NovostiNovosti iz Dugog Rata, Omiša, Poljica i okolice. Lokalne vijesti, sport, kultura, turizam, zanimljivosti.https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti2026-04-22T14:44:27+00:00Joomla! - Open Source Content ManagementKanjon HC igara: ide novi tunel, četvrti i najvažniji2023-10-12T16:22:18+00:002023-10-12T16:22:18+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30647-kanjon-hc-igara-ide-novi-tunel-cetvrti-i-najvaznijiVinko Vuković / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/kanjon_cetine.jpg" style="width: 597px; height: 375px;" /></p>
<p>
Priča o<strong> novom omiškom mostu</strong>, onome koji je bez <strong>vjetrobrana </strong>sagrađen upravo tamo gdje najveći vjetrovi pušu, iz nestvarne polako prelazi u grotesknu sferu. Pritom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ne vide ništa sporno, piše <strong>Vinko Vuković</strong> u novom nastavku svog višetomskog romana o <strong>HC</strong>-u i njegovim planovima u rješenju prometnog gropa oko Omiša, <strong>obilaznice Omiša</strong>, odnosno istočnoj dionici brze ceste Split - Omiš, koja po ministru <strong>Butkoviću </strong>- samo što nije.<br />
- Činjenica je da burobrana nije bilo u projektu i da ga neće ni biti. Most će biti otvoren iza Nove godine, a snaga vjetra bit će pozorno praćena pa će se u skladu s dobivenim mjerenjima i reagirati - kaže nam <strong>Tomislav Mihotić</strong>, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i zračni promet.<br />
Mihotić je i sam rodom <strong>Omišanin </strong>te vrlo dobro zna kako puše omiška bura. Svih problema s novim mostom je svjestan, no ipak se nada kako će njegovi benefiti prevladati nedostatke. Svjestan je i apsurdne situacije da trenutačno nitko iz <strong>Zakučca</strong>, zbog opasnosti od odrona, pješice ne smije do Omiša, ali i da je vožnja tom kratkom dionicom velika opasnost.<br />
- U ovom trenutku ključno je uspostaviti bolju protočnost na relaciji Omiš -Zakučac, a to ćemo postići <strong><u>izgradnjom novog tunela na predjelu Lisičina</u></strong> koji se upravo uvrštava u gradski Prostorni plan - otkriva Mihotić.<br />
Dakle, ide novi tunel. I to dugačak 200 metara. Odmah ispod novog mosta. Hmm, tko bi povjerovao da se nakon svega u Omišu probija - novi tunel. <strong>Četvrti</strong>! Nakon tri već probijena. A taj je, kažu, zapravo najvažniji...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/kanjon_cetine.jpg" style="width: 597px; height: 375px;" /></p>
<p>
Priča o<strong> novom omiškom mostu</strong>, onome koji je bez <strong>vjetrobrana </strong>sagrađen upravo tamo gdje najveći vjetrovi pušu, iz nestvarne polako prelazi u grotesknu sferu. Pritom u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture ne vide ništa sporno, piše <strong>Vinko Vuković</strong> u novom nastavku svog višetomskog romana o <strong>HC</strong>-u i njegovim planovima u rješenju prometnog gropa oko Omiša, <strong>obilaznice Omiša</strong>, odnosno istočnoj dionici brze ceste Split - Omiš, koja po ministru <strong>Butkoviću </strong>- samo što nije.<br />
- Činjenica je da burobrana nije bilo u projektu i da ga neće ni biti. Most će biti otvoren iza Nove godine, a snaga vjetra bit će pozorno praćena pa će se u skladu s dobivenim mjerenjima i reagirati - kaže nam <strong>Tomislav Mihotić</strong>, državni tajnik za cestovni promet, cestovnu infrastrukturu i zračni promet.<br />
Mihotić je i sam rodom <strong>Omišanin </strong>te vrlo dobro zna kako puše omiška bura. Svih problema s novim mostom je svjestan, no ipak se nada kako će njegovi benefiti prevladati nedostatke. Svjestan je i apsurdne situacije da trenutačno nitko iz <strong>Zakučca</strong>, zbog opasnosti od odrona, pješice ne smije do Omiša, ali i da je vožnja tom kratkom dionicom velika opasnost.<br />
- U ovom trenutku ključno je uspostaviti bolju protočnost na relaciji Omiš -Zakučac, a to ćemo postići <strong><u>izgradnjom novog tunela na predjelu Lisičina</u></strong> koji se upravo uvrštava u gradski Prostorni plan - otkriva Mihotić.<br />
Dakle, ide novi tunel. I to dugačak 200 metara. Odmah ispod novog mosta. Hmm, tko bi povjerovao da se nakon svega u Omišu probija - novi tunel. <strong>Četvrti</strong>! Nakon tri već probijena. A taj je, kažu, zapravo najvažniji...</p>
</div>Donja obilaznica2023-10-11T16:24:41+00:002023-10-11T16:24:41+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30648-donja-obilaznicaVinko Vuković / SDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/novi_most.jpg" style="width: 600px; height: 381px;" /></p>
<p>
Godinama unatrag, dok je cijela <strong>splitska obilaznica</strong>, pa tako i njezin <strong>omiški dio</strong>, izvedbeno najkompliciraniji i najskuplji, bila tek u povojima, inženjeri okupljeni oko profesora <strong>Duška Marušića</strong>, dekana Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, upozoravali su kako je to bacanje novca i kako predviđena obilaznica neće riješiti prometne probleme na dionici koja je i službeno proglašena najprometnijom u zemlji, piše <strong>Vinko Vuković</strong> na stranicama <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/ispod-omiskog-mosta-gradi-se-novi-tunel-od-200-metara-ima-li-kraja-gradevinskim-ludorijama-je-li-ovo-monty-python-1329380" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.<br />
I koliko god profesor Marušić govorio - a govorio je, među ostalim, i sa stranica Slobodne Dalmacije - toliko su neimari iz <strong>Hrvatskih cesta</strong>, kao tvrtke korifeja države koja je odlučila negirati postojanje i ikoga i ičega prije vlastite samopojave, tvrdoglavo išli putem za koji je u startu bilo jasno da je krivo ucrtan.<br />
