Ansambl Opere splitskog HNK-a izveo je i treću "Milu Gojsalića“, herojsku operu o mladoj poljičkoj junakinji koja je svojom žrtvom spasila svoj poljički kraj od Turaka. Uz članove orkestra, zbora i baleta HNK-a Split pod dirigentskom palicom maestra Ive Lipanovića i režijom Ozrena Prohića u glavnim su se ulogama predstavili: Terezija Kusanović/Irena Parlov kao Mila, Ivica Šarić kao Milin otac, knez Ivan, Stjepan Franetović kao Milin zaručnik Petar Kulišić, Mate Akrap/Božo Župić kao Kolumbat i Ivica Čikeš kao Mehmed Topan-paša, piše Magdalena Mrčela u svom osvrtu na operu na premijeru opere, na stranicama portala Dalmacija Danas.
Ovaj kraj očekivano podržava i obožava legendu o hrabroj djevojci, arhetipskoj junakinji neobično nalik na Marulićevu Juditu. Lijepa i hrabra Mila u poljičkoj je legendi poznata kao žrtva koja je, bacivši goruću baklju u barutanu turskog logora, spasila svoj kraj. Priprema je ove opere isticala neka zanimljiva mjesta – obje su protagonistkinje, Terezija Kusanović i Irena Parlov, inspiraciju izvlačile iz svojih života – Kusanović u vlastitom podrijetlu, kao Poljičanka po majci, Parlov kao Sarajka koja duboko osjeća ratnu tematiku. Nacionalni prvak, bas Ivica Čikeš, našao se u nimalo jednostavnoj poziciji – zahtjevnoj baritonskoj ulozi Topan-paše. Solisti su zaslužni za nemalen broj trenutaka u kojima se ježite od ljepote – predivni, kristalni i dramatični glasovi...
 

Poznati svi sudionici 57. FDK Omiš 2023.

Tijekom travnja u Zadru, Skradinu, Čapljini, na Pelješcu, Splitu, Zagrebu, Senju, Dugopolju i Omišu održane su audicije za 57. Festival dalmatinskih klapa Omiš 2023. Novi umjetnički voditelj Festivala, maestro Mojimir Čačija i ravnatelj Festivala Mijo Stanić vratili su staru praksu, prekinutu posljednje tri godine zbog epidemije koronavirusa, održavanja audicija u izravnim susretima s klapskim pjevačima i njihovim voditeljima diljem Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine.
U natjecateljskom djelu programa 57. Festivala dalmatinskih klapa nastupit će 14 muških, 17 ženskih, 8 mješovitih i 4 klape debitanti. U večeri novih skladbi nastupa 10 klapa od kojih se 5 natječe samo u ovoj kategoriji. Već je od ranije poznato da će u natjecanju dječjih klapa nastupiti 12 dječjih klapa podijeljenih po 6 u dvije kategorije, osnovci i srednjoškolci. U revijalnim večerima još će nastupiti 8 klapa. Tako će na dvanaest koncerata 57. omiškog Festivala u razdoblju od 10. lipnja do 22. srpnja ukupno sudjelovati 68 klapskih sastava. Zanimljivost ovogodišnjeg natjecanja je da na njemu sudjeluju po jedna klapa iz daleke Kanade, Njemačke, Slovenije, te četiri klape iz Bosne i Hercegovine.
Vodstvo Festivala zahvaljuje svim domaćinima i suorganizatorima audicija, te čestita svim klapama sudionicama ovogodišnjeg Festivala. Popis klapa sudionica 57. FDK Omiš 2023. (abecednim redom) ...
 
Operu Mila Gojsalića, povijesno-glazbenu dramu Jakova Gotovca, premijerno će izvesti Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split u utorak 2. svibnja s početkom u 20 sati na sceni splitske nacionalne kazališne kuće. Pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića a u režiji Ozrena Prohića solisti, zbor, orkestar i balet HNK Split uprizorit će legendu o heroini poljičkog kraja a mezzosopranistica Terezija Kusanović na premijernoj će izvedbi tumačiti naslovni lik Mile Gojsalić koja je žrtvom vlastitog života obranila rodni kraj od vojske otomanskih osvajača. Reprizne izvedbe u ovoj sezoni održat će se u četvrtak i subotu, 4. i 6. svibnja..
 

