Dvije strane turističke medalje
- Details
- Rubrika: Turistička Ponuda
- Datum: 21 Rujan 2009

KULTURIZAM
Dvije strane turističke medalje
Hoće li masovni turizam uništiti svjetsku spomeničku baštinu? Treba li i Dubrovnik ograničiti broj kruzera?
Piše: Vesna Kusin / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
Premda se odavno upozorava na taj problem, na njega se većina oglušuje. Profit bez ulaganja donosi najviše. U Hrvatskoj je dokinuta i spomenička renta koja se teškom mukom tek uspostavila i kojom se bar donekle pokušalo osigurati dodatna sredstva za obnovu kulturnih dobara od kojih su mnoga u derutnom stanju.
Naravno, Hrvatska nije izuzetak. Svjetska kulturna baština ugrožena je masovnim turizmom.
Neki su to uvidjeli i pokušavaju ograničiti posjet određenim lokalitetima. Objavljeno je: ugrožene su egipatske piramide čija se unutrašnjost, zbog vlage koju unose brojni posjetitelji, prekriva gljivicama i algama; Machu Picchu, prijestolnici Inka, prijeti urušavanje; na otočju Galapagosu dolazi do promjena eko-sustava, što drastično ugrožava autohtonu floru i faunu; ledeni obronci Mount Everesta onečišćeni su smećem alpinista...
Primjera je mnogo. Ima li ih i kod nas?
Još nitko nije napravio komparativnu analizu usporedivši štete i prihode koje "donosi" masovni turizam. Ali o jednom primjeru sigurno se može govoriti upravo s tog aspekta. Riječ je o spomeniku svjetske baštine s Unescove liste - Dubrovniku.
Masovni turizam, onaj s kruzera, doslovce uništava to top-odredište hrvatskog turizma. Kada se 10.000 do 20.000 turista s tih golemih brodova odjednom slije u Grad, u njemu nastaje kolaps.
O tome svi zbore, jer se tada u Gradu ne može ni kretati ni funkcionirati. Nitko, međutim, još ozbiljno nije ustanovio što to opterećenje donosi gradu-spomeniku. Kojim ubrzanim tempom on zbog toga propada.
Uočavaju se samo one najveće štete, poput kidanja podmorskih kablova što infrastrukturno povezuju Lokrum s Gradom (ali se, unatoč najavljenoj zabrani, kruzeri i dalje sidre pred starom lukom) ili nedavnog ispuštanja čađe pred jednom od najljepših dubrovačkih plaža, onoj na Sv. Jakovu. O zagađenju mora otpadnim fekalnim vodama što ih tu krstaši ispuštaju, zapravo se šuti.
Uništava se okoliš i spomenik. Fizičke štete na gradu-spomeniku nitko ne registrira, dok ne dođe u kritično stanje poput drugih svjetskih.
Posredna turistička šteta je i rasprodaja kuća unutar zidina Grada strancima (turistima) koji taj spomenik pretvaraju u mrtav grad koji živne samo u sezoni. A takav grad osuđen je na propast.
Je li prihod s kruzera, koje su Dubrovčani u poraću jedva dočekali, dovoljan da spasi taj spomenik od propadanja? Nije!
Vidi li se igdje ulaganje od tog prihoda u obnovu spomenika? Ne vidi!
Je li spašen i obnovljen ijedan dubrovački ljetnikovac? Nije!
To su dvije medalje "uspješnog" (prihodovnog) masovnog turizma! Treba li se nad time zamisliti? Treba!
Pogotovo što se ti isti kruzeri spremaju za "napad" i na druge spomeničke lokacije: Split, Zadar...
A kad ih 'izraubaju', mirno će otploviti u neka nova odredišta.