Rezultat svega nije samo <strong>most bez burobrana</strong>, izložen najjačoj mogućoj buri kao ozbiljan konkurent tunelu koji je cijelo desetljeće iz ničega vodio u ništa, nego i prometno rješenje, prigodno nazvano privremenim, koje pod a) onemogućuje pješacima da iz <strong>Zakučca </strong>na bilo koji način dođu u par kilometara udaljeni <strong>Omiš</strong>, te pod b) planira sav <strong>promet </strong>s obilaznice usmjeriti na <strong>seoski put </strong>koji do <strong>Splita </strong>vodi preko <strong>Naklica, Tugara, Srinjina</strong> i<strong> Žrnovnice </strong>i na kojemu se već sada nalazi više od 50 "ležećih policajaca".<br />
A sve to za više od 70 milijuna eura, koliko će koštati samo omiški odvojak splitske obilaznice.<br />
Profesor <strong>Marušić</strong>, danas nažalost pokojni nestor hrvatskoga građevinarstva, do u detalje je argumentirao kako je takozvana "<strong>donja obilaznica</strong>" ne samo najbolje, nego i jedino rješenje omiškog prometnog gropa, no u Hrvatskim cestama na to su samo odmahivali rukom. Oni su imali svoj plan. I troškovnik...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/novi_most.jpg" style="width: 600px; height: 381px;" /></p>
<p>
Godinama unatrag, dok je cijela <strong>splitska obilaznica</strong>, pa tako i njezin <strong>omiški dio</strong>, izvedbeno najkompliciraniji i najskuplji, bila tek u povojima, inženjeri okupljeni oko profesora <strong>Duška Marušića</strong>, dekana Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, upozoravali su kako je to bacanje novca i kako predviđena obilaznica neće riješiti prometne probleme na dionici koja je i službeno proglašena najprometnijom u zemlji, piše <strong>Vinko Vuković</strong> na stranicama <a href="https://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/ispod-omiskog-mosta-gradi-se-novi-tunel-od-200-metara-ima-li-kraja-gradevinskim-ludorijama-je-li-ovo-monty-python-1329380" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a>.<br />
I koliko god profesor Marušić govorio - a govorio je, među ostalim, i sa stranica Slobodne Dalmacije - toliko su neimari iz <strong>Hrvatskih cesta</strong>, kao tvrtke korifeja države koja je odlučila negirati postojanje i ikoga i ičega prije vlastite samopojave, tvrdoglavo išli putem za koji je u startu bilo jasno da je krivo ucrtan.<br />
Rezultat svega nije samo <strong>most bez burobrana</strong>, izložen najjačoj mogućoj buri kao ozbiljan konkurent tunelu koji je cijelo desetljeće iz ničega vodio u ništa, nego i prometno rješenje, prigodno nazvano privremenim, koje pod a) onemogućuje pješacima da iz <strong>Zakučca </strong>na bilo koji način dođu u par kilometara udaljeni <strong>Omiš</strong>, te pod b) planira sav <strong>promet </strong>s obilaznice usmjeriti na <strong>seoski put </strong>koji do <strong>Splita </strong>vodi preko <strong>Naklica, Tugara, Srinjina</strong> i<strong> Žrnovnice </strong>i na kojemu se već sada nalazi više od 50 "ležećih policajaca".<br />
A sve to za više od 70 milijuna eura, koliko će koštati samo omiški odvojak splitske obilaznice.<br />
Profesor <strong>Marušić</strong>, danas nažalost pokojni nestor hrvatskoga građevinarstva, do u detalje je argumentirao kako je takozvana "<strong>donja obilaznica</strong>" ne samo najbolje, nego i jedino rješenje omiškog prometnog gropa, no u Hrvatskim cestama na to su samo odmahivali rukom. Oni su imali svoj plan. I troškovnik...</p>
</div>Ljetni most2023-10-08T22:57:44+00:002023-10-08T22:57:44+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30640-ljetni-mostSD, DPmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/ljetni_most2.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Do kraja godine i pred "superizbornu" 2024. <strong>novi most </strong>preko <strong>Cetine </strong>u Omišu trebao biti u funkciji, dotad će se vršiti sva potrebna mjerenja i testiranja, no prvo pero Duća i Omiša, novinar <a href="https://zdravlje.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/novi-velebni-most-u-omisu-nece-imati-vjetrobran-zatvarat-ce-ga-svaka-malo-jaca-bura-u-hc-u-ne-vide-toliku-dramu-1328280" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a> <strong>Vinko Vuković </strong>saznaje da novi most na Cetini neće imati <strong>vjetrobrane</strong>, <strong>burobrane</strong>. Kako to? Jer sagrađen je na mjestu u kanjonu Cetine koje vjetrom ni u ljetnim danima ne oskudjeva, a što će tek biti kada zimi niz kanjon zapuše...<br />
U <strong>Hrvatskim cestama</strong> kažu da burobran na mostu nije bio ni predviđen projektom (sic!), a da su posljednja ispitivanja pokazala da naknadno dodavanje vjetrobrana na most nije moguće zbog nedozvoljenih amplituda vibracija mosta pri jačem vjetru. Ovisno ovisno o brzini vjetra ograničavati će se brzina kretanja vozila, a iznimno po potrebi i zabraniti promet pojedinim skupinama vozila, kažu u Hrvatskim cestama.<br />
<strong>Narod </strong>bi rekao da su vrli stručnjaci na burobran jednostavno <strong>zaboravili </strong>ili da su novi most napravili na <strong>pogrešnom mjestu</strong>.<br />