Maestro Dušan Šarac dobitnik Porina za životno djelo

Višegodišnji umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš maestro Dušan Šarac ovogodišnji je dobitnik diskografske nagrade Porin za životno djelo. Kao što sami upravni odbor Porina ističe, najvrijednije priznanje hrvatske glazbene struke dodjeljuje se onim umjetnicima koji su svojim trudom, radom i uspjesima obilježili hrvatsku glazbu, koji su se upisali u povijest i onima bez čijeg autorskog rada, glasa, talenta ne možemo zamisliti glazbenu prošlost. Upravo tako i omiški je Festival nezamisliv bez brojnih maestrovih antologijskih skladbi, te njegovog sveukupnog doprinosa, ljubavi i poštovanja prema Omišu i omiškom Festivalu. Dušan Šarac, svestran je glazbenik i glazbeni producent, umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu od 2008. do 2022. godine, te utemeljitelj i umjetnički ravnatelj Večeri dalmatinskih šansona u Šibeniku. Sklada od šezdesetih godina prošlog stoljeća, a njegov opus sadrži više od 800 snimljenih skladbi. One pripadaju fundusu dalmatinskih evergrina koje pjevaju sve generacije, u svim prigodama i na svim meridijanima. “Maslina je neobrana”, “Dalmacija u mom oku”, “Budi noćas mirno more” ili pak “Šijavica”, “Šibenska balada”, “Na omiškoj stini“… Njegovi brojni hitovi, bilo da su pisani za izvođače zabavne glazbe bilo za klape, toliko su ušli u uho ovdašnjeg puka i u njegov “životni repertoar” da ih se tretira kao narodnu ostavštinu, dalmatinski glazbeni abecedarij koji se u svim prigodama servira uz pršut, sir i vino, pišu njegovi Omišani na stranici festivala..
 
Tribala je to biti prava prvomajska fešta! Tribala se okupiti probrana ekipa, sve marendaši od formata, za radnog vremena marljivi radnici, barenko ova polovica koja još imaju sriću iz dana u dan odlaziti u Split na posao i vraćati se zadovoljni predvečer doma, svom malom mjestu koje se užasava i zalaska sunca, a kamoli neće zbog onih ugaslih tisuću i kusur radnih mjesta. Ali eto, život ide dalje, nema druge nego i dalje radit, samo negdje malo dalje od doma, kad je već tako ispalo. Radna svakodnevnica, dikod koja fatureta, dikod koja večerica, fešta, dok se još i to smije..  A najslađe se bilo okupit oko prvomajske marende.. Fotografiranje prazničke marende je ukazom Predsjednika bilo najstrožije zabranjeno. Ne triba još uz ovakvo piskaranje i nepriličnu prvomajsku temu za ova zajebana vremena, fotografijama nesretnih papkara i onoga što je od njih nakon druženja ostalo, zafrkavati ostatke ostataka nekadašnje radničke klase i poštene inteligencije mahom osuđene na tripice i prvomajski fažol. Tako je skoro otpao, do odlučne uneredničke odlučne intervencije, i planirani radni naslov članka: "Pola na lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!" koji najbolje opisuje svojedobna prvomajska zbivanja u konobama naše bolje radne prošlosti. No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i poštene inteligencije uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.. Stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet na Sportklubu.. Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima! Ponovilo se...
Ali ove godine neće! Možda za koji dan u nekom drugom obliku i kao dio slijeda nekog drugog menija, no po prvi put nakon dugo vremena Praznik rada slavim.. postom i nemrsom! Ništa od prvomajske marende za mene! Uspješno sam izbjegao i baš sve krizme danas u Dugom Ratu.
 

