DUGI RAT

Strategija razvoja hrvatske obale specifična je po izoliranju turizma u izdvojene turističke zone: u njima nema stanovanja, dok u stambenim područjima nije dopuštena gradnja hotela. U šest godina, koliko ova strategija postoji, od sedamstotinjak previđenih zona ni jedna se nije približila realizaciji - navodi arhitekt Saša Randić u povodu SplitTalksa, trodnevnog događanja u organizaciji Sveučilišta u Splitu i arhitektonskog portala pogledaj.to, koji je počeo u srijedu u Splitu ...

U tijeku je izložba 44. zagrebačkog salona - arhitektura 06 – 09 udruženja hrvatskih arhitekata (UHA). U sklopu Salona, 2. i 3. listopada u Zagrebačkom kazalištu mladih održava se međunarodna konferencija ČIPtalks na kojoj će predavanja održati brojni međunarodni i hrvatski arhitekti. Na stranicama Net.hr možete pročitati interview s Sašom Radnićem, direktorom konferencije... Slike koje pokazuje Turistička zajednica sugeriraju sliku davno zaboravljene oaze mira na Mediteranu, no ta obala nikad nije bila mirna, nego izrazito dinamična. I to ne ekonomski ili demografski, nego politički. Posljedica toga je stanje nereda, koje doživljavamo kao problem; od divlje gradnje do svakodnevnih situacija. No, mi smo u tom istom neredu vidjeli kvalitete. Prije svega, nered je spriječio nekontroliranu rasprodaju obale, jednostavno zato jer je u Hrvatskoj sve izuzetno komplicirano. S druge strane, takve okolnosti pretpostavljaju eksperiment i istraživanje kao jedine metode rada. Radi toga se u ovom prostoru posljednjih godina dogodio niz loših, ali zato i izrazito kvalitetnih projekata ...

U Hrvatskoj, kao i u većini tranzicijskih zemalja, postoji dominantno shvaćanje da će samo tržište biti u stanju pokrenuti razvoj općina i gradova. Međutim, tržišna logika jednostavno nije dovoljna za suvislo promišljanje... Definitivno postajemo svjesni vrijednosti prostora kao hrvatskog fundamentalnog resursa, koji ne smijemo potrošiti, ali isto tako moramo biti svjesni nužnosti održivog razvoja, koji će predstaviti sadržaje koji neće biti isključivo monoturistički. Možda je pomalo naivno očekivati da će globalne turističke korporacije zaista rabiti koncept održivog razvoj na našoj obali, ali već i pomalo bizarne vijesti govore o promjeni stanja svijesti. Kada imamo situaciju kao što je to slučaj s tvornicom u Dugom Ratu, gdje je lokacija "jednostavno" prodana Landmarku, globalnom financijskom igraču, onda razgovora i dogovora između svih "igrača" u procesu razvoja (investitora, koji zastupa interese tržišta, i lokalne administracije, koja bi trebala zastupati javni interes) - više nema, ili je bar utjecaj civilnog društva i lokalne zajednice bitno smanjen. Zato bi trebalo, gdje je god to moguće, razvijati obalu kroz model javno-privatnog partnerstva (JPP), a ne ju prodavati, gotovo gubeći mogućnost definiranja razvoja osim kroz zastarjele, tradicionalne urbane planove...
Tako je još u svibnju 2008. za Vjesnik govorio arhitekt Vedran Mimica, direktor Instituta Berlage u Nizozemskoj i naše gore list. Otada se u Dugom Ratu malo toga promjenilo, možda jedino vizure kompleksa bivše Tvornice. U nastavku teksta prenosimo u originalu (na engl. jeziku) dio rada "New! Coastal ecologies: Destination Croatia" arhitektice Saše Žanko s istog Nizozemskog arhitektonskog instituta (Berlage) koji se odnosi na ovu našu sredinu, na Dugi Rat i njegove donekle kompromitirane održive turističke razvojne mogućnosti. Pročitajte, doista zanimljivo štivo ...

Je li bolje stanovati u neposrednoj blizini velikog grada ako su prometne veze i infrastruktura dobre? Čini se da jest jer na rubnim dijelovima velikih gradova niče sve više takvih naselja. Prednosti su, uz niže troškove zemljišta pa time i stanova, veća sloboda u planiranju naselja. Nataša Gajski Kovačić u Vjesniku ne piše o Dugom Ratu  (imalo bi se tu šta pisati  :-)  nego o naselju Veliko Polje, smještenom na dijelu Novog Zagreba, između Buzina i Velike Mlake. Veliko Polje se prostire na 15 tisuća kvadrata, ima također inspirativno veliku neizgrađenu površinu, a ono što ga razlikuje od drugih takvih mjesta jest što je građeno po principima održive gradnje, prema programskim smjernicama knjige "Grad po mjeri čovjeka" uglednoga sociologa Rudija Supeka. Malo je vjerojatno da će isto štivo kao uzor imati i naši "detaljni planeri" kad otklanjanja svih ubačenih "bisera" iz oba prijedloga PUO Dugi Rat i kod usklađivanja istog s artikuliranim potrebama mještana (a ne željama) i zakonom, pogotovo zakonom... Valjda, jednom...

Ičići, Babin kuk u blizini Dubrovnika, Vir, Barbat na Rabu te područje od Kraljevice, preko Crikvenice do Novog Vinodolskog zone su s najnesređenijim najgorim urbanizmom u Hrvatskoj, dok su Međimurje, Zagorje i Podravina te gotovo cijela sjeverozapadna Hrvatska regionalni primjeri urbanističke sređenosti. Mišljenje je to urbanista Ninoslava Duspera, dugogodišnjeg direktora Urbanističkog instituta Hrvatske, s kojim je Boba Blašković, novinar Jutarnjeg Lista porazgovarao o najvećim problemima u urbanizmu te u novom zakonu o gradnji i o razlozima odustajanja brojnih ozbiljnih investitora od Hrvatske kao destinacije za dugoročno ulaganje ...

- Urbanističko prostorno planiranje u zadnjih desetak godina ustuknulo je pred planiranjem koje se zove – projektiranje. Nedavno sam čuo tezu da se iz množine urbanih projekata može stvoriti urbanistički plan... U prošlom društvenom sistemu, dugoročno planiranje bilo je izraženo kao Generalni urbanistički plan, i bilo je možda malo previše deterministično i ograničavajuće. Ali, svejedno je to dovelo do neslućenih prednosti i ne tako izravno očekivanih posljedica, do toga da danas u, na primjer, Novom Zagrebu imamo izuzetno kvalitetan odnos prema zelenim površinama, široke prostore i ulice itd. Danas takvih tendencija više, koliko ja vidim, nešto baš i nema... - kaže Ognjen Čaldarović, profesor sociologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, u razgovoru za Feral. "Naročito se puno manipulira idejom javnog prostora, a to ipak nisu šoping-centri.." ...

U utorak Split se oprostio od čovjeka koji ga je gradio - umro je arhitekt profesor Josip Vojnović, nositelj izgradnje gradskog megaprojekta iz 1968. godine - Splita 3. Vojnović je rođen u Omišu 1929. godine, diplomirao je 1954. na Arhitektonskom odsjeku tadašnjega Tehničkog fakulteta u Zagrebu, a na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu doktorirao je 1978. godine. Nakon diplome tri godine radi u GP-u "Lavčević" na izvedbi zgrada, a punih 25 godina njegov je profesionalni rad fokusiran na osmišljavanje procesa i rukovođenje pripremom i realizacijom cjelokupne stambeno-komunalne izgradnje Splita ...