No, čini se da (ne)postojanje vjetrobrana nije glavna briga lokalnog stanovništva. Naime, stanovnici <strong>Tugara</strong>, <strong>Naklica</strong>, <strong>Srinjina</strong>, <strong>Žrnovnice</strong>, ali i drugi, nimalo se ne raduju novom službenom dolasku premijera Sunce, ministra "3 km brze ceste Split-Omiš" <strong>Olega Butovića</strong>, te cijele delegacije viđenijih <strong>HDZ</strong>-ovaca i najavljenom otvaranju mosta i usmjeravanju prometa sa sjeverne strane brda Perun. Potpuno je jasno da će povećanje prometa <u>dodatno opteretiti mahom loše ceste Srednjih Poljica</u>, a zbog očekivane znatno veće gustoće prometa, mještani brinu i za svoju sigurnost te pogotovo sigurnost djece.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_10/ljetni_most2.jpg" style="width: 250px; height: 186px; margin: 4px 8px; float: left;" />Do kraja godine i pred "superizbornu" 2024. <strong>novi most </strong>preko <strong>Cetine </strong>u Omišu trebao biti u funkciji, dotad će se vršiti sva potrebna mjerenja i testiranja, no prvo pero Duća i Omiša, novinar <a href="https://zdravlje.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/obala/novi-velebni-most-u-omisu-nece-imati-vjetrobran-zatvarat-ce-ga-svaka-malo-jaca-bura-u-hc-u-ne-vide-toliku-dramu-1328280" target="_blank"><u>Slobodne Dalmacije</u></a> <strong>Vinko Vuković </strong>saznaje da novi most na Cetini neće imati <strong>vjetrobrane</strong>, <strong>burobrane</strong>. Kako to? Jer sagrađen je na mjestu u kanjonu Cetine koje vjetrom ni u ljetnim danima ne oskudjeva, a što će tek biti kada zimi niz kanjon zapuše...<br />
U <strong>Hrvatskim cestama</strong> kažu da burobran na mostu nije bio ni predviđen projektom (sic!), a da su posljednja ispitivanja pokazala da naknadno dodavanje vjetrobrana na most nije moguće zbog nedozvoljenih amplituda vibracija mosta pri jačem vjetru. Ovisno ovisno o brzini vjetra ograničavati će se brzina kretanja vozila, a iznimno po potrebi i zabraniti promet pojedinim skupinama vozila, kažu u Hrvatskim cestama.<br />
<strong>Narod </strong>bi rekao da su vrli stručnjaci na burobran jednostavno <strong>zaboravili </strong>ili da su novi most napravili na <strong>pogrešnom mjestu</strong>.<br />
No, čini se da (ne)postojanje vjetrobrana nije glavna briga lokalnog stanovništva. Naime, stanovnici <strong>Tugara</strong>, <strong>Naklica</strong>, <strong>Srinjina</strong>, <strong>Žrnovnice</strong>, ali i drugi, nimalo se ne raduju novom službenom dolasku premijera Sunce, ministra "3 km brze ceste Split-Omiš" <strong>Olega Butovića</strong>, te cijele delegacije viđenijih <strong>HDZ</strong>-ovaca i najavljenom otvaranju mosta i usmjeravanju prometa sa sjeverne strane brda Perun. Potpuno je jasno da će povećanje prometa <u>dodatno opteretiti mahom loše ceste Srednjih Poljica</u>, a zbog očekivane znatno veće gustoće prometa, mještani brinu i za svoju sigurnost te pogotovo sigurnost djece.</p>
</div>Čestitamo Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja2023-08-05T06:44:43+00:002023-08-05T06:44:43+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30566-cestitamo-dan-pobjede-dan-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja23MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_08/jedro.jpg" style="width: 550px; height: 413px;" /></p>
<p>
Čestitamo <strong>Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja</strong>! Danas se posebno prisjećamo svih onih koji su sudjelovali u velikim operacijama oslobođenja Hrvatske, te u onima koji su stvorili preduvjete za to, a naročito onih koji su dali i svoje živote da bi mi danas živjeli u miru i slobodi u europskoj Hrvatskoj.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2018_08/jedro.jpg" style="width: 550px; height: 413px;" /></p>
<p>
Čestitamo <strong>Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja</strong>! Danas se posebno prisjećamo svih onih koji su sudjelovali u velikim operacijama oslobođenja Hrvatske, te u onima koji su stvorili preduvjete za to, a naročito onih koji su dali i svoje živote da bi mi danas živjeli u miru i slobodi u europskoj Hrvatskoj.</p>
</div>Odlazak genija hrvatskog novinarstva2023-06-30T02:07:21+00:002023-06-30T02:07:21+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30495-odlazak-genija-hrvatskog-novinarstvaSlobodna Dalmacijamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/ino_besker.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Inoslav Bešker</strong>, veliko ime, doajen, bard hrvatskog novinarstva, preminuo je u <strong>Rimu </strong>nakon kratke i teške bolesti. Šjor Ino rođen je 30. siječnja 1950. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji "Natko Nodilo" u <strong>Splitu</strong>, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u <strong>Zagrebu</strong>, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u <strong>Milanu</strong>.<br />
U <strong>novinarstvu </strong>je svojim tekstovima obogatio stranice brojnih izdanja, osim svoje <strong>Slobodne Dalmacije</strong> i <strong>Jutarnjeg lista</strong>, za koje je pisao do posljednjeg dana, radio je i za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge.<br />
Svoje je bogato znanje i iskustvo nesebično prenosio novim naraštajima novinara, slavista i kroatista predajući na hrvatskim i europskim <strong>sveučilištima</strong>. Bio je i redoviti je <strong>profesor </strong>kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Bavio se <strong>nakladništvom </strong>i <strong>prevođenjem </strong>s romanskih jezika, autor je niza <strong>knjiga</strong>, među njima i biografske monografije "To je bio Ivan Pavao II.".<br />