ODGOĐENO: Malograđanska poezija

Gradska knjižnica Omiš poziva Vas na promociju nove zbirke pjesama "Malograđanska poezija" omiškog rockera i pjesnika Mirka Peraka, koja će se održati u petak 5. svibnja 2023. s početkom u 20 sati u prostoru ispred Gradske knjižnice u Omišu.
Pred omiškim i poljičkim ljubiteljima stiha i lijepe riječi predstaviti će se četvrta zbirka poezije omiškog pjesnika Mirka Peraka, nekad (i uvijek) rockera, danas pravnika u omiškom Vodovodu. Nakon zbirki "Ko nam je ukra Kamenu klupu", "Kameno srce Mirabele" i "Kamena lica omiških ulica", koja su zaokružila njegovu "Kamenu trilogiju" i donijela autoru osobnu Nagrada grada Omiša, u petak nas Perak čeka s novi(ji)m stihovima u kojima i dalje opjevava svoj kameni grad na delti Cetine, a koji su ukoričeni u novu zbirku. Hoće li nas uz predstavaljanje dočekati i svirka barenko dva zaglavna kamena "Kamenih lica", legendarnog omiškog rock banda, odavno u hibernaciji, posjetitelji će saznati tek u petak navečer. Svi ste dobrodošli. Vidimo se!
 
Porin, taj sveti gral hrvatske muzičke izvrsnosti, nedosanjani san mnogih koji imaju dojam da im je izmaknulo mjesto u malom krugu velikih ljudi koje je mainstream prigrlio uz svoje kute i na temelju glasova golemog i vazda rastućeg biračkoga tijela im dao do znanja da njihov rad nešto vrijedi. Porin, kojih Gibonni ima četrdeset i njima vjerojatno doma razbija orahe, dok perjanice hrvatskog undergrounda i alternativne scene – na čije uratke svršavaju redakcije tamo nekih opskurnih internetskih publikacija nazvanih po davno zaboravljenim live albumimima Johnnyja Štulića i njegove Azre – nikad neće okusiti orah jer ga nemaju čime razbiti budući da su svi Porini u Gibonnijevoj kuhinji. Porin koji se dodjeljuje po jubilarni trideseti put i svoju obljetnicu slavi u velebnoj raskoši Boćarskoga doma. Porin, koji zna da ljude živo zaboli za sve kategorije osim onih koje su oni odlučili da su glavne, pa ih masu dodjeljuje u pretprijenosu kako bi oslobodio vrijeme svog boravka u televizorima kućanica i nezainteresiranih namjernika žalosnom isprikom za pošalice i glazbene nastupe. Vidi ga što je ogorčen, reći ćete. Što je njemu skrivio taj stakleni mladić s dvije konjske glave nazvan po manje slavnoj operi Ignacija Fuchsa? Štono ga tako javno opanjkava inuendom, zavist li je il’ što drugo? Ne znam, čitajmo dalje Ivana Lalića s portala RavnodoDna.com ...
 

Kakva je glazba, takva je i država

Glazbenu nagradu Porin za pjesmu godine osvojili su Matija Cvek i Eni Jurišić za skladbu "Trebaš li me", a Porin za album godine osvojio album "Dovoljno je reći... Aki" Parnog valjka i Prijatelja na 30. svečanoj dodjeli te nagrade u ukupno 37 kategorija, održanoj u Boćarskome domu u Zagrebu.
Porin za životno djelo uručen je autoru pjesama i pjevaču "Daleke obale" Marijanu Banu te skladatelju, aranžeru, dirigentu i producentu Dušanu Šarcu, umjetničkom ravnatelju omiškog festivala koji je poručio da je imao sreće što je živio i djelovao u optimalnom razdoblju hrvatske glazbe.
- Nisam do onih nostalgičara koji govore kako je prije sve bilo dobro, a da danas ništa ne valja. Iako, i u tome ima puno istine. Uostalom, još je Platon govorio - kakva je glazba, takva je i država - poentirao je maestro Šarac nakon što je primio kipić.
Porin za životno djelo posthumno je dodijeljen Massimu Saviću. Nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu također je postumno osvojio Massimo, a za najbolju žensku vokalnu izvedbu Ivana Kindl za pjesmu "Netko tko me čuva", piše Slobodna Dalmacija.
Tedi Spalato osvojio je nagradu za najbolji album zabavne glazbe albumom "Ime mi je nevažno", a Darko Rundek i jazz orkestar HRT-a za najbolji pop album "Za vašu poslijepodnevnu razonodu".
Nagradu za rock album godine dobila je Daleka Obala za album "Kao sad".
Porina za novog izvođača godine osvojio je Marko Bošnjak, mladi glazbenik koji se se široj javnosti predstavio na prošlogodišnjoj Dori.
Za kategoriju najbolji hip-hop album godine nagradu je dobio Edo Maajka za album "Moćno", a Porin za najbolji album elektroničke glazbe osvojila je grupa Pocket Palma za "Atomi Rework".
Nagradu za najbolji album klasične glazbe dobio je album "Boris Papandopulo": Hrvatska Misa" u izvedbi zbora HRT-a pod vodstvom dirigentice Darije Auguštan, a najboljim jazz albumom godine proglašen je album "Insite" za koji su nagradu odnijeli Davora Križić i jazz orkestar HRT-a.
 

