvaljujem se Diani i Ivi što smo izdržali 25 godina zajedno i što možemo biti ponosni na ono što smo ostvarili.
Hvala i svim članovima koji su prošli kroz Udrugu i onima koji danas čine Krug jer su oni snaga Kruga i potvrđuju značenje definicije pojma Krug. Krug je univerzalni pojam koji simbolizira savršenstvo, jedinstvo i homogenost.
Božićno je vrijeme. Iščekujući vrijeme Isusova rođenja radujemo se zajedništvu i nadi za bolje sutra. Ispunjeni blagošću blagdana Božića otvorimo svoja srca i pronađimo u sebi vjeru, ljubav i snagu za dane koji su pred nama. Neka vam bude blagoslovljen svaki trenutak s vašim najmilijima i neka vas vječno prati Božji blagoslov.
Čestit vam Božić!