Bešker je dobitnik brojnih <strong>nagrada</strong>, od kojih i Nagrada "Otokar Keršovani", za životno djelo u novinarstvu, Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu, nagrada Miljenko Smoje, za novinara godine 2002. Dobitnik je i nagrade HND-a Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., zatim za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006., kao i nagrada Kiklop za knjigu "Filološke dvoumice". Dobitnik je i nagrade HHO-a Joško Kulušić za zaštitu ljudskih prava...</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/ino_besker.jpg" style="width: 250px; height: 198px; margin: 4px 8px; float: left;" /><strong>Inoslav Bešker</strong>, veliko ime, doajen, bard hrvatskog novinarstva, preminuo je u <strong>Rimu </strong>nakon kratke i teške bolesti. Šjor Ino rođen je 30. siječnja 1950. Maturirao je u Klasičnoj gimnaziji "Natko Nodilo" u <strong>Splitu</strong>, diplomirao novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u <strong>Zagrebu</strong>, doktorirao poredbenu slavistiku na Sveučilištu u <strong>Milanu</strong>.<br />
U <strong>novinarstvu </strong>je svojim tekstovima obogatio stranice brojnih izdanja, osim svoje <strong>Slobodne Dalmacije</strong> i <strong>Jutarnjeg lista</strong>, za koje je pisao do posljednjeg dana, radio je i za Omladinski tjednik, Studentski list, Telegram, Start, Vjesnik, BBC, Radio 101 i druge.<br />
Svoje je bogato znanje i iskustvo nesebično prenosio novim naraštajima novinara, slavista i kroatista predajući na hrvatskim i europskim <strong>sveučilištima</strong>. Bio je i redoviti je <strong>profesor </strong>kroatistike na Sveučilištu u Splitu od 2013. Bio je profesor slavistike na Orijentalnom sveučilištu u Napulju, na Sveučilištu La Sapienza u Rimu, te na Sveučilištu u Bologni. Predavao je istraživačko novinarstvo na Sveučilištu u Zagrebu. Bavio se <strong>nakladništvom </strong>i <strong>prevođenjem </strong>s romanskih jezika, autor je niza <strong>knjiga</strong>, među njima i biografske monografije "To je bio Ivan Pavao II.".<br />
Bešker je dobitnik brojnih <strong>nagrada</strong>, od kojih i Nagrada "Otokar Keršovani", za životno djelo u novinarstvu, Nagrada Slobodne Dalmacije za životno djelo u novinarstvu, nagrada Miljenko Smoje, za novinara godine 2002. Dobitnik je i nagrade HND-a Marija Jurić Zagorka, za novinara godine 2002., zatim za najbolji komentar u tisku 2002., za najbolji komentar na internetu 2006., kao i nagrada Kiklop za knjigu "Filološke dvoumice". Dobitnik je i nagrade HHO-a Joško Kulušić za zaštitu ljudskih prava...</p>
</div>Obavijest iz Vodovoda2023-06-27T18:04:20+00:002023-06-27T18:04:20+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30486-obavijest-iz-vodovodaVodovod Omišmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/voda.jpg" style="width: 275px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Vodovod Omiš obaviještava potrošače sa područja Dugog Rata, stanovnike ulica:<br />
– Trg kralja Tomislava (k.br:6,7,8,9,10)<br />
– Jadranska (k.br. od 16 do 26)<br />
– Omiška<br />
– Trg sv. Josipa<br />
– Poljička cesta (k.br:137 do 165 i 36 do 62)<br />
da će zbog radova na objektima vodoopskrbe biti <strong>obustavljena isporuka vode</strong> u noći sa <strong>utorka </strong>na <strong>srijedu</strong> (27.06./28.06. 2023.) u vremenu od 23:00 do 05:00 h. <br />
Molimo potrošače da unaprijed pripreme potrebne količine vode za piće i sanitarne potrebe!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/voda.jpg" style="width: 275px; height: 183px; margin: 4px 8px; float: left;" />Vodovod Omiš obaviještava potrošače sa područja Dugog Rata, stanovnike ulica:<br />
– Trg kralja Tomislava (k.br:6,7,8,9,10)<br />
– Jadranska (k.br. od 16 do 26)<br />
– Omiška<br />
– Trg sv. Josipa<br />
– Poljička cesta (k.br:137 do 165 i 36 do 62)<br />
da će zbog radova na objektima vodoopskrbe biti <strong>obustavljena isporuka vode</strong> u noći sa <strong>utorka </strong>na <strong>srijedu</strong> (27.06./28.06. 2023.) u vremenu od 23:00 do 05:00 h. <br />
Molimo potrošače da unaprijed pripreme potrebne količine vode za piće i sanitarne potrebe!</p>
</div>Čestitamo Dan državnosti2023-06-25T17:52:46+00:002023-06-25T17:52:46+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30481-cestitamo-dan-drzavnosti44MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/razno/jedro.jpg" style="width: 250px; height: 163px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svim sumještanima i građanima Republike Hrvatske <strong>čestitamo </strong>današnji (nekadašnji, kaže Šeks) praznik, <strong>Dan Državnosti!</strong><br />
<br />
E sad, je li <strong>25. lipnja</strong> ili smo ga već proslavili <strong>30. svibnja</strong> - nije toliko ni važno - slavit ćemo oba! Tako mi Šeksa! U <strong>Lijepoj našoj</strong> koju nam valja, sada kada smo napokon slobodni i "svoji na svome", urediti i napraviti pristojnim, ugodnim i poželjnim mjestom za život, rad i ljubav.<br />
To neće za nas napraviti nitko drugi, a pogotovo ne naše <strong>HDZSDP </strong>partije, stoga nam se valja okuražiti, uključiti u život svoje zajednice i početi mijenjati prvo sebe, a onda svojim primjerom i svoju okolinu.. I da, može se.<br />
<strong>Čestitam </strong>Vam Dan državnosti!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/razno/jedro.jpg" style="width: 250px; height: 163px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svim sumještanima i građanima Republike Hrvatske <strong>čestitamo </strong>današnji (nekadašnji, kaže Šeks) praznik, <strong>Dan Državnosti!</strong><br />
<br />
E sad, je li <strong>25. lipnja</strong> ili smo ga već proslavili <strong>30. svibnja</strong> - nije toliko ni važno - slavit ćemo oba! Tako mi Šeksa! U <strong>Lijepoj našoj</strong> koju nam valja, sada kada smo napokon slobodni i "svoji na svome", urediti i napraviti pristojnim, ugodnim i poželjnim mjestom za život, rad i ljubav.<br />