U Rudinama otvorena Zavičajna kuća Gornjih Poljica

Zavičajna kuća Gornjih Poljica otvorena je u Gornjem Docu, na blagdan Svetoga Jure, 23. travnja 2023. u prostoru stare škole u Rudinama. Kako sačuvati kulturna dobra u izvornom i neoskrvnjenom obliku koja svjedoče o životu na ovim prostorima pokazao nam je ne samo inicijator ovog projekta, neumorni poljički neimar Tiho Lučić nego i svi ljudi koji su brižno uspjeli sačuvati dugi niz godina veliki broj izloženih predmeta u Zavičnoj kući Gornjih Poljica. Kako sačuvati nematrijalnu baštinu pokazala nam je gospođa Marija  Prelas, izvorna pjevačica ojkavice. Otkrivanje poljičkog refeljnog zapisa u kamenu, izložba slika Poljičke likovne udruge "Krug", klapske pjesme kostanjske klape "Pasika", stotine ljudi na otvaranju i brguji, mnogi u poljičkim nošnjama, lule dida Preca i babine gumenjače u postavi Gornjopoljičkog muzeja .. samo su dio ozračja jučerašnjeg lipog dana u Gornjem Docu, prostoru predivnom kao u raju..
 
O povijesti čuvene Poljičke kneževine na ovim stranicama je već poprilično toga rečeno. Ponovimo najvažnije. Važno je istaknuti da je Poljički statut bio je kodeks poljičkog običajnog prava. Naziv 'Poljica' potječe od brojnih polja koja su se smjestila oko planine Mosor. Sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica, a drevna Poljička knežija je bila podijeljena na 12 katuna, koji su nosili imena dvanaest većih poljičkih sela. Svaki katun je u rano jutro na Jurjevdan, na blagdan svetog Jure, nebeskog zaštitnika Poljica, na 23. travnja birao svog katunara, a oni su, nakon vjerske svečanosti na Gracu, u Gatima, silazili zajedno s narodom u Podgradac i birali velikog kneza za jednu godinu. Bilo je slično i ove godine na Poljičkom saboru koji je u četvrtak, 20.04. održan u nekadašnjem Glagoljaškom sjemeništu na Priku.
No vratimo se mi Jurjevdanu i kako je on obilježen u Rudinama, u Gornjim Poljicima. A tamo je brgujom, velikom Pučkom feštom svečano otvorena 'Zavičajna kuća Gornjih Poljica', poklon neumornog Poljičkog neimara Tihomira Lučića svom rodnom kraju. I ne samo to, u prizemlju Zavičajne kuće otvorena je i izložba "Poljica. Narodni život i običaji" Poljičke likovne udruge "KRUG" iz Dugog Rata, a prije nje svečano je otkriven i poljički refeljni zapis u kamenu "Spomenik starim pradjedovima Poljičanima", rad poljičkog ratnika, pjesnika i samoukog kipara Ivana Pavića - Mrguda...