To neće za nas napraviti nitko drugi, a pogotovo ne naše <strong>HDZSDP </strong>partije, stoga nam se valja okuražiti, uključiti u život svoje zajednice i početi mijenjati prvo sebe, a onda svojim primjerom i svoju okolinu.. I da, može se.<br />
<strong>Čestitam </strong>Vam Dan državnosti!</p>
</div>Obilježen Dan antifašističke borbe2023-06-22T16:02:50+00:002023-06-22T16:02:50+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30476-obiljezen-dan-antifasisticke-borbe3Kastela.org, MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2016_06/borac.jpg" style="width: 274px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas se u Hrvatskoj obilježava <strong>Dan antifašističke borbe</strong> i neradni je dan. Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na <strong>22. lipnja 1941</strong>. godine, kada je u šumi <strong>Brezovica </strong>pored Siska osnovan <strong>Prvi sisački partizanski odred</strong>, prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Taj dan označen je kao dan početka organizirane narodnooslobodilačke borbe na ovim područjima. U <strong>NOB</strong>-u je aktivno sudjelovalo oko pola milijuna građana, a u različitim partizanskim vojnim jedinicima borilo se više od 230 tisuća boraca iz Hrvatske. Prema službenim informacijama na području Hrvatske u NOB-u su stvorene 52 brigade, odnosno 17 divizija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom NOB-e u <strong>Hrvatskoj </strong>očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.<br />
Dragi moji Dugoračani, sritan Vam <strong>Dan antifašističke borbe </strong>i nadolazeći <strong>Dan državnosti RH</strong> (proslavimo oba!).</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2016_06/borac.jpg" style="width: 274px; height: 184px; margin: 4px 8px; float: left;" />Danas se u Hrvatskoj obilježava <strong>Dan antifašističke borbe</strong> i neradni je dan. Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na <strong>22. lipnja 1941</strong>. godine, kada je u šumi <strong>Brezovica </strong>pored Siska osnovan <strong>Prvi sisački partizanski odred</strong>, prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Taj dan označen je kao dan početka organizirane narodnooslobodilačke borbe na ovim područjima. U <strong>NOB</strong>-u je aktivno sudjelovalo oko pola milijuna građana, a u različitim partizanskim vojnim jedinicima borilo se više od 230 tisuća boraca iz Hrvatske. Prema službenim informacijama na području Hrvatske u NOB-u su stvorene 52 brigade, odnosno 17 divizija. Za vrijeme Drugog svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom NOB-e u <strong>Hrvatskoj </strong>očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.<br />
Dragi moji Dugoračani, sritan Vam <strong>Dan antifašističke borbe </strong>i nadolazeći <strong>Dan državnosti RH</strong> (proslavimo oba!).</p>
</div>Obavijest vozačima, Brnistra je zatvorena u Zakučcu2023-06-22T03:51:29+00:002023-06-22T03:51:29+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30470-obavijest-vozacima-brnistra-je-zatvorena-u-zakuccuSavez za Poljicamladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/naselja/omis/brnistra.jpg" style="width: 250px; height: 208px; margin: 4px 8px; float: left;" />Iz <strong>Hrvatskih cesta</strong> obaviještavaju da je privremeno za sav promet zatvorena, citiramo, dionica državne ceste DC70 Omiš–Naklice–čvor Blato na Cetini između skretanja za <strong>Zakučac </strong>i spoja obilaznice sa državnom cestom <strong>DC70 </strong>i to u periodu od 19. lipnja u 8 sati <strong>do 24. lipnja</strong> 2023. u 17 sati zbog, kako kažu, izvođenja radova na uklapanju trase spojne ceste sa državnom cestom DC70.<br />
Drugim riječima, vozači s 'pogrešne' strane <strong>Cetine </strong>za prijeći na onu 'pravu' morat će tjedan dana voziti, citiramo, <strong>obilaznim </strong>pravcem županijska cesta ŽC6142, Naklice (DC70) – Tugare – Srinjine – županijskom cestom ŽC6142 – Strožanac (DC8) te državnom cestom DC8, Strožanac (ŽC6142) – Omiš (DC70).<br />
Putnike namjernike savjetujemo da se pravovremeno opskrbe vremenom, strpljenjem, pićem i hranom te da svakako obavijeste najbliže o avanturi u koju se upuštaju s obzirom da je dionica Jadranske magistrale od <strong>Strožanca </strong>do <strong>Omiša </strong>i obratno gotovo svakodnevno više nepropusna nego propusna pa je neplanirani duži boravak na području primorskih <strong>Poljica </strong>itekako moguć. No sretna je okolnost što ste pri tome oslobođeni plaćanja boravišne takse.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/naselja/omis/brnistra.jpg" style="width: 250px; height: 208px; margin: 4px 8px; float: left;" />Iz <strong>Hrvatskih cesta</strong> obaviještavaju da je privremeno za sav promet zatvorena, citiramo, dionica državne ceste DC70 Omiš–Naklice–čvor Blato na Cetini između skretanja za <strong>Zakučac </strong>i spoja obilaznice sa državnom cestom <strong>DC70 </strong>i to u periodu od 19. lipnja u 8 sati <strong>do 24. lipnja</strong> 2023. u 17 sati zbog, kako kažu, izvođenja radova na uklapanju trase spojne ceste sa državnom cestom DC70.<br />
Drugim riječima, vozači s 'pogrešne' strane <strong>Cetine </strong>za prijeći na onu 'pravu' morat će tjedan dana voziti, citiramo, <strong>obilaznim </strong>pravcem županijska cesta ŽC6142, Naklice (DC70) – Tugare – Srinjine – županijskom cestom ŽC6142 – Strožanac (DC8) te državnom cestom DC8, Strožanac (ŽC6142) – Omiš (DC70).<br />
Putnike namjernike savjetujemo da se pravovremeno opskrbe vremenom, strpljenjem, pićem i hranom te da svakako obavijeste najbliže o avanturi u koju se upuštaju s obzirom da je dionica Jadranske magistrale od <strong>Strožanca </strong>do <strong>Omiša </strong>i obratno gotovo svakodnevno više nepropusna nego propusna pa je neplanirani duži boravak na području primorskih <strong>Poljica </strong>itekako moguć. No sretna je okolnost što ste pri tome oslobođeni plaćanja boravišne takse.</p>
</div>Jao si ga dugoračkim komaracima2023-06-13T15:29:32+00:002023-06-13T15:29:32+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30462-dugoracani-zatvorite-nocas-prozore-pocinje-dezinsekcija-komaracaMladen Banovićmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2013_07/komarac.jpg" style="width: 250px; height: 197px; margin: 4px 8px; float: left;" />Komarci su poznati gnjavatori, pardon, uznemirivači ljudi i životinja, a prisutni su kod nas od ranog proljeća pa do kasne jeseni. Iz Općine Dugi Rat obavještavaju o namjeri (ovisno o klimatskim prilikama) izvođenja radova prve <strong>adulticidne dezinsekcije komaraca </strong>na području Općine Dugi Rat, koja će se obaviti <strong>u noći s utorka na srijedu</strong>, <strong>14.06.</strong>2023., s početkom u <strong>2 sata</strong>, ujutro. Dezinsekcija će se provesti prizemnom metodom hladnog zamagljivanja (ULV) s preparatom Cymina Ultra iz motornog vozila u pokretu, dakle zaprašivajem, javljaju iz splitskog <strong>Ciana</strong>.<br />
Mole se <strong>građani</strong>, a pogotovo alergične, osjetljive ili već na dišnom sustavu oboljele osobe, da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru i da <strong>zatvore </strong>svoje prozore. Također se mole pčelari, ako na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca.<br />
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, akcija suzbijanja se odgađa do poboljšanja vremenskih prilika.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/2013_07/komarac.jpg" style="width: 250px; height: 197px; margin: 4px 8px; float: left;" />Komarci su poznati gnjavatori, pardon, uznemirivači ljudi i životinja, a prisutni su kod nas od ranog proljeća pa do kasne jeseni. Iz Općine Dugi Rat obavještavaju o namjeri (ovisno o klimatskim prilikama) izvođenja radova prve <strong>adulticidne dezinsekcije komaraca </strong>na području Općine Dugi Rat, koja će se obaviti <strong>u noći s utorka na srijedu</strong>, <strong>14.06.</strong>2023., s početkom u <strong>2 sata</strong>, ujutro. Dezinsekcija će se provesti prizemnom metodom hladnog zamagljivanja (ULV) s preparatom Cymina Ultra iz motornog vozila u pokretu, dakle zaprašivajem, javljaju iz splitskog <strong>Ciana</strong>.<br />
Mole se <strong>građani</strong>, a pogotovo alergične, osjetljive ili već na dišnom sustavu oboljele osobe, da se u navedeno vrijeme ne zadržavaju na otvorenom prostoru i da <strong>zatvore </strong>svoje prozore. Također se mole pčelari, ako na navedenim lokacijama imaju pčele, da ih zatvore u košnice za vrijeme provođenja tretmana suzbijanja komaraca.<br />
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika, akcija suzbijanja se odgađa do poboljšanja vremenskih prilika.</p>
</div>HR112ALERT2023-06-03T07:09:13+00:002023-06-03T07:09:13+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30455-hr112alertMBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/alert.jpg" style="width: 250px; height: 219px; margin: 4px 8px; float: left;" /><span style="color:#ff0000;"><strong>HR112ALERT</strong></span><br />
<br />
(povodom SMS <a href="https://radio1.hr/ove-subote-testiranje-sustava-za-uzbunjivanje-svi-gradani-dobit-ce-sms-poruku/" target="_blank">testiranja novog Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama</a>)<br />
<br />
"Mene ako se sete na Dan bezbednosti, sete se, ako se ne sete, nikom ništa, to je bila moja dužnost, da radim. Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put...“<br />
<br />
- <strong>Bata Stojković</strong> u filmu "Balkanski špijun"</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_06/alert.jpg" style="width: 250px; height: 219px; margin: 4px 8px; float: left;" /><span style="color:#ff0000;"><strong>HR112ALERT</strong></span><br />
<br />
(povodom SMS <a href="https://radio1.hr/ove-subote-testiranje-sustava-za-uzbunjivanje-svi-gradani-dobit-ce-sms-poruku/" target="_blank">testiranja novog Sustava za rano upozoravanje i upravljanje krizama</a>)<br />
<br />
"Mene ako se sete na Dan bezbednosti, sete se, ako se ne sete, nikom ništa, to je bila moja dužnost, da radim. Najveće zadovoljstvo biće mi misao da sam jednog čoveka izveo na pravi put...“<br />
<br />
- <strong>Bata Stojković</strong> u filmu "Balkanski špijun"</p>
</div>Čestitamo Dan državnosti2023-05-30T07:06:59+00:002023-05-30T07:06:59+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30450-cestitamo-dan-drzavnosti23MBmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/razno/jedro.jpg" style="width: 250px; height: 163px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svim sumještanima i građanima Republike Hrvatske <strong>čestitamo </strong>praznik, <strong>Dan Državnosti!</strong><br />
<br />
E sad, je li 30. svibnja ili 25. lipnja - nije toliko ni važno - slavit ćemo oba! Tako mi Šeksa! U Lijepoj našoj koju nam valja, sada kada smo napokon slobodni i "svoji na svome", urediti i napraviti pristojnim, ugodnim i poželjnim mjestom za život, rad i ljubav.<br />
To neće za nas napraviti nitko drugi, a pogotovo ne naše HDZSDP partije, stoga nam se valja okuražiti, uključiti u život svoje zajednice i početi mijenjati prvo sebe, a onda svojim primjerom i svoju okolinu.. I da, može se.<br />
U prazničko jutro delegacije naše Općine i udruga položiti će vijence i upaliti svijeće kod spomenika svim palima za domovinu na Trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu.<br />
<strong>Čestitam </strong>Vam Dan državnosti!</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/razno/jedro.jpg" style="width: 250px; height: 163px; margin: 4px 8px; float: left;" />Svim sumještanima i građanima Republike Hrvatske <strong>čestitamo </strong>praznik, <strong>Dan Državnosti!</strong><br />
<br />
E sad, je li 30. svibnja ili 25. lipnja - nije toliko ni važno - slavit ćemo oba! Tako mi Šeksa! U Lijepoj našoj koju nam valja, sada kada smo napokon slobodni i "svoji na svome", urediti i napraviti pristojnim, ugodnim i poželjnim mjestom za život, rad i ljubav.<br />
To neće za nas napraviti nitko drugi, a pogotovo ne naše HDZSDP partije, stoga nam se valja okuražiti, uključiti u život svoje zajednice i početi mijenjati prvo sebe, a onda svojim primjerom i svoju okolinu.. I da, može se.<br />
U prazničko jutro delegacije naše Općine i udruga položiti će vijence i upaliti svijeće kod spomenika svim palima za domovinu na Trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu.<br />
<strong>Čestitam </strong>Vam Dan državnosti!</p>
</div>Dugi Rat: Šljaka u prvom redu do mora2023-05-08T17:26:14+00:002023-05-08T17:26:14+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30431-dugi-rat-sljaka-u-prvom-redu-do-moraFaktograf.hrmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_05/sljaka.jpg" style="width: 500px; height: 309px;" /></p>
<p>
<strong>Šljaka</strong>, <strong>troska </strong>ostavljena pred kućnim pragom stanovnika <strong><a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nove-analize-pokazuju-premasene-vrijednosti-opasnih-spojeva-troske-u-dugom-ratu-bivsi-radnici-svjedoce-nije-tu-nikad-bilo-sanacije-vec-cista-eksploatacija-vrijedna-milijune---691131.html" target="_blank">Dugog Rata</a></strong> i <strong>Biljana Donjih</strong> priča sličnu priču, koju Vam ovaj put donosi portal <a href="https://f-zin.faktograf.hr/f-zin-25-crna-brda-troske-prica-o-kemijskoj-industriji-u-dalmaciji/" target="_blank"><u><strong>Faktograf</strong></u></a>. Priča počinje prije stotinjak godina gradnjom hidroelektrana na rijekama <strong>Cetini </strong>i <strong>Krki</strong>. Hidroelektrane su električnom energijom opskrbljivale tvornice karbida na čijim su temeljima stvorene Tvornica karbida i ferolegura <strong>Dalmacija </strong>– Dugi Rat, te šibenska Tvornica elektroda i ferolegura - TEF. Ugašene su obje prije dvadesetak godina, a firme koje su tvornicama upravljale otišle su u stečaj. Međutim, tu priča ne staje – otad traje lopatanje troskom između firmi i države, svega pedesetak metara od kuća!<br />
<strong>Crna brda troske</strong> u Dugom Ratu i Biljanima Donjim - <strong>industrijski otpad </strong>koji dulje od desetljeća nije saniran i potencijalno ugrožava zdravlje ljudi - pričaju priču o kemijskoj industriji u Dalmaciji 20. stoljeća.<br />
Kako su nastala crna brda troske? Zašto je troska ostavljena na spomenutim lokacijama? Zašto država AP-a i drugova ne čini ništa – iako zbog nezakonitog odlagališta troske u Biljanima Donjim Hrvatska može očekivati kaznu Suda Europske unije?</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_05/sljaka.jpg" style="width: 500px; height: 309px;" /></p>
<p>
<strong>Šljaka</strong>, <strong>troska </strong>ostavljena pred kućnim pragom stanovnika <strong><a href="https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nove-analize-pokazuju-premasene-vrijednosti-opasnih-spojeva-troske-u-dugom-ratu-bivsi-radnici-svjedoce-nije-tu-nikad-bilo-sanacije-vec-cista-eksploatacija-vrijedna-milijune---691131.html" target="_blank">Dugog Rata</a></strong> i <strong>Biljana Donjih</strong> priča sličnu priču, koju Vam ovaj put donosi portal <a href="https://f-zin.faktograf.hr/f-zin-25-crna-brda-troske-prica-o-kemijskoj-industriji-u-dalmaciji/" target="_blank"><u><strong>Faktograf</strong></u></a>. Priča počinje prije stotinjak godina gradnjom hidroelektrana na rijekama <strong>Cetini </strong>i <strong>Krki</strong>. Hidroelektrane su električnom energijom opskrbljivale tvornice karbida na čijim su temeljima stvorene Tvornica karbida i ferolegura <strong>Dalmacija </strong>– Dugi Rat, te šibenska Tvornica elektroda i ferolegura - TEF. Ugašene su obje prije dvadesetak godina, a firme koje su tvornicama upravljale otišle su u stečaj. Međutim, tu priča ne staje – otad traje lopatanje troskom između firmi i države, svega pedesetak metara od kuća!<br />
<strong>Crna brda troske</strong> u Dugom Ratu i Biljanima Donjim - <strong>industrijski otpad </strong>koji dulje od desetljeća nije saniran i potencijalno ugrožava zdravlje ljudi - pričaju priču o kemijskoj industriji u Dalmaciji 20. stoljeća.<br />
Kako su nastala crna brda troske? Zašto je troska ostavljena na spomenutim lokacijama? Zašto država AP-a i drugova ne čini ništa – iako zbog nezakonitog odlagališta troske u Biljanima Donjim Hrvatska može očekivati kaznu Suda Europske unije?</p>
</div>Generale, ne dopustite da se to više dogodi. Nikada ne dopustite da se to ponovi!2023-05-08T08:28:56+00:002023-05-08T08:28:56+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30429-generale-ne-dopustite-da-se-to-vise-dogodi-nikada-ne-dopustite-da-se-to-ponoviForeign Affairsmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_05/2svjrat.jpg" style="width: 500px; height: 361px;" /></p>
<p>
<strong>Mark Milley</strong> je vodeći američki general, šef glavnog stožera američke vojske, a samim time je itekako involviran oko <strong>rata u Ukrajini.</strong> List <strong>Foreign Affairs</strong> objavio je audio intervju s njim u kojem se Milley detaljno osvrnuo na pojedinosti rata u Ukrajini. Intervju možete poslušati <a href="https://www.foreignaffairs.com/podcasts/how-to-avoid-great-power-war-mark-milley" target="_blank"><u>ovdje</u></a>, a dolje prenosimo što je šef stožera US Army rekao voditelju povodom proxy<strong> rata velikih sila u Europi</strong> do posljednjeg Ukrajinca, rata nuklearnih super sila, nešto što nismo vjerovali da se može dogoditi u Europi nakon završetka Hladnog rata. Doista, pročitajte te rečenice u nastavku članka, ispale su sasvim prigodne i za <strong>proslavu 09. svibnja</strong>, za obljetnicu <strong>Dana pobjede nad nacizmom</strong> te proslavu<strong> Dana Europe</strong>.<br />
Pouka je to i upozorenje i za naše idiotske političare nedorasle trenutku, koji i dalje neodgovorno doljevaju ulje u vatru najveće krize u svijetu od 2. svjetskog rata... ali nažalost nije evropski proxy rat Amerike i Rusije jedina briga "miroljubivih" Europljana, Ameri već "kuhaju" sukob s Kinom na dalekom istoku, sve do posljednjeg Tajvanca...<br />
<em>"Generale, ne dopustite da se to više dogodi. Nikada ne dopustite da se to ponovi!"</em></p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="images/stories/2023_05/2svjrat.jpg" style="width: 500px; height: 361px;" /></p>
<p>
<strong>Mark Milley</strong> je vodeći američki general, šef glavnog stožera američke vojske, a samim time je itekako involviran oko <strong>rata u Ukrajini.</strong> List <strong>Foreign Affairs</strong> objavio je audio intervju s njim u kojem se Milley detaljno osvrnuo na pojedinosti rata u Ukrajini. Intervju možete poslušati <a href="https://www.foreignaffairs.com/podcasts/how-to-avoid-great-power-war-mark-milley" target="_blank"><u>ovdje</u></a>, a dolje prenosimo što je šef stožera US Army rekao voditelju povodom proxy<strong> rata velikih sila u Europi</strong> do posljednjeg Ukrajinca, rata nuklearnih super sila, nešto što nismo vjerovali da se može dogoditi u Europi nakon završetka Hladnog rata. Doista, pročitajte te rečenice u nastavku članka, ispale su sasvim prigodne i za <strong>proslavu 09. svibnja</strong>, za obljetnicu <strong>Dana pobjede nad nacizmom</strong> te proslavu<strong> Dana Europe</strong>.<br />
Pouka je to i upozorenje i za naše idiotske političare nedorasle trenutku, koji i dalje neodgovorno doljevaju ulje u vatru najveće krize u svijetu od 2. svjetskog rata... ali nažalost nije evropski proxy rat Amerike i Rusije jedina briga "miroljubivih" Europljana, Ameri već "kuhaju" sukob s Kinom na dalekom istoku, sve do posljednjeg Tajvanca...<br />
<em>"Generale, ne dopustite da se to više dogodi. Nikada ne dopustite da se to ponovi!"</em></p>
</div>Počinje ispitivanje kakvoće mora2023-05-06T11:03:18+00:002023-05-06T11:03:18+00:00https://dugirat.com/novosti/87-aktualnosti/30426-pocinje-ispitivanje-kakvoce-moraSDmladen@dugirat.com<div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/problemi/kakvoca_mora.jpg" style="width: 260px; height: 148px; margin: 4px 8px; float: left;" />S prvim danima proljeća počele su pripreme za turističku sezonu, pa tako i <strong>ispitivanje kakvoće mora</strong>. Ispituje se imamo li čisto more, bez otpadnih voda, viška bakterija, te mnogo drugih parametara koje prate stručnjaci na raznim punktovima, ponajviše uz morske plaže koje ljeti okupiraju i domaći i stranci. Stoga je Splitsko-dalmatinska <strong>županija </strong>donijela odluku o Programu ulaganja u ispitivanje kakvoće mora i vodovodnih voda. Radi se o sredstvima koja će iz regionalnog proračuna biti raspodijeljena županijskoj ustanovi Nastavni zavod za javno zdravstvo, i to u ukupnom iznosu od 145 tisuća eura, piše Slobodna Dalmacija. Preciznije, nešto više od 67 tisuća eura bit će utrošeno za ispitivanje <strong>kakvoće mora za kupanje</strong> na morskim plažama na području županije. Ujedno će skoro 78 tisuća eura biti uloženo u ispitivanje ispravnosti vodovodnih voda, odnosno ocjenu i praćenje <strong>kvalitete vode </strong>koju pijemo iz naših “špina”, također za područje cijele županije.</p>
</div><div class="feed-description"><p>
<img alt="" src="https://www.dugirat.com/images/stories/problemi/kakvoca_mora.jpg" style="width: 260px; height: 148px; margin: 4px 8px; float: left;" />S prvim danima proljeća počele su pripreme za turističku sezonu, pa tako i <strong>ispitivanje kakvoće mora</strong>. Ispituje se imamo li čisto more, bez otpadnih voda, viška bakterija, te mnogo drugih parametara koje prate stručnjaci na raznim punktovima, ponajviše uz morske plaže koje ljeti okupiraju i domaći i stranci. Stoga je Splitsko-dalmatinska <strong>županija </strong>donijela odluku o Programu ulaganja u ispitivanje kakvoće mora i vodovodnih voda. Radi se o sredstvima koja će iz regionalnog proračuna biti raspodijeljena županijskoj ustanovi Nastavni zavod za javno zdravstvo, i to u ukupnom iznosu od 145 tisuća eura, piše Slobodna Dalmacija. Preciznije, nešto više od 67 tisuća eura bit će utrošeno za ispitivanje <strong>kakvoće mora za kupanje</strong> na morskim plažama na području županije. Ujedno će skoro 78 tisuća eura biti uloženo u ispitivanje ispravnosti vodovodnih voda, odnosno ocjenu i praćenje <strong>kvalitete vode </strong>koju pijemo iz naših “špina”, također za područje cijele županije.</p>
</div>